Ovi domaći krimi klasici u KIC-u pokazuju zašto je zločin na filmu uvijek i priča o društvu
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Odabrani filmovi prate razvoj kriminalističkog filma kroz različite poetike i generacije autora, ali ih povezuje snažan interes za figure lokalnih autsajdera, za motive ubojstva i pljačke kao pokretače radnje, kao i za kritički odnos prema tromim, neosjetljivim ili nemoćnim institucijama koje često kasne za stvarnim životom. Upravo taj spoj žanrovskih elemenata i društvene analize čini domaći krimi film osobito zanimljivim, jer kriminal nije tek zaplet, nego simptom šireg stanja društva, njegove moralne konfuzije, socijalnih napetosti i egzistencijalne nesigurnosti.
Ciklus će 10. siječnja u 21 sat otvoriti film Mondo Bobo Gorana Rušinovića iz 1997. godine, koji se s vremenom nametnuo kao jedno od najprepoznatljivijih ostvarenja hrvatske kinematografije devedesetih. Glavni lik Bobo, djelomično inspiriran legendarnim Belmondovim junakom iz Godardova filma Do posljednjeg daha, u trenutku samoobrane ubija dvojicu kriminalaca, nakon čega biva smješten u psihijatrijsku ustanovu iz koje uspijeva pobjeći i započeti bijeg kroz grad i vlastitu unutarnju dezorijentiranost. Film spaja elemente kriminalističkog filma, društvene satire i generacijskog portreta vremena obilježenog tranzicijom i gubitkom uporišta, a u Puli je nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film, kao i nagradama za glavnu mušku ulogu, scenografiju i montažu, uz iznimno snažan odjek kod publike. Nakon projekcije predviđen je razgovor s glumicom Natašom Dorčić, koji otvara dodatan prostor za interpretaciju filma i njegovog vremena.
Film Divlji anđeli Fadila Hadžića iz 1969. godine donosi priču o trojici mladih delinkvenata koji nakon pljačke bježe na more u društvu djevojaka, no njihova kratkotrajna sloboda ubrzo privlači pozornost i sumnju okoline, personificiranu kroz lik hotelskog animatora. Inspiriran američkim filmovima o buntovnicima bez razloga te europskim novovalnim ostvarenjima koja tematiziraju izgubljenu i dezorijentiranu mladež, film progovara o osjećaju beznađa i društvene marginalizacije, koristeći šatrovački govor i elemente stripa kako bi dodatno naglasio generacijski jaz i kulturni nemir kasnih šezdesetih.
Jedan od najranijih naslova u ciklusu, Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera iz 1957. godine, redateljev je prvijenac koji kriminalistički zaplet smješta u ruralni i izolirani prostor Kopačkog rita, gdje mladi liječnik Jura dolazi pomoći stanovništvu pogođenom groznicom koju mještani, vođeni praznovjerjem, pokušavaju izliječiti uz pomoć seoske vračare. Nakon ubojstva koje potrese zajednicu, liječnik uz pomoć mlade djevojke kreće u potragu za istinom, pri čemu se kriminalistička struktura filma isprepliće s motivima sukoba racionalnog i iracionalnog, znanosti i tradicije, napretka i straha od promjene. Film je široj publici predstavio Miru Nikolić i Antuna Vrdoljaka, koji će kasnije postati jedni od najpoznatijih glumačkih lica domaće kinematografije.
Ciklus zaključuje Ritam zločina Zorana Tadića iz 1981. godine, film koji se smatra jednim od vrhunaca hrvatskog kriminalističkog filma, nastao prema motivima pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Radnja je smještena u zagrebačko Trnje, gdje Ivica u svoju kuću prima neobičnog Fabijana, sredovječnog čovjeka opsjednutog statističkim pravilnostima pojavljivanja zločina, koji tvrdi da se kriminal može predvidjeti i matematički objasniti. Kako se teorija počinje opasno približavati stvarnosti, film se pretvara u suptilnu, tjeskobnu studiju straha, sudbine i urbane paranoje, u kojoj briljantna glumačka međuigra Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića nosi emocionalnu i intelektualnu težinu priče, dok lik koji tumači Božidarka Frajt unosi element racionalnosti i ljudske topline u svijet opsjednut logikom i prijetnjom nasilja.
Program Omiljeni domaći krimi klasici ne nudi samo pregled žanra, nego i vrijedan uvid u društvene i kulturne promjene koje su obilježile desetljeća hrvatske kinematografije, podsjećajući kako kriminalistički film, kada je čvrsto vezan uz lokalni kontekst i autorsku viziju, može biti snažno sredstvo društvene analize. Sve projekcije održavaju se u Kulturno informativnom centru, a ulaz na program je besplatan, čime ovaj ciklus postaje dostupna i iznimno vrijedna prilika za ponovno otkrivanje domaćih filmskih klasika.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Ella Dvornik za hladnije dane bira outfit koji se oslanja na nekoliko jesenskih klasika, ali ih nosi dovoljno opušteno da cijela kombinacija ne djeluje strogo ni pretjerano stilizirano. U središtu looka je svijetli pleteni pulover visokog ovratnika s tankim tamnocrvenim prugama, krojen dovoljno široko da zadrži ležernost, dok kraća dužina ostavlja jasno definiranu siluetu. Uz njega nosi traperice visokog struka ravnijeg, opuštenog kroja, pa kombinacija ostaje praktična za svakodnevni gradski ritam, ali vizualno uredna.
Anita Dujić Broadfoot za hladnije dane bira kombinaciju koja se oslanja na jednostavne komade, ali ih krojevima i detaljima vodi u elegantnijem smjeru. Siva strukturirana jakna prati liniju tijela i završava u visini bokova, pa cijela silueta ostaje uredna i definirana. Naglašena ramena daju joj nešto ozbiljniji, gotovo poslovni karakter, dok dublji, zaobljeni izrez omekšava strogoću kroja i ostavlja dovoljno prostora za diskretan nakit. Umjesto klasičnog jesenskog sakoa, ovdje je riječ o ženstvenijoj varijanti koja jednako dobro funkcionira uz traper kao i uz elegantnije hlače.
Projekt nosi naziv Together California, a svečano je otvoren prošlog petka. Bale je godinama radio na njegovu razvoju, s idejom da djeca koja prolaze kroz iznimno teško razdoblje ne budu dodatno odvojena od svojih najbližih.
