Serijal koji osvaja Hrvatsku – upoznaj okuse koji pričaju priče!
Serijal Apetitlih, koji već tri nedjelje na HRT1 u 16:50 vodi gledatelje na kulinarsko putovanje kroz povijest i okuse, postao je jedno od najugodnijih televizijskih iznenađenja sezone. Reakcije publike jasno pokazuju da su autori pogodili savršenu mjeru između edukativnog i zabavnog sadržaja. Od putovanja vlakom nekadašnjim rutama Austro-Ugarske, do mirisa tradicionalnih jela koja se prenose generacijama, serijal uspijeva istodobno probuditi nostalgiju i inspirirati gledatelje da sami zavire u stare kuharice svojih baka.
Prve tri epizode vodile su gledatelje kroz povijest i tradiciju jela, otkrivajući zanimljive priče njihova nastanka. U prvoj epizodi Vini Jurčić i Leo Jurešić kreću iz Zagreba prema Grazu, slijedeći trag Tafelspitza – jela koje je s vremenom preraslo u carski specijalitet i ostalo prepoznatljiv simbol austro-ugarske kulinarske baštine. Put ih je zatim odveo prema slasticama: štrudli i carskom drobljencu, čija se povijest, od jednostavnih seoskih kuhinja do bečkih salona, razotkriva u nizu šarmantnih priča i anegdota. Treća epizoda donijela je mirise Slavonije i Mađarske – paprikaš i fiš čine srce panonske kuhinje. Kroz razgovore s lokalnim kuharima, ribarima i domaćinima doznajemo kako su ova jela postala više od hrane — pravi simbol druženja, tradicije i zajedništva kraj Drave i Dunava.
Vini i Leo nastavljaju svoju potragu kroz bogatstvo okusa i priča, otkrivajući Doboš tortu, Bečki odrezak i druge kulinarske klasike koji su obilježili gastronomiju naših prostora. Uz nova otkrića, suvremene interpretacije i još nekoliko iznenađenja, serijal ulazi u završnicu u blagdanskom ozračju, spajajući putovanja, sjećanja i okuse u jedno toplo i zaokruženo iskustvo. Publiku očekuju epizode koje će, baš kao i dosad, probuditi i nostalgiju i apetit — i ostaviti je u iščekivanju svakog sljedećeg zalogaja.
„Baš me jako veseli što ljudi serijal komentiraju kao topao, zanimljiv, bez usiljenosti… Većina prijatelja mi je rekla da su napravili grešku kad su gledali prvu epizodu što nisu prvo skuhali pa uz hranu gledali, jer je teško pratiti epizode i ne zaviriti u frižider. Na drugoj epizodi to su ispravili. Cijelo snimanje proteklo je u zanimljivom društvu i s divnim članovima ekipe! Nama je bilo krasno, a ono što me još više raduje je to što publika pokazala da s veseljem i iščekivanjem prati naše putovanje.“ – oduševljeno je komentirala Vini Jurčić. Leo Jurešić dodaje: „Drago mi je čuti da serijal potiče pozitivne komentare među ljudima, prijateljima i kolegama. Iskreno, nisam znao što očekivati, pa su mi ovakve reakcije vrlo ugodno iznenađenje. Sam proces snimanja bio nam je zanimljivo iskustvo. Mislim da su nam prve reakcije publike dale dobar osjećaj da smo napravili nešto što vrijedi podijeliti. Lijepo je vidjeti da se ljudi stvarno povezuju sa sadržajem bilo kroz povijesne činjenice ili kroz hranu.“
Nastavite čitati nakon oglasa
Apetitlih pokazuje kako spoj povijesti, kulinarstva i osobnih priča može fascinirati i osvojiti publiku. Gledatelji s nestrpljenjem iščekuju svaku novu epizodu, nadahnuti ne samo receptima, već i pričama koje ih prate. Serijal potvrđuje da dobro pripovijedanje i pažljivo odabrani okusi mogu publici ponuditi toplo i nezaboravno putovanje kroz vrijeme i tradiciju.
Apetitlih pokazuje kako spoj povijesti, tradicije i kulinarskog umijeća može probuditi radost zajedničkog uživanja u hrani i pričama koje nas povezuju s bogatom kulturnom i gastronomskom baštinom.
U vremenu u kojem se informacije proizvode i troše brže nego ikada prije, urednička vizija Leona Rizmaula, dugogodišnjeg urednika emisije "TV kalendar" na Hrvatskoj radioteleviziji, djeluje gotovo kao tiha, ali uporna pobuna protiv površnosti i zaborava, jer upravo u tom kratkom, strogo ograničenom formatu od svega nekoliko minuta uspijeva sažeti ono što mnogi mediji danas više ni ne pokušavaju – osjećaj kontinuiteta, svijest o vremenu i odgovornost prema činjenicama koje oblikuju kolektivnu memoriju.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox i ove godine, kroz pomno oblikovane i već prepoznatljive programske cjeline Glazbeni globus, Happy Dox, Festival Hits, Teen Dox i Green Dox, donosi reprezentativan i pažljivo kuriran presjek najintrigantnijih suvremenih dokumentarnih ostvarenja, potvrđujući svoju poziciju jednog od ključnih mjesta susreta publike s aktualnim i estetski relevantnim dokumentarnim filmom. Riječ je o selekciji koja obuhvaća širok tematski raspon – od intimnih glazbenih priča i festivalski nagrađivanih naslova do filmova koji se bave složenim pitanjima identiteta, odrastanja i klimatskih promjena – te koja, iz godine u godinu, uspijeva uspostaviti ravnotežu između autorskog izraza i društvene angažiranosti. U tom smislu, publiku očekuju djela koja su već afirmirana na prestižnim svjetskim festivalima, ali i ona koja tek započinju svoj festivalski život, pri čemu svako od njih donosi snažnu, autentičnu i suvremenu perspektivu, a same programske cjeline potvrđuju status festivalskih favorita za koje se redovito traži karta više.
