HELLO
HELLO! #HelloItsMe

U programu Velikih 5, sastavljenom od pomno odabranih ostvarenja najvećih europskih nacionalnih kinematografija, ove jeseni naći će se Oni koje volimo španjolskog redatelja Rodriga Sorogoyena. Intenzivna psihološka studija narušenih obiteljskih dinamika, uspoređivana s lanjskim hitom Sentimentalna vrijednost Joachima Triera (ZFF 2025.), na veliko platno dovodi glumačku zvijezdu Javiera Bardema u jednoj od najodvažnijih uloga karijere. Bardem tumači uspješnog redatelja koji se vraća u rodnu Španjolsku kako bi snimio novi film, u kojem kao glumicu angažira svoju odraslu kćer. Filmski set tako postaje poprište osobnih obračuna oca i kćeri, čiji je odnos nakon dugogodišnje otuđenosti prepun tenzija, a njihove su perspektive toliko različite da se možda više ne mogu pomiriti.

Ujedinjeno Kraljevstvo u istom će programu predstavljati osebujni Materijal za brak, čiju režiju potpisuje redateljski tandem i supružnički par Eleanor Wilson i Alex Huston Fischer. Uz zvjezdanu glumačku postavu predvođenu Olivijom Colman i Alexanderom Skarsgårdom, ovo maštovito, bajkovito ostvarenje, temeljeno na kratkoj priči Ursule Wills-Jones, prati usamljenu ribaricu izloženu zluradim komentarima stanovnika srednjovjekovnog obalnog sela. Godinama je zbog svoje neovisnosti trpjela podsmijeh, pa angažira lokalnog pletara da joj od pruća izradi muža. Pletena figura čarolijom oživljava i postaje odani suprug, nježan, ali strastven, a njihov nekonvencionalan odnos prisiljava ostale seljane da se suoče s vlastitim krutim tradicijama. Premijerno prikazan na Sundanceu, Materijal za brak je “pun živahnog karaktera i prožet humanim pogledom na sitne slabosti” (The Hollywood Reporter).

Temom bračnih odnosa bavi se i Minotaur proslavljenog ruskog redatelja Andreja Zvjaginceva (Povratak, ZFF 2003. – Zlatna kolica; Izgnanstvo, ZFF 2007. – Zlatna kolica; Elena, ZFF 2012.; Bez ljubavi, ZFF 2017.). Nakon devetogodišnje pauze, tijekom koje je iz Rusije otišao u egzil, Zvjagincev se vratio u punoj formi, čemu svjedoči i Grand Prix koji je za Minotaura osvojio u Cannesu. Ova reinterpretacija Chabrolova klasika Nevjerna žena iz 1969. smještena je u suvremenu Rusiju, gdje radikalne društveno-političke promjene biznismena Gleba izlažu golemom pritisku. U naizgled idiličnom, luksuznom domu Gleb je u problemima: već uzdrman odnos sa suprugom Galinom dodatno se narušava kada posumnja u njezinu vjernost. Zvjagincevljeva oštra autorska kritika autoritarizma i patrijarhata dio je ZFF-ova programa Ponovno s nama, u kojem će se prikazati  i filmovi Lukasa Dhonta i Radua Judea. Dnevnik jedne sobarice, za Judea neuobičajeno  nježno ostvarenje, daje uvid u mrežu ekonomske eksploatacije u današnjem društvu. Sedmi Judeov film u programu ZFF-a, nakon niza koji uključuje i Zlatnim kolicima ovjenčano djelo Svi u našoj obitelji (2012.) te dobitnika Zlatnog medvjeda Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (2021.), prati rumunjsku imigranticu u Francuskoj, gdje radi kao kućna pomoćnica imućne obitelji kako bi prehranila svoju kćerkicu i majku koje su ostale u Rumunjskoj.

Nastavljajući istraživanje teme rodnog identiteta i queer seksualnosti u osjetljivom razdoblju  adolescencije i mladosti, belgijski redatelj Lukas Dhont (Blizu, ZFF 2022.) svoj novi film Kukavica smješta u prošlost – u vrijeme kada je bjesnio Prvi svjetski rat. Dvojica protagonista, netom mobilizirani mladići, susreću se na Zapadnom frontu, gdje vode kazališnu družinu čiji je zadatak zabavljati vojnike. Glavni glumački dvojac, Emmanuel Macchia i Valentin Campagne, za uloge u ovom filmu o neočekivanoj ljubavi koja se budi usred ratnog užasa ovjenčan je nagradom u službenoj konkurenciji Cannesa.

Za najmlađu publiku ZFF je pripremio izbor od pet naslova okupljenih u programu KinoKino, a jednom od njih dječji žiri dodijelit će nagradu. Među njima nalazi se jedan kanski laureat, francusko ostvarenje Željezni dječak, čiju režiju potpisuje bivši Pixarov animator Louis Clichy, koji stoji iza animiranih klasika poput WALL-E (2009.) i Nebesa (2009.). Ovaj ručno oslikan film, u kojem se isprepliću svakodnevno i čudesno, ovjenčan je Posebnom nagradom žirija u programu Izvjestan pogled, a s Posebnim priznanjem iz berlinskog programa Generation Kplus stiže Atlas svemira renomiranog rumunjskog redatelja Paula Negoescua o dječaku koji se otiskuje na neočekivano putovanje u nepoznate krajeve zbog jedne cipele. Mlade gledatelje nesumnjivo će šarmirati i bajkovita avantura Lampica o neustrašivoj svjetioničarevoj kćeri Nizozemke Margien Rogaar, kao i Pljus pljas zauvijek! Natasche Beller o dvjema djevojčicama koje udružuju snage kako bi spasile svoje najdraže mjesto na svijetu – lokalni bazen na otvorenom. Važnim društvenim temama današnjice poput beskućništva, siromaštva i psihičke ranjivosti bavi se Kralj lutalica nizozemske redateljice Janne Schmidt, priča o djevojčici koja otkriva posve drugačiji, živopisan svijet svog oca, dok će najmlađi (3+) moći uživati u novom bloku kratkometražnih filmova iz programa Moj prvi odlazak u kino. Na predstojećem ZFF-u KinoKino će ujedno najaviti novu sezonu, pa će se spomenuta ostvarenja u mjesecima koji slijede moći pogledati u kinima diljem Hrvatske te na posebnim projekcijama programa KinoKino.

zff

druge vijesti

movember

Muškarci i poezija: Kako pisanje stihova postaje moćan alat emocionalne snage i mentalnog zdravlja

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.

Lifestyle

22 studenoga 2026

movember

Virtualna stvarnost ulazi u um: Mogu li AR i VR terapije konačno smanjiti stres i tjeskobu kod muškaraca?

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.

Zdravlje

22 studenoga 2026

brijanje

Nećete vjerovati kako običan ritual brijanja može postati vaša najmoćnija dnevna meditacija

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.

Stil

22 studenoga 2026

movember

Kako ritual fotografiranja mijenja način na koji vidimo sebe i svijet – i zašto ga sve više ljudi koristi kao oblik emocionalnog resetiranja

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.

Lifestyle

21 studenoga 2026

movember

Pametni uređaji za zdravlje prostate: Mogu li ti gadgeti stvarno otkriti problem prije nego što osjetiš simptome?

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.

Zdravlje

21 studenoga 2026