Otvorena izložba koja otkriva skrivena blaga zagrebačke katedrale – pogledajte remek-djela zlatarstva stara više od 500 godina
Zagreb je sinoć postao središte umjetničkog luksuza i povijesne raskoši – u Muzeju grada Zagreba svečano je otvorena velika izložba „Gotičko i renesansno zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550.“. Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najraskošnijih posudbi iz Riznice zagrebačke katedrale, kakva se do sada rijetko viđala.
Zagreb je dobio novu kulturnu atrakciju koja već na otvaranju izaziva golemo zanimanje – u Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba „Gotičko i renesansno zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550.“, spektakularna posudba dragocjenosti iz Riznice zagrebačke katedrale. Riječ je o više od pedeset remek-djela zlatarske umjetnosti iz razdoblja koje je oblikovalo našu povijest i identitet.
U raskošnim vitrinama blistaju gotičke monstrance, kaleži ukrašeni rubinima, safirima i biserima, renesansni lanci talijanske provenijencije i povijesni relikvijari koji skrivaju fragmente Svetog Križa. Posjetitelji imaju priliku razgledati i predmete koji su nekada pripadali najutjecajnijim osobama 15. i 16. stoljeća, od Ivaniša Korvina do biskupa Osvalda Thuza i Luke Baratina.
Izložba donosi fascinantan uvid u moć i simboliku predmeta izrađenih isključivo rukom majstora zlatara, u vrijeme kada su dragulji i emajl bili statusni simbol i dokaz umjetničke izvrsnosti. Svaki izložak nosi priču o Zagrebu kao duhovnom i kulturnom središtu koje je, unatoč burnim povijesnim razdobljima, uspjelo očuvati neprocjenjive artefakte.
Autorica i kustosica izložbe dr. sc. Arijana Koprčina vješto je povezala predmete iz Zagreba, Požege, Đakova i drugih gradova u jedinstvenu naraciju, koja nas vodi kroz stoljeće umjetničkog i duhovnog bogatstva. Partner izložbe je Zagrebačka nadbiskupija, a realizaciju podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija te vodeće hrvatske institucije i sponzori.
Ova izložba nije tek šetnja kroz prošlost, nego iskustvo koje nam pokazuje koliko je zlatarstvo oblikovalo našu povijest i koliko je dragocjena baština koju i danas čuvamo.
Izložba traje sve do 30. siječnja 2026., a posjetitelji imaju priliku doživjeti umjetnost kakvu rijetko viđamo izvan zidova riznica.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Zagreb će početak rujna dočekati u znaku kulture, umjetnosti, druženja i predaha, a muzejski prostori na nekoliko će se dana pretvoriti u mjesta u kojima nije potrebno samo zastati pred izloškom, nego se može zastati i sam sa sobom. Od 3. do 6. rujna održava se drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, poznatog pod kraticom MUV, koji ove godine u jedanaest zagrebačkih gradskih muzeja donosi čak 164 programa. Manifestacija pod sloganom „Dođi k sebi u muzej!“ želi muzeje približiti publici na nešto drugačiji način, predstavljajući ih kao prostore u kojima se osim umjetnosti, povijesti, znanosti i baštine može pronaći i trenutak mira, kreativnosti, zabave te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost u Zagrebu od 12. do 20. rujna 2026. predstavlja izložbu fotografija Stanka Abadžića, autora čiji je rad tijekom posljednjih desetljeća izgradio prepoznatljivu poziciju unutar suvremene hrvatske fotografije. Službeno otvorenje izložbe održat će se u subotu, 12. rujna u 19 sati, a zagrebačkoj publici bit će predstavljene fotografije objedinjene pod nazivom „100 fotografija“.
U zagrebačkoj Galeriji Karas u srijedu, 9. rujna u 19 sati bit će otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, projekt koji nakon dubrovačkog predstavljanja u Galeriji Otok Art radionice Lazareti otvara pitanje kako se jedan grad mijenja kroz vrijeme i kako se s njegovim fizičkim promjenama mijenjaju i načini na koje ga njegovi stanovnici pamte, doživljavaju i prepoznaju. Izložba donosi fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine i njihove svojevrsne suvremene odjeke nastale trideset godina poslije, čime se pred gledateljem uspostavlja složen vizualni razgovor između dvaju vremenskih trenutaka i dvaju različitih iskustava istoga prostora.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.