Glumac iz serijala Harry Potter film series, Ralph Fiennes, izjavio je kako bi Tilda Swinton bila „fantastičan izbor“ za ulogu Lorda Voldemorta, pritom priznajući da je i sam svojedobno bio pozvan da se vrati toj ulozi, no danas smatra kako je „taj brod već odavno otplovio“.
Kada se govori o trenutnoj kulturnoj dinamici u kojoj se različite umjetničke forme i žanrovi prožimaju, rijetko se može pronaći primjer koji tako jasno spaja suvremenu pop glazbu i suvremenu kinematografiju kao što to čini utjecaj Reputation turneje Taylor Swift na film Mother Mary i izvedbu Anne Hathaway. Ovaj utjecaj nije površna referenca niti marketinški trik — radi se o stvarnom, duboko promišljenom i višeslojnom procesu oblikovanja karaktera, vizualne estetike i ambijenta filmskog djela kroz prizmu popularne glazbene kulture.
Postoje projekti koji već u najavi zvuče kao sigurna karta za uspjeh, ali postoje i oni rjeđi, intrigantniji, koji djeluju kao sudar različitih svjetova – književnog, glumačkog i produkcijskog – i upravo u toj napetosti kriju svoj potencijal. Serija The Corrections pripada ovoj drugoj kategoriji. Jer kada se u istoj rečenici nađu ime jedne od najvećih glumica današnjice, roman koji se desetljećima smatra referentnom točkom suvremene američke književnosti i platforma koja oblikuje način na koji gledamo serije, tada očekivanja prirodno rastu izvan uobičajenih okvira.
Hollywood ponovno otvara vrata jedne od svojih najromantičnijih i najmitologiziranijih priča – ali ovoga puta u znatno mračnijem, introspektivnijem tonu koji obećava sasvim drukčije iskustvo od onoga na koje smo navikli.
U povodu iznimne, zlatne obljetnice svog postojanja, emisija TV kalendar obilježava svojih pedeset godina kontinuiranog emitiranja, čime se smjestila među najdugovječnije i najprepoznatljivije televizijske fenomene u Hrvatskoj, ali i šire. Zagrebačka televizijska publika i gledatelji diljem zemlje stoga imaju priliku prisjetiti se povijesti i samih početaka ovoga medijskog dragulja, zahvaljujući dokumentarnom filmu pod naslovom „I tako počinje povijest“, koji će se prikazati u ponedjeljak, 13. travnja u 20.15 sati na Prvome programu Hrvatske televizije, poznatijem kao HTV1.
Dok s nestrpljenjem iščekujemo nove čarobne nastavke i serijske adaptacije u produkciji HBO, pravo je vrijeme da se prisjetimo filmskog fenomena koji je obilježio čitavu jednu generaciju – serijala o dječaku čarobnjaku nastalog iz pera J. K. Rowling. Iza raskošne filmske čarolije, monumentalne produkcije i nezaboravnih likova krije se niz zanimljivih, često manje poznatih činjenica koje dodatno produbljuju razumijevanje ovog kulturnog fenomena.
U vremenu u kojem se glazbena scena ubrzano mijenja, a publika sve zahtjevnije bira sadržaj koji će joj privući pozornost i zadržati interes, rijetki su izvođači koji uspijevaju istovremeno ostati autentični i pritom kontinuirano nadilaziti vlastite granice. Upravo takav put, promišljen, hrabar i umjetnički dosljedan, nastavlja graditi zagrebački glazbenik Josip Čolić, koji je danas predstavio svoj novi singl simboličnog i snažnog naslova „Ne daj se drugima“, pjesmu koja već na prvo slušanje otvara prostor dublje interpretacije i emocionalne identifikacije.
U vremenu u kojem estetska medicina sve snažnije balansira između znanosti, estetike i psihologije, doc.dr. sc. Ivana Prkačin, specijalistica dermatovenerologije sve se češće ističe kao sinonim za promišljen, suzdržan i izrazito individualiziran pristup ljepoti. Kao liječnica u Poliklinika SIAI, Prkačin pripada novoj generaciji stručnjaka koji estetske zahvate ne promatraju kao brze korekcije, već kao dugoročan proces očuvanja prirodne strukture, dinamike i identiteta lica.
Svijet parfema fascinantna je industrija koja spaja znanost i luksuz, a pritom je oblikovana i općim tendencijama i pravilima suvremenog marketinga i strelovitog uspona novih tehnologija.
