Pet žena protiv algoritma: Priča o borbi koja bi mogla promijeniti djetinjstvo
Na Drugom programu Hrvatske radiotelevizije večeras se prikazuje dokumentarni film „Zamka društvenih mreža – pet žena protiv pet velikih platformi“, koji bez senzacionalizma, ali s potpunom jasnoćom, razotkriva najopasniji oblik moći našeg doba – onu koja oblikuje svijest djece iza ekrana. U vremenu kad je granica između zabave i ovisnosti postala neprimjetna, a djetinjstvo se pretvoreno u tržište pažnje, pet žena iz različitih dijelova svijeta odlučilo je suočiti se s nečim što nadilazi pojedinačnu odgovornost. Njihova borba nije samo pravna, nego duboko osobna, jer svaka od njih zna što znači izgubiti dijete u digitalnom vakuumu.
Dokumentarni film „Zamka društvenih mreža“ otvara prostor koji se u javnosti rijetko iskreno propituje – pitanje tko zapravo upravlja našim emocijama, mislima i svakodnevicom kad smo neprestano spojeni. Alexis, Elisabet, Sofia, Laure i Socheata nisu junakinje u klasičnom smislu; one su majke, liječnice, odvjetnice, žene koje su prepoznale da je tišina opasnija od otpora. Njihov glas ne zvuči kao prosvjed, već kao poziv na buđenje – za generaciju koja raste pred kamerom, ali bez pogleda u oči.
„Zamka društvenih mreža“: Film koji pokazuje što se događa kad djeca postanu korisnici, a ne ljudi
Ono što „Zamka društvenih mreža“ donosi nije samo statistika o vremenu provedenom na ekranima ili podaci o ovisnosti. Film razotkriva emocionalni krajolik koji stoji iza svake minute skrolanja, svaku nesanicu, svaku tišinu u sobi u kojoj dijete sjedi pod svjetlom telefona. Pokazuje kako algoritmi prepoznaju slabosti brže nego roditelji, kako se društvena validacija pretvara u valutu, a osamljenost u tržišnu nišu.
Dok pratimo Alexis, prvu koja je Metu tužila zbog poticanja na samoubojstvo, u njezinu se pogledu vidi više od osobne tragedije – vidi se borba protiv svijeta koji mjeri vrijednost djeteta prema broju lajkova. Elisabet je u samo nekoliko dana okupila desetke tisuća roditelja i potaknula zabranu pametnih telefona u školama. Sofia, psihijatrica, liječi djecu koja su u dobi od sedam godina već ovisna o ekranima, a Socheata pomaže policiji u potrazi za internetskim predatorima. Laure pak mijenja zakone koji štite tehnološke divove, pokušavajući sustav nagnati da prepozna ono što je ljudsko.
Film ne optužuje tehnologiju, nego podsjeća da moć bez odgovornosti uvijek završava istom posljedicom – gubitkom čovjeka.
Umjetna inteligencija postala je nezaobilazna tema u poslovanju, marketingu i kreativnim industrijama. O AI-ju se govori na konferencijama, u strategijama i prezentacijama, ali u praksi rijetki brendovi znaju kako ga konkretno primijeniti – i pritom ostvariti stvarne uštede i bržu produkciju.
Istraživanja pokazuju da majke preuzimaju oko 71 posto poslova u ukupnom kućanstvu, a 81 posto ih priznaje da su preplavljene obvezama, što često čuvaju u sebi. Povodom Majčinog dana slavni svjetski brend Marie Claire podsjeća na brigu o mentalnom zdravlju majki. U elegantnom showroomu A'MORE uz glavnog partnera INA, okupili su se mame iz svijeta biznisa, mode, celebrityja i ljepote, kako bi odvojile trenutak za sebe, podružile se i postavile si najbitnije pitanje: "Jesam li ja dobro?"
Kada fotografkinja i ambasadorica Rajna Raguž zakorači na ulice Palerma, kroz objektiv
svog Xiaomi 17 Ultra ne traži razglednice i savršene kompozicije, već se prepušta ritmu
grada, koji nije određen logikom, već osjećajem. U tom ispreplitanju kaosa, topline i
nepredvidljivosti nastaju scene koje ne možete planirati, već samo osjetiti i, ako imate prave
alate u ruci, uhvatiti na način koji čuva njihovu autentičnost i atmosferu.
Novi ciklus pod nazivom „Novi horizonti” donosi live podcaste, radionice i intiman format susreta s istaknutim gostima iz biznisa, sporta i kreativnih industrija.
Proljetno izdanje edukativne radionice Stilska Jednadžba, u organizaciji stilistice Ivane Pavić, održano je ovaj vikend u Zagrebu i okupilo rekordan broj sudionica, još jednom potvrdivši snažan interes za ovakav oblik edukacije. Riječ je o projektu koji se s razlogom smatra jedinstvenim na domaćoj sceni, a Ivana je među prvima u Hrvatskoj prepoznala potrebu za ovakvim pristupom – u vrijeme kada radionice ovog tipa gotovo da nisu ni postojale. Danas, kada sve više stručnjaka razvija vlastite edukativne formate, Stilska Jednadžba i dalje se ističe kao pionirski projekt koji kontinuirano postavlja standarde.
Postoje jela koja nikad nisu samo jela. Pizza je jedno od njih – uvijek nekako povezano s dijeljenjem, razgovorima i onim spontanim trenucima koji se ne planiraju, nego se jednostavno dogode.
Biljna prehrana danas je mnogo više od trenda, ona postaje svjesni izbor modernog načina života, usmjerenog na ravnotežu, energiju i uživanje u svakodnevici. Upravo tu filozofiju predstavio je O’Plant na svom prvom brunchu održanom u zagrebačkom Urania Baru.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.