Pod zvjezdanim nebom Hvara: Balet Pepeljuga pretvorio grad u bajku koju će se dugo pamtiti
Pod zvjezdanim nebom Hvara balet Pepeljuga Sergeja Prokofjeva, u koreografiji Lea Mujića i u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke zatvorio je 64. Hvarske ljetne priredbe. Publiku je oduševila raskošna izvedba u kojoj su plesači u savršenom skladu s glazbom donosili prizore koji su se nizali poput priča na sceni. Dugi aplauzi i ovacije potvrdili su da Hvar i dalje snažno živi s umjetnošću i kulturom, a festival je zaključen u atmosferi koja je kroz emociju spojila publiku i plesače.
Ovogodišnje Hvarske ljetne priredbe ponudile su raznolik program – od klasičnih i popularnih koncerata, nastupa lokalnih klapa i folklornih društava, do plesnih i kazališnih predstava te izložbi domaćih i stranih autora. U razdoblju od 21. lipnja do 9. rujna održano je više od trideset događanja na dvanaest lokacija, s nastupima više od 300 izvođača. Tijekom tri mjeseca Hvar je bio pozornica umjetnosti koju je pratilo više od 5 500 posjetitelja.
„Zahvaljujem publici i svim umjetnicima i suradnicima koji su svojim sudjelovanjem učinili ovogodišnje Hvarsko ljeto posebnim. Naša misija je da Hvar živi kulturu tijekom cijele godine, stoga već od jeseni i kroz zimu nastavljamo s programima i veselimo se svima koji će nam se pridružiti i izvan ljetne sezone,“ poručila je Jelena Mićić, ravnateljica Javne ustanove u kulturi Hvar 1612.
Hvar prepoznaje umjetnost kao važan dio života zajednice, a upravo spoj lokalne tradicije, svjetske umjetnosti i mediteranskog načina života čini Hvarske ljetne priredbe posebnim događanjem.
Nastavite čitati nakon oglasa
Tijekom ljeta otok nije bio samo destinacija za odmor, već mjesto gdje kultura živi na svakom koraku, na ulicama, trgovima i povijesnim lokacijama, pretvarajući ih u prirodne scene gdje umjetnici i publika zajedno stvaraju nezaboravne trenutke. Ulice i trgovi tijekom festivala postali su dio predstave, a posjetitelji nisu bili samo promatrači nego i sudionici, upijajući ritam Hvara i energiju ljeta.
Nastavite čitati nakon oglasa
Festival pokazuje da umjetnost stvara trenutke koji ostaju u pamćenju, povezujući lokalnu zajednicu i turiste kroz zajedničko iskustvo ljeta, kulture i kreativnosti. Hvar svake godine uspijeva spojiti bogatu tradiciju s modernim umjetničkim izrazima, otvarajući vrata novim talentima i idejama, dok ulice, trgovi i kazališta pod zvjezdanim nebom oživljavaju kao mjesto gdje umjetnost i svakodnevni život stvaraju jedinstvenu simfoniju koja traje dugo nakon što se svjetla festivala ugase.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatar Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletta.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Harryjev posjet Ukrajini ima snažnu simboličnu i humanitarnu poruku, a cilj mu je, kako se navodi, skrenuti pozornost međunarodne javnosti na rat i posljedice ruske agresije.
U vremenu u kojem se glazbena scena ubrzano mijenja, a publika sve zahtjevnije bira sadržaj koji će joj privući pozornost i zadržati interes, rijetki su izvođači koji uspijevaju istovremeno ostati autentični i pritom kontinuirano nadilaziti vlastite granice. Upravo takav put, promišljen, hrabar i umjetnički dosljedan, nastavlja graditi zagrebački glazbenik Josip Čolić, koji je danas predstavio svoj novi singl simboličnog i snažnog naslova „Ne daj se drugima“, pjesmu koja već na prvo slušanje otvara prostor dublje interpretacije i emocionalne identifikacije.
Proljeće je stiglo i s njim taj poznati nemir u nogama — onaj koji šapće da je krajnje vrijeme za mini bijeg. Bilo da planirate produženi vikend u romantičnom Parizu, istraživanje skrivenih ulica Palerma ili jednostavno bijeg do obale uz šum valova i miris omiljene kave, jedno je sigurno – uz prave dodatke sve će biti lakše.
