Jedna od najupečatljivijih karakteristika slavne filmske trilogije Kum jest izostanak riječi „mafija” u cijelom serijalu. Iako se filmovi bave upravo životom i djelovanjem mafijaških obitelji, ta riječ ni u jednom trenutku nije izgovorena – a razlog za to nije slučajan.
Prva dva nastavka Kuma, snimljena 1972. i 1974., osvojila su Oscare za najbolji film, dok je treći, iz 1990., također bio nominiran za prestižnu nagradu. No, iza kulisa snimanja odvijala se prava drama. Naime, autori filma bili su suočeni s protivljenjem stvarnih kriminalnih obitelji koje su tražile da se film distancira od izravnog povezivanja s njihovim svijetom.
Jedan od glumaca, Lenny Montana, koji je utjelovio lik Luke Brasija, u stvarnom je životu imao veze s obitelji Colombo. Vođa te kriminalne organizacije, Joe Colombo, bio je i osnivač Talijansko-američke lige za građanska prava – organizacije koja je javno tvrdila da „mafija ne postoji” i da je sam pojam uvredljiv za Amerikance talijanskog podrijetla.
“Što je to mafija? Mafije nema. Jesam li ja glava obitelji? Da – moje žene, četvorice sinova i kćeri. To je moja obitelj”, izjavio je Colombo 1971. za The New York Times.
Colombo i njegova Liga jasno su poručili da neće podržati snimanje filma ako se riječ „mafija” pojavi u scenariju. Producent Al Ruddy pristao je na njihove uvjete te postigao dogovor kojim se ta riječ u potpunosti izostavlja iz filma.
Kanadski novinar Malcolm Gladwell otkrio je u svojem podcastu Revisionist History kako su producenta filma okružili pripadnici mafije zabrinuti za reputaciju svoje organizacije.
Nastavite čitati nakon oglasa
“Prema Ruddyjevim riječima, Colombo i trojica njegovih ljudi sastali su se s njim jer su mislili da će film loše utjecati na mafiju. Nisu čak ni pročitali scenarij, već su imali jedan zahtjev: ‘Izbaci riječ ‘mafija’ iz scenarija.’ Ruddy je odmah pristao, dopustivši im da misle kako su ga zastrašili i oslabili film, iako je u tajnoj verziji scenarija riječ ‘mafija’ ionako bila spomenuta samo jednom”, ispričao je Gladwell.
Dogovor s Ligom osigurao je mirnu produkciju, a Kum je, unatoč kompromisu, ostao jedno od najznačajnijih djela američke kinematografije – i to tako da riječ koja je definirala cijeli njegov svijet nikada nije izgovorena.
HBO-ova nova serija o Harryju Potteru od samoga je početka bila predmetom brojnih kontroverzi i intenzivnih rasprava u javnosti, a polemike su se postupno razvijale u više smjerova, od kreativnih odluka do društveno-političkih pitanja koja su se vezala uz pojedine sudionike projekta.
U posljednjih nekoliko dana, nakon svjetske premijere filma „The Devil Wears Prada 2“, filmska industrija i publika intenzivno raspravljaju o prvotnim reakcijama, dojmovima i kritikama koje su se pojavile odmah nakon prvih zatvorenih projekcija. Riječ je o nastavku kultnog filma iz 2006. godine koji je, gotovo dva desetljeća kasnije, dočekan s golemim očekivanjima, ali i s vrlo jasnim strahom – može li nastavak opravdati status originala koji je obilježio pop-kulturu, modu i filmski prikaz uredničkog svijeta visoke mode.
Nakon iznimnog uspjeha, više od 40 međunarodnih festivalskih projekcija i 18 osvojenih nagrada, od kojih je 6 nagrada publike, film Lijepa večer, lijep dan redateljice Ivone Juka konačno stiže u domaća kina. Distribucija filma započinje u CineStar kinima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, uz svečanu premijeru 18. svibnja, dok pretprodaja ulaznica kreće 7. svibnja. Ujedno već izaziva snažne reakcije publike i kritike te se ističe kao jedan od najkontroverznijih domaćih filmova posljednjih godina — otvarajući pitanje: što ako je najopasnija stvar koju možeš napraviti – voljeti?
Redatelj filma Vrag nosi Pradu 2 razmatrao je cameo pojavljivanje Adriana Greniera — evo zašto se to nije dogodilo. Zvijezda serije Entourage ranije je izjavila kako je bilo „razočaravajuće” što se nije vratio u dugo očekivani nastavak u kojem glume Anne Hathaway, Meryl Streep, Stanley Tucci i Emily Blunt, a koji u kina stiže 1. svibnja.
U vremenu u kojem se informacije proizvode i troše brže nego ikada prije, urednička vizija Leona Rizmaula, dugogodišnjeg urednika emisije "TV kalendar" na Hrvatskoj radioteleviziji, djeluje gotovo kao tiha, ali uporna pobuna protiv površnosti i zaborava, jer upravo u tom kratkom, strogo ograničenom formatu od svega nekoliko minuta uspijeva sažeti ono što mnogi mediji danas više ni ne pokušavaju – osjećaj kontinuiteta, svijest o vremenu i odgovornost prema činjenicama koje oblikuju kolektivnu memoriju.
Iako je njegov modni odabir bio besprijekoran, posebnu pažnju ukrale su pletenice koje su savršeno zaokružile cijeli look i dale mu dodatnu dozu karakte