Fenomen je naširoko dokumentiran na TikToku, s nekoliko različitih imena skovanih za bolest, kao što su “Ayia Napa gripa”, “Air Con kašalj” i “Magaluf gripa”.
No, što je to i je li to prava bolest?
Nepravilno čišćeni klima uređaji rasadnik su bakterija
Prema istraživanju iz 2004. u časopisu Journal of Epidemiology, postoje dokazi koji podupiru postojanje “bolesti uzrokovane klima uređajima”. Znanstvenici su otkrili da boravak u blizini klimatizacijskog uređaja, posebice ako on nije održavan ili je u loše prozračenoj zgradi, može uzrokovati zdravstvene probleme.
Rad ili život u slabo prozračenom prostoru s klima uređajem može povećati rizik od “sindroma bolesne zgrade”, a to je skup zajedničkih simptoma koje doživljavaju stanari zgrade.
Simptomi mogu uključivati glavobolju, suhi kašalj, vrtoglavicu, mučninu, probleme s koncentracijom, umor i osjetljivost na mirise.
Kada se klima uređaji ne održavaju ili ne čiste kako treba, potencijalno su puni bakterija i plijesni, a uređaj može cirkulirati zaraženi zrak.
Uređaji za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju dizajnirani su za filtriranje zagađenog zraka, međutim, ako se filtri ne čiste pravilno, postaju glavni izvor za razmnožavanje bakterija. To može izazvati astmu, alergije i druge respiratorne simptome.
Klima uređaji mogu izazvati i upalu pluća
“Prljavi filtri klima uređaja mogu biti kontaminirani plijesni, gljivicama ili drugim mikroorganizmima”, rekao je predstavnik kalifornijskog Odjela za javno zdravstvo. “To može dovesti do problema s disanjem kod nekih ljudi, osobito ako su osjetljivi na plijesan”, zaključio je.
Prošle je godine dr. Nathan Spenceobjavio video na TikTok-u o tome zašto dolazi do ovog fenomena.
U videu je objasnio da postoji vrsta upale pluća koju može uzrokovati klima uređaj. Prljavi klima uređaji u hotelskim sobama mogu izazvati stanje poznato kao legionarska bolest, koja uzrokuje “atipičnu infekciju prsnog koša koja zahtijeva antibiotike”.
Bolest je ozbiljna vrsta upale pluća uzrokovana bakterijom Legionella, a razvija se udisanjem kapljica vode iz klima uređaja ili vruće kade.
U vremenu u kojem je svakodnevica sve više oblikovana brzinom, ekranima i neprekidnom dostupnošću, sve je izraženiji tihi, ali postojan trend povratka prirodi kao prostoru mentalnog oporavka. Posebno se u posljednjim godinama uočava kako upravo muškarci, često opterećeni društvenim očekivanjima o izdržljivosti, kontroli i emocionalnoj suzdržanosti, u planinama pronalaze nešto što se u urbanim sredinama sve teže postiže: unutarnju tišinu, osjećaj smisla i stabilnost koja ne ovisi o vanjskim okolnostima. Planinski krajolici, sa svojom surovom ljepotom i nepredvidivim ritmom, postaju svojevrsna terapijska pozornica na kojoj se odvija proces povratka sebi.
U suvremenom društvu u kojem se očekivanja od muškaraca neprestano mijenjaju, a standardi uspjeha i učinkovitosti često prelaze granice realnog, pitanje samopouzdanja i sposobnosti upravljanja stresom postaje ključna komponenta svakodnevnog funkcioniranja. Muškarci, iako često percipirani kao snažni i otporni na emocionalne izazove, svakodnevno se susreću s nevidljivim borbama koje se očituju u obliku psihičkog pritiska, unutarnjih sumnji i osjećaja nesigurnosti, a ti se procesi rijetko jasno manifestiraju prema van, jer društvene norme i stereotipi često potiču suzdržavanje od otvorenog izražavanja emocija. Upravo zbog toga, razumijevanje psiholoških mehanizama koji oblikuju samopouzdanje u kontekstu stresa postaje nužno, ne samo radi osobnog razvoja, već i zbog očuvanja mentalnog zdravlja i kvalitete međuljudskih odnosa.
