Ovaj festival će vas natjerati da drugačije gledate svijet: ZagrebDox donosi 112 filmova koje nećete moći zaboraviti
U vremenu u kojem se stvarnost svakodnevno rasipa u milijunima digitalnih fragmenata, u kojem se granica između dokumentiranog i konstruiranog gotovo neprimjetno briše, a pažnja publike neumoljivo raspršuje između beskrajnih nizova sadržaja, povratak dokumentarnom filmu djeluje gotovo kao čin tihog otpora – spor, promišljen i duboko ljudski. Upravo u takvom kontekstu, najava 22. izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox ne funkcionira tek kao informacija o još jednom kulturnom događanju, već kao poziv na zaustavljanje, promatranje i razumijevanje svijeta koji nas okružuje, ali i onih njegovih dijelova koji nam inače ostaju nedostupni.
Od 19. do 26. travnja, dvorane Kaptol Boutique Cinema ponovno će postati mjesto susreta različitih pogleda, iskustava i stvarnosti, okupljenih u impresivnom programu od čak 112 filmova raspoređenih u šesnaest programskih cjelina. Riječ je o festivalskom mozaiku koji ne pokušava ponuditi jednostavne odgovore, nego prije svega otvara prostor za pitanja – o svijetu, društvu, identitetu i odgovornosti koju kao gledatelji, ali i sudionici tog svijeta, neizbježno nosimo.
U samom središtu tog slojevitog programa nalaze se dvije ključne natjecateljske sekcije – Međunarodna konkurencija s dvadeset naslova i Regionalna konkurencija s osamnaest filmova – koje zajedno oblikuju kompleksan, višeglasni portret suvremenosti. Njihova snaga ne leži samo u tematskoj raznolikosti, nego i u autorskim pristupima koji se kreću od neposrednog, gotovo reporterskog uranjanja u stvarnost, do intimnih, refleksivnih i eksperimentalnih filmskih formi.
Umjetnički direktor festivala Nenad Puhovski u svom je obraćanju precizno artikulirao izazove vremena u kojem dokumentarni film danas nastaje i opstaje. U svijetu preplavljenom sadržajem, u kojem se dnevno objavljuju milijuni sati videa, dokumentarac – često skroman po budžetu, ali ambiciozan po ideji – mora pronaći način da dopre do publike koja je istodobno prezasićena i željna autentičnosti. Upravo u toj napetosti između hiperprodukcije i potrebe za istinom, ZagrebDox pronalazi svoju ulogu: ne kao konačni sudac vrijednosti, nego kao pažljiv selektor i posrednik između autora i publike.
Međunarodna konkurencija ove godine posebno snažno rezonira s globalnim krizama koje oblikuju našu stvarnost. Rat u Ukrajini, koji i dalje traje bez jasnog kraja, pojavljuje se kao jedna od ključnih tematskih okosnica. Filmovi poput onih koji kameru smještaju izravno u ratnu zonu ne nude distancirani pogled, već iskustvo koje je gotovo opipljivo – prizore borbe, straha, ali i izdržljivosti. S druge strane, pojedini autori biraju tišinu nakon razaranja, fokusirajući se na pejzaže koji polako zacjeljuju, ali ne zaboravljaju.
Nastavite čitati nakon oglasa
Između tih dviju krajnosti – brutalne neposrednosti i meditativne distance – razvija se čitav niz filmskih priča koje istražuju posljedice rata na osobne živote. Autobiografski filmovi, poput onih koji rekonstruiraju djetinjstva obilježena sukobima i izbjeglištvom, otvaraju prostor za razumijevanje trauma koje se prenose generacijama, ali i mogućnosti njihova prekida. Priče o migracijama, odrastanju u egzilu i stalnom osjećaju nepripadanja dodatno produbljuju tu sliku svijeta u pokretu, svijeta bez stabilnih granica i sigurnih uporišta.
