Žene koje su oblikovale filmske snove: izložba Irme Markulin u Sarajevu otvara pitanje zašto još uvijek živimo u narativima femme fatale
U Sarajevu je sinoć otvorena izložba “Film Stills” Irme Markulin, umjetnice koja već dva desetljeća svojim radovima neumorno istražuje sliku žene na filmu i izvan njega. Galerija Akademije likovnih umjetnosti postala je prostor u kojem se susreću stvarnost i iluzija, povijest i kritika, ljepota i opomena – sve kroz prizmu jedne teme: kako nas je filmska industrija naučila gledati žene.
Markulin u svom opusu dosljedno ostaje vjerna feminističkom čitanju kulturne produkcije. Ulja na platnu monumentalnih dimenzija, grafike i instalacije nisu tek hommage sedmoj umjetnosti, već zrcalo njezinih rodnih konstrukcija. Filmski kadar, najčešće kreiran rukom muškarca, oblikovao je generacije gledatelja, usadio im ideju o tome kakva žena treba biti: zavodljiva, opasna, nedostižna, femme fatale. Upravo tu masku, tu projekciju muške imaginacije, umjetnica secira do kraja – i pretvara je u novu galeriju ženskih lica, heroina koje prestaju biti objekti i postaju subjekti.
Citati iz kultnih ostvarenja svjetske i jugoslavenske kinematografije, od Antonionija do Makavejeva, prate portrete glumica čija karizma i glas nose cijelu priču. Umjetnica ne slavi žene s filma – ona ih oslobađa. Njeni radovi poziv su da razmislimo koliko nas je film, kao kolektivna fikcija, oblikovao i koliko su još uvijek snažni obrasci patrijarhalne kulture u našem gledanju.
Irma Markulin, rođena u Banjoj Luci, obrazovana u Zagrebu, Pragu i Berlinu, danas je jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica čiji je rad nagrađivan stipendijama i priznanjima diljem Europe. Njezina izložba “Film Stills” nije samo umjetnički događaj, već društveni komentar – podsjetnik da je borba za žensku reprezentaciju u umjetnosti još uvijek aktualna.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kako je na otvaranju istaknula kustosica Paola Orlić, Markulin nas suočava s pitanjem: gledamo li žene ili gledamo ideju žene koju su nam servirali drugi? Upravo u toj dvojbi leži snaga njezine umjetnosti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izložba je otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i ostaje dostupna javnosti sljedećih tjedana. Posjetitelji mogu zakoračiti u svijet u kojem filmski kadar postaje slikarsko platno, a femme fatale prestaje biti mit i postaje – žena od krvi i mesa.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Malo koji pojam tako dobro opisuje promjene u svijetu rada kao workation. Ideja je jednostavna: posao se ne prekida, ali se mijenja adresa. Rad od kuće ili iz klasičnog ureda zamjenjuje se radnim danom iz kućice na obali ili planinskog apartmana.
Na ovogodišnjem Comic-Conu u San Diegu 49-godišnji glumac ispričao je da oporavak nakon druge transplantacije prolazi odlično te da je prezadovoljan rezultatima.
Sada su svoju ljubav okrunili brakom na intimnoj ceremoniji, a najemotivniji trenutak svakako je bio onaj u kojem je Emmin sin Rhodes svoju majku ponosno dopratio do oltara.
Par maksimalno koristi tople ljetne dane, a njihov odmor ispunjen je svime što ljeto na Jadranu čini posebnim – dugim kupanjima, sunčanjem, opuštenim šetnjama te večerima uz svježu ribu i čašu vina.
Među fotografijama posebno se istaknula ona na kojoj Mateo za ruku vodi sina Ivana gradskim ulicama, kao i simpatičan selfie oca i sina snimljen tijekom leta avionom.