U suvremenim partnerskim odnosima, u kojima se emocionalna bliskost sve češće promatra kao temelj stabilnosti, a ne tek romantični dodatak svakodnevici, tema mentalnog zdravlja postaje nezaobilazna komponenta iskrene komunikacije. Iako se društvo posljednjih godina značajno pomaknulo prema većoj osviještenosti o psihološkoj dobrobiti, mnogi i dalje osjećaju nelagodu, pa i sram, kada trebaju izgovoriti ono što se događa unutar njih samih, osobito pred osobom s kojom dijele intimni život. Upravo u partnerskom odnosu ta se nelagoda često pojačava jer se očekuje stabilnost, razumijevanje i emocionalna dostupnost pa svako odstupanje od takve slike može izazvati strah od nerazumijevanja ili odbacivanja.
U suvremenom društvu, u kojem se svakodnevica sve brže odvija, a komunikacija često svodi na kratke poruke, fragmentirane razgovore i površne susrete, lako je zaboraviti koliko jedna jedina rečenica može imati dubok, gotovo presudan utjecaj na čovjekov životni put. Muško mentorstvo, iako se često promatra kroz prizmu formalnih odnosa u profesionalnim okruženjima, sportskim timovima ili akademskim zajednicama, u svojoj biti nadilazi strukture i titule. Ono se najčešće događa tiho, nenametljivo, u prolazu, u hodnicima, na klupama, u automobilima nakon dugog dana ili u kratkim razgovorima koji naizgled ne obećavaju ništa posebno. Upravo u takvim trenucima, jedna rečenica izgovorena u pravom trenutku može postati prekretnica, emocionalna sidrišna točka ili početak potpuno novog životnog smjera.
U miru kasnih sati, dok se svijet čini uspavan i tišina se spušta poput teškog, ali umirujućeg pokrivača, često se otvaraju trenuci u kojima riječi teku slobodno i bez zadrške, a misli koje danju ostaju zarobljene u užurbanosti i svakodnevnim obvezama konačno nalaze svoj put do uha onih s kojima se osjećamo najsigurnije – članova obitelji. Među tim dragocjenim trenucima, posebnu težinu i snagu dobivaju noćni razgovori s bratom, koji nerijetko prerastaju u iskustvo duboke emocionalne povezanosti, razumijevanja i osobnog rasta, a njihova važnost za psihičko zdravlje, posebno muškaraca, sve je više prepoznata u suvremenim istraživanjima iz područja psihologije i sociologije.
U javnoj percepciji sporta često dominira slika koja je gotovo filmski jednostavna: pobjeda, poraz, medalja oko vrata, suze radosnice ili trenutak razočaranja na kraju natjecanja. Međutim, ono što kamera rijetko bilježi, a još rjeđe prenosi u punini, jest slojevita i dugotrajna unutarnja borba sportaša koja se odvija daleko od stadiona, reflektora i publike. Ta se borba ne mjeri vremenom, bodovima ni rekordima, nego tišinom noći prije natjecanja, pritiskom očekivanja koji se ne može skinuti kao sportska oprema, te stalnim preispitivanjem vlastite vrijednosti koja često ovisi o jednoj jedinoj izvedbi.
U svijetu u kojem se uspjeh često mjeri brzinom, snagom i vidljivim rezultatima, ono što ostaje skriveno – tišina prije pokreta – nerijetko čini ključnu razliku. Upravo u tim tihim, gotovo nevidljivim trenucima prije jutarnjeg treninga, mnogi uspješni muškarci, od sportaša do poduzetnika i glumaca, oblikuju svoju mentalnu otpornost, disciplinu i fokus. Mindfulness, ili svjesna prisutnost, više nije rezervirana za meditacijske centre i duhovne prakse – postala je sofisticiran alat za optimizaciju performansi, unutarnju stabilnost i dugoročno zdravlje.
