ZKM otvara sezonu spektakularno: Harstadov roman koji je zaludio Europu stiže na scenu, a Rundek potpisuje glazbu
Zagrebačko kazalište mladih otvara novu sezonu na najljepši mogući način – pričom koja putuje kroz vrijeme, kontinente i ljudsku dušu. Nakon što je roman “Max, Mischa i ofenziva Tet” norveškog autora Johana Harstada osvojio europsku književnu scenu i čitatelje diljem svijeta, njegovo kazališno ruho premijerno će zasjati na ZKM-ovoj pozornici 17. listopada 2025. u režiji Ivice Buljana i dramatizaciji Vida Hribara.
Ususret premijeri, održana je inspirativna tribina “Čitanje kazališta”, koju je vodio Srđan Sandić, a na kojoj su književne i umjetničke slojeve Harstadova remek-djela briljantno rasvijetlile Leonida Kovač i Jadranka Pintarić. U razgovoru koji je okupio brojnu publiku, roman je otkriven u svoj svojoj širini – kao priča o identitetu, gubitku, nostalgiji i umjetnosti, ali i kao ogledalo našeg vremena.
Roman, koji je u Nizozemskoj osvojio Europsku književnu nagradu, u Hrvatskoj je objavila Naklada OceanMore, a prijevod Anje Majnarić dobio je najviše priznanje i proglašen najboljim stranim romanom 2024. godine.
Na pozornici ZKM-a, Harstadov svijet oživjet će kroz izniman glumački ansambl: Ugo Korani u ulozi Maxa, Hrvojka Begović kao Mischa, Lucija Šerbedžija i Frano Mašković kao roditelji, te Rakan Rushaidat kao Owen. Tu su i Ivan Jurković u svojoj prvoj velikoj ulozi, uz Natašu Dangubić i Dadu Ćosića, te ansambl koji čine Sreten Mokrović, Vedran Živolić, Barbara Prpić, Milivoj Beader, Milica Manojlović, Toma Medvešek, Rok Juričić i Luka Knez.
A posebnu dimenziju ovoj kazališnoj priči daje glazba Darka Rundeka – zvukovi autoceste, dvorane, backstagea i aviona isprepliću se s emocijama likova, pretvarajući predstavu u filmsko-kazališnu simfoniju o životu u pokretu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Priča o Maksimilijanu Hanssonu, norveškom redatelju koji emigrira u SAD, postaje priča o svakome od nas. O odrastanju, o potrazi za domom, o umjetnosti koja nas spašava i sjećanjima koja nas oblikuju. U tisuću stranica romana, Harstad je spojio Stavanger, New York i Vijetnam u hipnotičku priču o prijateljstvu, egzilu, ratu i kazalištu, a ZKM sada to pretvara u iskustvo koje će se još dugo prepričavati.
I kao da se kroz svaku repliku proteže pitanje koje pogađa ravno u srž suvremenog života: Koliko dugo moraš biti odsutan da bi postalo prekasno za povratak kući?
U ovom kazališnom događaju koji nadilazi granice žanra i vremena, ZKM ponovno dokazuje da kazalište nije samo scena – ono je prostor sjećanja, snova i povratka.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Postoje mjesta na kojima se tradicija ne čuva iza staklenih vitrina muzeja niti između korica starih kuharica, nego svakoga jutra ponovno oživi u mirisu svježe naribane korice limuna, toplini pećnice i rukama koje već desetljećima jednako strpljivo oblikuju tijesto prema pravilima koja se nikada nisu zapisivala u receptima, nego su se prenosila pogledom, iskustvom i povjerenjem između generacija žena. Upravo se takva priča već više od trideset godina odvija u kamenoj jezgri Korčule, gdje je Smiljana Matijaca svoj život posvetila nečemu što je mnogo veće od slastičarstva, pretvorivši očuvanje tradicionalnih korčulanskih kolača u životni poziv i dokaz da gastronomija može biti jednako snažan čuvar identiteta kao jezik, arhitektura ili običaji.
Ljeto ima svoja nepisana pravila. Lagane košulje zamjenjuju teške jakne, tenisice sve češće ostaju kod kuće, a potraga za savršenim komadima koji spajaju udobnost, funkcionalnost i dobar stil postaje jedan od glavnih sezonskih zadataka. Među njima posebno mjesto imaju natikače – nekada rezervirane isključivo za odlazak na plažu ili bazen, a danas jedan od najpraktičnijih komada ljetne muške garderobe.
Objava je u kratkom roku prikupila stotine tisuća lajkova i oduševljenih komentara, a mnogi su zaključili kako je upravo ovakva, intimna proslava daleko od glamura bila savršen način da Selena obilježi svoj 34. rođendan.
