Kada televizija postane zrcalo jezika: Umjetnički eksperiment Karla Štefaneka koji briše granicu između slike i stvarnosti
Na trećem programu Hrvatske radiotelevizije, u trenucima kada ne očekujete ništa osim uobičajenog programskog šuma, iznenada se pojavi kadar koji kao da je zalutao iz nekog drugog vremena. Slika se zadrži, glas zapne u petlji, a prostor između izgovorenog i neizgovorenog ispuni se neobičnom tišinom. Upravo u toj tišini, u tom kvaru koji postaje poetski, započinje novi video-performans Karla Štefaneka — AaaaEeeeIiiiOoooUuuu — premijerno prikazan u okviru 60. Zagrebačkog salona. U njemu televizijski eter postaje poligon za istraživanje glasa, slike i jezika, dok granica između informiranja i umjetnosti nestaje u trenutku u kojem medij sam sebe ogoljuje.
Štefanek, suvremeni umjetnik koji već godinama djeluje između Zagreba, Amsterdama i New Yorka, televizijski prijenos pretvara u prostor promišljanja o komunikaciji. Ono što započinje kao tehnička pogreška prerasta u meditaciju o govoru, tijelu i identitetu. Iz pet samoglasnika, najjednostavnijih jedinica ljudskog glasa, on gradi novi jezik — onaj koji ne informira, nego otvara prostor za razmišljanje o samom činu izgovora. U njegovu performansu televizijska slika više nije medij posredovanja, već tijelo koje diše, gubi formu i ponovno se oblikuje.
Televizijski eter kao prostor suvremene umjetnosti
Rijetko kada se događa da televizijski eter postane prostor suvremene umjetnosti, no Štefanek upravo to čini. Njegov rad ne traži pažnju, nego tiho ulazi u svakodnevni ritam gledanja, prisutan na ekranu onih koji možda i ne znaju da svjedoče performansu. Takav pristup otvara pitanje percepcije — tko gleda, što gleda i može li umjetnost postojati izvan galerijskog konteksta ako se odvija u mediju koji svakodnevno oblikuje kolektivnu stvarnost.
Štefanek ne bježi od ranjivosti tog čina. U njegovu performansu tijelo postaje nositelj značenja, a kamera posreduje pogled koji ne može biti uzvraćen. U toj jednosmjernosti, u tom prijenosu bez mogućnosti dijaloga, skriva se temeljna napetost suvremenog doba — pitanje moći, kontrole i izloženosti. Glas i slika, koje se u digitalnom svijetu neprestano umnožavaju, u njegovu radu bivaju svedeni na osnovne elemente, vraćeni svojoj čistoj funkciji: prisutnosti.
Nastavite čitati nakon oglasa
U okviru serijala Self-titled (2022. -), Štefanek sustavno istražuje ideju identiteta, njegove konstrukcije i nestabilnosti. Od plakata s vlastitim likom koji su se pojavljivali na ulicama svjetskih gradova, do performansa u kojem je javno proglasio vlastitu smrt, njegovi su radovi stalna provokacija prema ideji umjetnika kao autora i tijela kao dokaza postojanja. Sada, ulaskom u televizijski prostor, taj dijalog prelazi u novu dimenziju: iz galerije izlazi u dnevnu sobu.
U vremenu u kojem se slike troše brže nego što se stvaraju, umjetnički eksperiment Karla Štefaneka djeluje kao suptilna gesta otpora. Njegov performans ne pokušava nadmašiti medij, nego ga rastaviti, otvoriti i izložiti njegovim vlastitim ograničenjima. U tom postupku televizija postaje ogledalo, ne svijeta, nego jezika samog — glasa koji, ogoljen od značenja, ponovno uči govoriti.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Ljeto je razdoblje u kojem se beauty rutina prirodno mijenja, a naglasak se vraća jednostavnosti, njegovanom izgledu i detaljima koji ne zahtijevaju previše truda, ali ostavljaju snažan dojam. Iako se svake sezone najviše govori o bojama, teksturama i novim trendovima u svijetu manikure, stručnjaci za nokte već dugo naglašavaju kako je upravo oblik ono što čini najveću razliku. Pravilno odabran oblik noktiju može promijeniti vizualnu proporciju cijele ruke, produžiti prste, naglasiti eleganciju nokatne ploče i stvoriti dojam luksuza čak i kada je riječ o potpuno minimalističkoj manikuri.
Iako par još nije službeno objavio datum ceremonije, Kaja je ovom objavom jasno dala do znanja da se njihov odlazak pred oltar bliži te da će uskoro započeti novo zajedničko životno poglavlje.
Ovo je već treće zajedničko pojavljivanje u javnosti u posljednjih nekoliko tjedana, a čini se da glumica i umjetnik uživaju u svakom zajedničkom trenutku.
