U Zagrebu je otvorena izložba o kojoj svi pričaju: Ono što vas čeka u Laubi neće vas ostaviti ravnodušnima
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
Izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, otvorena je u subotu navečer u Laubi, kući za ljude i umjetnost, privukavši brojne zaljubljenike u suvremenu umjetnost, kao i znatiželjnike koji su željeli otkriti što se krije u “Atlantidi” Laubine kolekcije. Večer otvorenja obilježena je dobrim odazivom i odličnom atmosferom, koja se nastavila uz gallery party i neizostavno praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
Kustos izložbe, prof.dr.sc. Krešimir Purgar objasnio je da je putovanje kroz Laubinu zbirku započelo izlaganjem radova jako dobro prepoznatih u hrvatskoj povijesti umjetnosti, umjetnicima iz razdoblja modernizma i visokog modernizma. „To smo nazvali ‘Neosvojena područja’, jer je taj modernizam hermetičan, nepoznat, pun apstrakcije, što znači da što manje razumijete umjetnost, time se trebate čim više baviti. Svaki novi pogled na ta djela, u nama inicira nova promišljanja. Za razliku od ‘Neosvojenih područja’, Imenom grada koji ne postoji, ali već tisućama godina potiče imaginaciju, označili smo ovu izložbu koja istražuje umjetnost kao začudan, samoobnavljajući i neprestano mutirajući organizam. ‘Atlantidu’ možemo zamišljati kao ishodište ili kraj svijeta, kao utopiju ili distopiju – ona je, u konačnici, projekcija naših očekivanja od svakog putovanja, stvarnog ili imaginarnog. Upravo zato pozivamo publiku da se prepusti potrazi u kojoj možda neće otkriti nešto posve novo, ali će poznato zasigurno doživjeti na drugačiji način.“
Izložba okuplja reprezentativne radove iz Laubine zbirke, među kojima se ističe monumentalno platno Lovre Artukovića Potpisivanje deklaracije o pripajanju Popovog polja Republici Hrvatskoj (Wer hat das Bier Bestellt / Tko je naručio pivo, 2008.-2011.). To djelo kroz slojevitu ikonografiju i odnos slikarstva i fotografije propituje granice fikcije i percepcije. U središtu Laube ističe se skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa, koja otvara prostor interpretacije kroz igru transparentnosti i forme, dok instalacija Dvoboj Ivana Fijolića na suvremen način reinterpretira klasične kiparske principe i emotivni naboj zaustavljenog trenutka. U dijalogu s njima, radovi Marije Ujević, Kristiana Kožula, Alema Korkuta, Davida Maljkovića, Zlatka Kopljara, Ivana Kožarića i drugih umjetnika dodatno naglašavaju širinu i otvorenost Laubine zbirke, potičući posjetitelje na vlastito promišljanje i uspoređivanje različitih umjetničkih pristupa.
„Radove koji su tu izloženi možete pročitati po jednom ključu, međutim taj ključ može biti potpuno pogrešan. Željeli smo pokazati da nas svako suvremeno umjetničko djelo, ma koliko bilo realistično, odvaja od svog pravog značenja. Smisao umjetnosti nije da ga mi razumijemo čim ga vidimo – kada bi to bila svrha umjetnosti, tu bi priča o toj umjetnosti odmah završila“, zaključuje Purgar. Atlantida ostaje otvorena za posjetitelje do kraja srpnja, a ulaz na izložbu je slobodan.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Pobjedničko rješenje novog stadiona Maksimir milanskog studija VG13 Architects privuklo je pozornost nekonvencionalnim oblikovanjem četiri odvojene tribine i velikim krovnim plohama, ali arhitekt Otto Barić smatra da će upravo elementi koji projektu daju prepoznatljiv izgled biti njegov najveći problem u daljnjoj razradi. Barić ne osporava arhitektonsku vrijednost ideje. Projekt opisuje kao vizualno atraktivan i poseban, ali upozorava da između natječajne vizualizacije i građevine za 35.000 gledatelja postoji niz konstrukcijskih, sigurnosnih i funkcionalnih pitanja koja tek treba riješiti.
S dolaskom jeseni večeri u gradu traže nešto toplije i promišljenije kombinacije, a Jana Dužanec svoj je večernji look složila u monokromatskoj paleti hladnih taupe nijansi.
Gianna Apostolski pojavila se u modnom izdanju koje se u potpunosti oslanja na volumen, konstrukciju i upečatljivu tirkiznu nijansu. U središtu looka nalazi se mini haljina asimetrične siluete, izrađena od laganog materijala suptilnog sjaja, čiji je gornji dio oblikovan raskošnim slojevima tkanine. Predimenzionirane drapirane aplikacije podsjećaju na latice ruže i prekrivaju gotovo cijeli prednji dio haljine, stvarajući skulpturalnu formu koja mijenja izgled ovisno o kutu iz kojeg se promatra.
Ljeto je završilo prije svega nekoliko dana, ali Marko Tolja očito još nije spreman sasvim se oprostiti od mora, sunca i onog sporijeg ritma koji prati posljednje dane sezone. Prije povratka radnim obvezama poznati riječki pjevač slobodno vrijeme provodi s obitelji na obali, a prizori koje je podijelio izgledaju kao sasvim prirodan nastavak ljeta, bez obzira na to što je kalendar već zakoračio u ranu jesen.
Adidas komadi dugo nisu izgledali ovako seksi kao na Ivani Pirizović. Sportska odjeća ovdje nema puno veze s klasičnim odlaskom u teretanu, iako je cijela kombinacija složena od prepoznatljivih Adidas elemenata. Ivana je sportski komplet pretvorila u outfit koji bez problema funkcionira kao dnevni modni look, a najveći dio priče zapravo se vrti oko vrlo jednostavne kombinacije krem, gotovo puderasto bijele i tamnoplave boje.