Živjeti dulje odavno je ljudska želja, no danas sve više razmišljamo o tome kako godine koje su pred nama provesti zdravi, aktivni i puni energije. Upravo se na toj ideji temelji koncept dugovječnosti, poznatiji kao longevity, koji posljednjih godina privlači sve veću pozornost medicine i znanosti. U svijetu u kojem se svakodnevno pojavljuju novi dodaci prehrani i obećanja o očuvanju mladosti, sve je teže razlikovati stvarne tehnološke pomake od prolaznih trendova. Tu su priliku prepoznali Anastazija i Marko Đerek, bračni par s više od četiri desetljeća zajedničkog iskustva u farmaceutskoj industriji, koji je odlučio vlastito znanje pretočiti u hrvatski brend Vivacel360.
U vremenu u kojem je svakodnevica sve više oblikovana brzinom, ekranima i neprekidnom dostupnošću, sve je izraženiji tihi, ali postojan trend povratka prirodi kao prostoru mentalnog oporavka. Posebno se u posljednjim godinama uočava kako upravo muškarci, često opterećeni društvenim očekivanjima o izdržljivosti, kontroli i emocionalnoj suzdržanosti, u planinama pronalaze nešto što se u urbanim sredinama sve teže postiže: unutarnju tišinu, osjećaj smisla i stabilnost koja ne ovisi o vanjskim okolnostima. Planinski krajolici, sa svojom surovom ljepotom i nepredvidivim ritmom, postaju svojevrsna terapijska pozornica na kojoj se odvija proces povratka sebi.
U suvremenom društvu u kojem se očekivanja od muškaraca neprestano mijenjaju, a standardi uspjeha i učinkovitosti često prelaze granice realnog, pitanje samopouzdanja i sposobnosti upravljanja stresom postaje ključna komponenta svakodnevnog funkcioniranja. Muškarci, iako često percipirani kao snažni i otporni na emocionalne izazove, svakodnevno se susreću s nevidljivim borbama koje se očituju u obliku psihičkog pritiska, unutarnjih sumnji i osjećaja nesigurnosti, a ti se procesi rijetko jasno manifestiraju prema van, jer društvene norme i stereotipi često potiču suzdržavanje od otvorenog izražavanja emocija. Upravo zbog toga, razumijevanje psiholoških mehanizama koji oblikuju samopouzdanje u kontekstu stresa postaje nužno, ne samo radi osobnog razvoja, već i zbog očuvanja mentalnog zdravlja i kvalitete međuljudskih odnosa.
TEOSYAL® PureSense Redensity 1 injekcijski je preparat švicarskog proizvođača Teoxane, razvijen za poboljšanje hidratacije, elastičnosti i strukture kože te ublažavanje površinskih znakova starenja. Pripada skupini skinboostera, preparata koji djeluju na kvalitetu kože bez izraženog povećanja volumena ili promjene prirodnih kontura lica. Njegova formulacija temelji se na hijaluronskoj kiselini i posebno osmišljenom kompleksu sastojaka koji sudjeluju u održavanju fizioloških svojstava kože.
Teoxane babyGLOW™ estetski je tretman namijenjen poboljšanju kvalitete kože, vraćanju prirodnog sjaja licu i postizanju svježijeg, odmornijeg izgleda bez promjene njegovih karakterističnih crta. Razvijen je kao odgovor na sve veću zainteresiranost za estetske postupke koji daju vidljive, ali suptilne rezultate, pri čemu je naglasak na ujednačenosti tena, glatkoći kože i načinu na koji njezina površina reflektira svjetlost. Tretman se temelji na preciznoj injekcijskoj tehnici koja omogućuje ravnomjernu raspodjelu preparata u tkivu, a njegova je posebnost pristup oblikovanju vizualnog dojma lica bez klasičnog volumiziranja.