Posebno mjesto unutar programa zauzimaju filmovi koji se bave položajem žena u različitim društvenim i kulturnim kontekstima. Bilo da je riječ o političkom angažmanu u ruralnim sredinama, osobnim potragama za identitetom ili suočavanju s nasiljem i gubitkom, ovi filmovi ne ostaju na razini individualnih sudbina, već otvaraju šire pitanje struktura moći koje oblikuju svakodnevicu. U tim pričama osobno i političko neprestano se isprepliću, stvarajući složene narative otpora, prilagodbe i promjene.
Nastavite čitati nakon oglasa
Regionalna konkurencija, s druge strane, donosi intimniji, ali jednako snažan pogled na svijet, fokusiran na prostore koji su često izvan fokusa globalnih medija. Riječ je o filmovima koji polaze od svakodnevice malih zajednica, gdje se velike društvene promjene reflektiraju kroz sitne, gotovo neprimjetne pomake u životima pojedinaca. Ruralni krajolici, planinska sela i izolirane sredine postaju pozornice na kojima se odvijaju priče o nestajanju, prilagodbi i tihoj borbi za opstanak.
U tim filmovima priroda nije samo kulisa, već aktivni sudionik – prostor koji oblikuje ljudske sudbine jednako koliko i oni oblikuju njega. Od pastirskih migracija koje prate drevne ritmove, do napuštenih farmi i sela koja polako nestaju pod pritiskom ekonomskih promjena, Regionalna konkurencija gradi osjećaj vremena koje istodobno teče i stoji. Istodobno, teme obiteljskih odnosa, generacijskih sukoba i osobnih kriza unose dodatnu slojevitost, pokazujući kako se globalni procesi najjasnije očituju upravo u intimnim prostorima.
Izvršni direktor Hrvoje Pukšec naglasio je kako festival ove godine ne donosi samo bogat program, nego i osjećaj stabilnosti i kontinuiteta koji je nakon pandemijskih godina bio narušen. Povratak projekcija u punom opsegu, prisutnost međunarodnih gostiju i snažna povezanost s relevantnim filmskim institucijama dodatno potvrđuju poziciju ZagrebDoxa kao jednog od ključnih mjesta susreta dokumentarnog filma u ovom dijelu Europe.
U konačnici, ZagrebDox nije tek festival filmova – on je prostor susreta stvarnosti i njezinih interpretacija, mjesto gdje se osobne priče pretvaraju u kolektivno iskustvo, a gledanje postaje čin sudjelovanja. U svijetu koji se često čini fragmentiranim i nepovezanim, upravo takvi trenuci zajedničkog gledanja i razumijevanja podsjećaju na ono što je Nenad Puhovski sažeo u jednostavnu, ali snažnu misao: unatoč svemu, još uvijek smo – zajedno.
Grupa Viva, omiljena splitska glazbena formacija koja već više od dva desetljeća svojom glazbom prati živote brojnih slušatelja, ponovno je uspjela dirnuti srca publike, i to s pjesmom koja nosi najiskreniju i najtopliju poruku ljubavi – novim singlom pod nazivom “Vridilo se molit”. Ova pjesma nije samo još jedan glazbeni uradak u njihovom bogatom opusu, već svojevrsna emotivna izjava koja zrači toplinom, iskrenošću i autentičnošću, baš kao da grupa ponovno objavljuje svoj prvi singl, a ne nasljednicu hitova koji su ih učvrstili u srcima obožavatelja. Pjesme poput “Ja oprostit ću sve”, “Šteta duše, šteta tila”, “Dalmatinac i ni riči više” te “Volin sve bilo” učinile su Vivu bendom koji publiku prati kroz sve životne situacije, od najradosnijih do onih koje diraju u srce svojom tugom, potvrđujući kako glazba, kada je iskrena, može postati vjerni suputnik na životnom putu.
