Ovi domaći krimi klasici u KIC-u pokazuju zašto je zločin na filmu uvijek i priča o društvu
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Odabrani filmovi prate razvoj kriminalističkog filma kroz različite poetike i generacije autora, ali ih povezuje snažan interes za figure lokalnih autsajdera, za motive ubojstva i pljačke kao pokretače radnje, kao i za kritički odnos prema tromim, neosjetljivim ili nemoćnim institucijama koje često kasne za stvarnim životom. Upravo taj spoj žanrovskih elemenata i društvene analize čini domaći krimi film osobito zanimljivim, jer kriminal nije tek zaplet, nego simptom šireg stanja društva, njegove moralne konfuzije, socijalnih napetosti i egzistencijalne nesigurnosti.
Ciklus će 10. siječnja u 21 sat otvoriti film Mondo Bobo Gorana Rušinovića iz 1997. godine, koji se s vremenom nametnuo kao jedno od najprepoznatljivijih ostvarenja hrvatske kinematografije devedesetih. Glavni lik Bobo, djelomično inspiriran legendarnim Belmondovim junakom iz Godardova filma Do posljednjeg daha, u trenutku samoobrane ubija dvojicu kriminalaca, nakon čega biva smješten u psihijatrijsku ustanovu iz koje uspijeva pobjeći i započeti bijeg kroz grad i vlastitu unutarnju dezorijentiranost. Film spaja elemente kriminalističkog filma, društvene satire i generacijskog portreta vremena obilježenog tranzicijom i gubitkom uporišta, a u Puli je nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film, kao i nagradama za glavnu mušku ulogu, scenografiju i montažu, uz iznimno snažan odjek kod publike. Nakon projekcije predviđen je razgovor s glumicom Natašom Dorčić, koji otvara dodatan prostor za interpretaciju filma i njegovog vremena.
Film Divlji anđeli Fadila Hadžića iz 1969. godine donosi priču o trojici mladih delinkvenata koji nakon pljačke bježe na more u društvu djevojaka, no njihova kratkotrajna sloboda ubrzo privlači pozornost i sumnju okoline, personificiranu kroz lik hotelskog animatora. Inspiriran američkim filmovima o buntovnicima bez razloga te europskim novovalnim ostvarenjima koja tematiziraju izgubljenu i dezorijentiranu mladež, film progovara o osjećaju beznađa i društvene marginalizacije, koristeći šatrovački govor i elemente stripa kako bi dodatno naglasio generacijski jaz i kulturni nemir kasnih šezdesetih.
Jedan od najranijih naslova u ciklusu, Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera iz 1957. godine, redateljev je prvijenac koji kriminalistički zaplet smješta u ruralni i izolirani prostor Kopačkog rita, gdje mladi liječnik Jura dolazi pomoći stanovništvu pogođenom groznicom koju mještani, vođeni praznovjerjem, pokušavaju izliječiti uz pomoć seoske vračare. Nakon ubojstva koje potrese zajednicu, liječnik uz pomoć mlade djevojke kreće u potragu za istinom, pri čemu se kriminalistička struktura filma isprepliće s motivima sukoba racionalnog i iracionalnog, znanosti i tradicije, napretka i straha od promjene. Film je široj publici predstavio Miru Nikolić i Antuna Vrdoljaka, koji će kasnije postati jedni od najpoznatijih glumačkih lica domaće kinematografije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ciklus zaključuje Ritam zločina Zorana Tadića iz 1981. godine, film koji se smatra jednim od vrhunaca hrvatskog kriminalističkog filma, nastao prema motivima pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Radnja je smještena u zagrebačko Trnje, gdje Ivica u svoju kuću prima neobičnog Fabijana, sredovječnog čovjeka opsjednutog statističkim pravilnostima pojavljivanja zločina, koji tvrdi da se kriminal može predvidjeti i matematički objasniti. Kako se teorija počinje opasno približavati stvarnosti, film se pretvara u suptilnu, tjeskobnu studiju straha, sudbine i urbane paranoje, u kojoj briljantna glumačka međuigra Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića nosi emocionalnu i intelektualnu težinu priče, dok lik koji tumači Božidarka Frajt unosi element racionalnosti i ljudske topline u svijet opsjednut logikom i prijetnjom nasilja.
