Jedna od najupečatljivijih karakteristika slavne filmske trilogije Kum jest izostanak riječi „mafija” u cijelom serijalu. Iako se filmovi bave upravo životom i djelovanjem mafijaških obitelji, ta riječ ni u jednom trenutku nije izgovorena – a razlog za to nije slučajan.
Prva dva nastavka Kuma, snimljena 1972. i 1974., osvojila su Oscare za najbolji film, dok je treći, iz 1990., također bio nominiran za prestižnu nagradu. No, iza kulisa snimanja odvijala se prava drama. Naime, autori filma bili su suočeni s protivljenjem stvarnih kriminalnih obitelji koje su tražile da se film distancira od izravnog povezivanja s njihovim svijetom.
Jedan od glumaca, Lenny Montana, koji je utjelovio lik Luke Brasija, u stvarnom je životu imao veze s obitelji Colombo. Vođa te kriminalne organizacije, Joe Colombo, bio je i osnivač Talijansko-američke lige za građanska prava – organizacije koja je javno tvrdila da „mafija ne postoji” i da je sam pojam uvredljiv za Amerikance talijanskog podrijetla.
“Što je to mafija? Mafije nema. Jesam li ja glava obitelji? Da – moje žene, četvorice sinova i kćeri. To je moja obitelj”, izjavio je Colombo 1971. za The New York Times.
Colombo i njegova Liga jasno su poručili da neće podržati snimanje filma ako se riječ „mafija” pojavi u scenariju. Producent Al Ruddy pristao je na njihove uvjete te postigao dogovor kojim se ta riječ u potpunosti izostavlja iz filma.
Kanadski novinar Malcolm Gladwell otkrio je u svojem podcastu Revisionist History kako su producenta filma okružili pripadnici mafije zabrinuti za reputaciju svoje organizacije.
“Prema Ruddyjevim riječima, Colombo i trojica njegovih ljudi sastali su se s njim jer su mislili da će film loše utjecati na mafiju. Nisu čak ni pročitali scenarij, već su imali jedan zahtjev: ‘Izbaci riječ ‘mafija’ iz scenarija.’ Ruddy je odmah pristao, dopustivši im da misle kako su ga zastrašili i oslabili film, iako je u tajnoj verziji scenarija riječ ‘mafija’ ionako bila spomenuta samo jednom”, ispričao je Gladwell.
Dogovor s Ligom osigurao je mirnu produkciju, a Kum je, unatoč kompromisu, ostao jedno od najznačajnijih djela američke kinematografije – i to tako da riječ koja je definirala cijeli njegov svijet nikada nije izgovorena.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.