Dermot Kennedy, irski kantautor čiji se emotivan i snažan glas odavno profilirao među najprepoznatljivijima na suvremenoj glazbenoj sceni, s objavom trećeg studijskog albuma The Weight of the Woods otvara novo i osobito zrelo poglavlje svoje karijere koje obilježava njegov umjetnički razvoj, intimnost izraza i duboku povezanost s vlastitom glazbenom i životnom pričom. The Weight of the Woods službeno je objavljen 3. travnja 2026. godine za Island Records i Interscope Records, a nastao je u produkciji Gabea Simona, producenta poznatog po radu s imenima poput Noah Kahana i Lane Del Rey, pri čemu je glazba pisana i snimana između ruralne Irske, u blizini Kennedyjeva doma, i glazbeničke prijestolnice Nashvillea, čime album ujedinjuje autentične irske glazbene korijene s američkim country i folk senzibilitetom koji je umjetniku osobno blizak i inspirativan.
U vremenu u kojem glazba često ostaje na razini prolaznog dojma, bend Ischariotzcky odlučno bira suprotan smjer – onaj koji traži strpljenje, introspekciju i emocionalnu izloženost. Njihov novi singl ‘No Rest’ ne nastoji osvojiti na prvu, već se polako uvlači pod kožu, otkrivajući slojeve koji nadilaze uobičajeni okvir rock izraza i ulaze u prostor osobnog suočavanja s gubitkom, bolešću i tihim, ali upornim procesom ozdravljenja.
U ciklusu Lisinski subotom, ovaj put iznimno u nedjelju, gostuje orkestar koji u Zagreb dolazi nakon što je bio rezidencijalni orkestar netom održanog Salzburškog uskrsnog festivala.
Zagreb je sinoć postao mjesto gdje glazba nadilazi vrijeme i prostor, a emocija nadmašuje samu ideju koncerta. Dvorana Lisinski, rasprodana do posljednjeg mjesta, odjekivala je snažnim tonovima bezvremenske talijanske kancone, dok je glas Al Bana ispunjavao svaki kutak prostora, stvarajući osjećaj intimnosti unatoč veličini događaja. Ovo nije bio tek još jedan datum na svjetskoj turneji – ovo je bio susret dvaju svjetova: umjetnika koji ovaj grad doživljava kao svoj drugi dom i publike koja je generacijama odrastala uz njegove pjesme. Večer je bila ne samo glazbeno, već i emocionalno putovanje koje je povezalo generacije, premostilo jezične barijere i utkalo životne priče u jedno nezaboravno iskustvo, a kulminacija večeri stigla je završnim taktovima svjetskog hita “Felicità”, koji je ujedinio dvoranu u zajedničkom slavlju života i radosti.
U srcu Pule, ondje gdje se slojevi povijesti susreću s tihim ljetnim večerima i gdje kamen pamti glasove davnih vremena, ove će se lipanjske noći dogoditi susret glazbe i prostora kakav se ne doživljava često. Malo rimsko kazalište, skriveni dragulj antičke arhitekture, ponovno će oživjeti – ovoga puta u znaku suvremenog virtuoziteta i bezvremenskih melodija koje nadilaze žanrove i epohe.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox i ove godine kroz pažljivo odabrane naslove iz programa Biografski Dox, Stanje stvari, Kontroverzni Dox i Audio Dox nastavlja mapirati složenu i često kontradiktornu stvarnost suvremenog svijeta. Kroz priče koje se kreću od globalnih centara moći i političkih previranja, do intimnih ljudskih sudbina, obiteljskih trauma i svakodnevnih borbi, festival iznova podsjeća na dokumentarce kao sredstvo kojim se stvarnost ne pojednostavljuje, nego dodatno otvara, secira i propituje.
„Donijeti pjesmu koju osjećam kao „dalmatinski sevdah“, jedan je od najvećih umjetničkih izazova u mojoj karijeri i iskreno se nadam da sam ga opravdala“.
Bessette, koja je u to vrijeme radila kao PR-ovka modne kuće i kasnije postala supruga Johna F. Kennedyja Jr., navodno nije gajila simpatije prema Paltrow, koja je već tada bila istaknuta VIP klijentica brenda
Njezina objava izazvala je lavinu pozitivnih komentara i čestitki, a među onima koji su joj javno uputili lijepe želje našla su se i brojna poznata imena s domaće scene