Program Omiljeni domaći krimi klasici ne nudi samo pregled žanra, nego i vrijedan uvid u društvene i kulturne promjene koje su obilježile desetljeća hrvatske kinematografije, podsjećajući kako kriminalistički film, kada je čvrsto vezan uz lokalni kontekst i autorsku viziju, može biti snažno sredstvo društvene analize. Sve projekcije održavaju se u Kulturno informativnom centru, a ulaz na program je besplatan, čime ovaj ciklus postaje dostupna i iznimno vrijedna prilika za ponovno otkrivanje domaćih filmskih klasika.
Nakon što je na 73. Pulskom filmskom festivalu osvojio najvažnija priznanja i potvrdio se kao jedan od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova godine, film Koke redatelja i scenarista Igora Jelinovića nastavlja svoj festivalski i kino put, a zagrebačka publika imat će ga priliku pogledati 24. srpnja na ljetnoj pozornici Kina Tuškanac, gdje će se održati svečana premijera uz dolazak dijela autorske i glumačke ekipe te dobitnika Zlatnih arena.
Kino više od stoljeća predstavlja mjesto bijega iz svakodnevice, prostor u kojem gledatelji na nekoliko sati ulaze u svjetove koji postoje samo na velikom platnu, no razvoj novih tehnologija posljednjih godina mijenja način na koji doživljavamo filmske priče i pomiče granice između publike i ekrana. Upravo takvu novu eru filmskog iskustva najavljuje CineStar koji donosi povijesni trenutak za ljubitelje sedme umjetnosti – film „Spider-Man: Novo doba” postaje prvi naslov ikada snimljen posebno za revolucionarni format SCREENX, omogućujući gledateljima da omiljenog junaka ne prate samo ispred sebe, nego i oko sebe, u prostoru koji se širi na čak 270 stupnjeva.
Objavljen je trailer za dugoočekivani povijesni spektakl Posljednji rimski bog, novi dugometražni igrani film redatelja Božidara Domagoja Burića, u produkciji HRT-a, koji u kina diljem Hrvatske stiže na jesen 2026. godine u distribuciji Duplicata (Blitz grupa).
Ljubitelji napetih kriminalističkih priča ovog će ljeta doći na svoje jer Drugi program Hrvatske televizije donosi dvije serije koje na potpuno različite načine spajaju misterij, snažne karaktere i priče koje gledatelja uvlače u svijet istraga, skrivenih motiva i neočekivanih obrata. Dok jedna vodi u mračne hodnike američkih kriminalističkih slučajeva i donosi portret detektiva koji se cijeli život bori s vlastitim demonima, druga spaja raskošni mediteranski ambijent, obiteljske tajne i istrage koje razotkrivaju ono što je godinama bilo skriveno iza naizgled savršenih kulisa.
Dok se 12. srpnja 2026. godine prisjećamo ostavštine svetaca poput svetog Paisija, na međunarodnoj se sceni odvija jedna posve drugačija, svjetovna "drama". Christopher Nolan, redatelj kojeg su mnogi smatrali čuvarom kinematografskog integriteta, našao se u središtu skandala epskih razmjera. Njegova najnovija adaptacija Homerove Odiseje postala je sinonim za holivudsku aroganciju, prvenstveno zbog odluke da se Grčka – kolijevka epa, mjesto snimanja i zemlja koja je u ovaj projekt "ulila" preko 6 milijuna eura poreznih obveznika – u potpunosti izbaci iz službene svjetske press turneje.
U trenutku kada filmska industrija sve češće poseže za nostalgijom kao sigurnim teritorijem emocija, povratak priče o sestrama Owens djeluje gotovo kao rijetko precizno pogođen spoj prošlosti i suvremenog filmskog senzibiliteta. „Magija 2” ne vraća se samo kao nastavak jednog voljenog naslova, nego kao reinterpretacija obiteljske mitologije, prokletstva koje se prenosi kroz generacije i magije koja nikada nije bila samo ukras fantastične priče, nego njezina emocionalna srž.
Nakon iznimno snažnog interesa publike i vrlo pozitivnih reakcija koje su pratile domaću kino-distribuciju, nagrađivani film „Lijepa večer, lijep dan“ redateljice Ivone Juka nastavlja svoj put kroz hrvatska kina te se u tjednima koji dolaze prikazuje u sve većem broju gradova, potvrđujući status jednog od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova ove godine.
Minimalistički kroj dodatno naglašava eleganciju, dok je smeđa nijansa odlična alternativa klasičnoj crnoj te se savršeno uklapa u ljetne večernje kombinacije.
U opuštenoj atmosferi djevojke su pozirale pred ogledalom, snimale selfieje i zabavljale se isprobavajući nove modele, a objava je u kratkom roku prikupila stotine tisuća lajkova i komentara.
