Smijeh koji je napunio Zagreb: Marijana Perinić spojila humor i književnost u večeri o kojoj svi pričaju
Zagreb je sinoć disao u ritmu smijeha, riječi i ženske energije. U novootvorenom prostoru Salon 6, u samom srcu grada, komičarka i spisateljica Marijana Perinić predstavila je svoj novi autorski projekt Smijeh među koricama, književno-scenski program koji briše granice između knjige i pozornice. U prepunoj dvorani, sat i pol smijeha pretvorilo se u susret s pričama, iskustvima i autentičnim glasom žene koja već godinama dokazuje da se humor i ozbiljna književnost mogu voljeti u istom retku.
Smijeh među koricama nije obična književna večer, nego svojevrsni razgovor s publikom – slobodan, živ i osoban. Marijana je pred gledateljima ispreplela ulomke svojih knjiga s trenucima stand-up komedije i pričama iz svakodnevice, ne ostavljajući prostor za tišinu. Publika se smijala, prepoznavala i pljeskala, kao da prisustvuje nečemu što nije samo nastup, već emotivni povratak čitatelja piscu.
Kada knjige i smijeh postanu isti jezik
Koncept Smijeha među koricama temelji se na ideji da književnost ne mora biti ozbiljna da bi bila duboka, a smijeh ne mora biti lak da bi bio istinit. Marijana Perinić, poznata po svom izraženom dalmatinskom temperamentu i britkom jeziku, vodi publiku kroz vlastiti svijet — od književnosti do stand-up scene, od satire do introspektivnog humora. Upravo je ta autentičnost ono što njezinu večer razlikuje od svih drugih kulturnih događaja.
Publika u Salonu 6 nije bila pasivni promatrač, nego aktivni sugovornik. Događaj se odvijao u atmosferi koja je podsjećala na salonske večeri starog Zagreba — uz vino, smijeh i spontanost. Marijana je govorila o svojim knjigama, o procesu pisanja, o životu koji često piše najsmješnije priče, a zatim sve to pretvarala u male scenske vinjete.
I upravo u tome leži čarolija Smijeha među koricama: u trenutku kada se granica između književnosti i života posve izbriše, a autorica i publika dišu u istom ritmu.
U prostoru koji je već postao novo urbano okupljalište Zagreba, Salon 6 je potvrdio svoju ulogu mjesta gdje kultura poprima suvremeni oblik. Njegova vlasnica Andrea Turić opisala ga je kao prostor koji ne nameće formu, već dopušta događajima da pronađu vlastitu dinamiku. Upravo se zato Smijeh među koricama savršeno uklopio u njegovu filozofiju – kao večer koja spaja spontanost, intelekt i gradski duh.
Među publikom su se našla i poznata lica – od Sanje Doležal i Katarine Baban do Alis Marić, a svatko tko je ondje bio, zna da je svjedočio događaju koji će se dugo prepričavati. Marijana Perinić ponovno je pokazala da smijeh nije bijeg od stvarnosti, nego način da je bolje razumijemo.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
