Esplanadin Le Bistro tijekom gotovo četiri desetljeća stekao je status kultnog mjesta među brojnim gostima, a posebno Zagrepčanima, od kojih ga mnogi smatraju svojim drugim dnevnim boravkom, što zbog šarmantnog osoblja, odlične kave i kolača, ili pak nezaobilaznih štrukla, a što zbog autentičnog ambijenta pariškog šika. Ono što posebno privlači u ljetnim mjesecima njegova je sjenovita terasa s daškom uličnog teatra koja u spoju s novim Aninim à la carte konceptom te kolekcijom vrhunskih vina i pjenušaca na čaše pruža jedinstven ugođaj za opuštanje u srcu Zagreba.
Anin novi jelovnik donosi neke fantastične spojeve koji će vas oduševiti svojom arty prezentacijom i zanimljivim okusima nadahnutim ljetom. „Rakovicu sam spojila s domaćom rajčicom kojoj dajemo specifičan okus dima. Školjke sv. Jakova upotpunila sam mangom i kremom od kokosa, za egzotičnu notu. Francuski specijalitet, pečenu guščju jetru, ovaj put serviram uz umak od suhih marelica i bijelog papra, što se izvrsno spaja. Posebno sam vodila računa o prehrambenim navikama naših gostiju, pa bih od vegetarijanskih jela izdvojila gnude od vrganja i skute s tartufima i kozjim sirom, zatim baby salatu s pestom od koprive i paškim sirom uz dodatak pinjola, kao i hrskavi sočni kroket s tikvicama i istarskim tartufima koji dolazi uz carpaccio od tikvica i potočarke, koje su trenutačno u jeku sezone. Kremasti rižoto ovaj put dolazi s usoljenom mrkvom i dimljenom talijanskom burratom. Posebno bih izdvojila domaće rezance od medvjeđeg luka koji dolaze iz naše proizvodnje, a u spoju s pastom od dimljenih srdela i sušenih grožđica izazivaju posebnu pažnju. Za sve one željne okusa mora, predlažem obraze grdobine u umaku od pečene rajčice i pjene od kukuruza ili jednu drukčiju interpretaciju filea kovača koji dolazi s krunom od crnog češnjaka, kremom od krumpira i gelom od blitve. Sočni juneći biftek dimimo posebnom tehnikom i slažemo uz konfitirani krumpir, demi-glace od ljutike i mrkve uz dodatak ulja dragoljuba, dok se mekani teleći obrazi, uz koje idu pečene artičoke i krema od paljenog patlidžana, doslovno tope u ustima”, istaknula je Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić s osmijehom na licu te još jednom pokazala kako istinski uživa u onome što stvara.
Ana Grgić Tomić
Pritom valja istaknuti da su kreativnost simpatične i iskusne prve dame Esplanadine kuhinje primijetili i u zajednici koja sastavlja popis najboljih svjetskih restorana, La Liste Mediterranean, pa je tako Ani Grgić Tomić nedavno dodijeljeno priznanje u kategoriji „Novi talent godine” u konkurenciji „Novi talenti u regiji Mediterana”(Mediterranean Awards 2023), čime je ponovno prepoznata njezina kvaliteta i inovativnost u kreiranju autorskih jela, kao i doprinos gastrosceni.
Le Bistro novi menu
Uz predjela i glavna jela, novi jelovnik Le Bistroa donosi i neizostavnu kolekciju prefinih slastica kojima svakako valja zaokružiti ručak ili večeru. „Teško da mogu neki desert posebno istaknuti jer svi su odlični, pravi ljetni, no možda je najveći desertni hit ipak crumble od kokosa u kombinaciji sa svježim borovnicama i domaćim sladoledom od borovnice koji sami pravimo u našoj slastičarnici. Lagana panna cotta od bagrema upotpunjena sočnom kremom od breskve i bijele čokolade dolazi u spoju s crumbleom od limuna i timijana, koji ovom desertu daju posebnu mediteransku notu. Svakako preporučam kušati karamelizirano tijesto s kremom od kravlje skute, pečenim neretvanskim marelicama i opet našim domaćim sladoledom od kamilice, kao i biskvit od pečene naranče i badema aromatiziran paprom i cimetom uz kremu od pečene naranče. Ma svi su deserti odlični i osvježavajući, vjerujem da će samo rijetki moći odoljeti da ih ne kušaju”, dodala je Ana.
Le Bistro uz novu ponudu à la carte nudi i provjereno dobru kolekciju neizostavnih klasika kojima popularnost ne opada, poput tatarskog bifteka, francuskog klasika – zapečene luk juhe, Cezar salate i slavnog bečkog odreska s kremastim krumpirom. Ovaj kultni zagrebački bistro poznat je i po legendarnim zapečenim Esplanadinim štruklima, koje su tijekom proteklih godina isprobala i neka od najpoznatijih imena sa scene svjetskog šoubiznisa, a koje dolaze i u bezglutenskoj varijanti, kao i u onoj zamrznutoj pa štrukle možete dovršiti kod kuće. Isto tako, dan možete započeti u Le Bistrou uz primamljivi à la carte doručak i selekciju koja uključuje hrskavi tost s finom kremom od avokada, poširanim jajetom i prženom pancetom, zatim omlet s povrćem ili slasna jaja Benedict, poslužena na toplom briocheu s maslacem, zatim svježe cijeđeni sok, a tu je i slasni francuski tost s medom i marmeladom od naranče, kao i fine palačinke s bobičastim voćem i javorovim sirupom. Doručak se poslužuje svaki dan od 9 do 11 sati. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni meni (Menu du Jour) s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru šefa kuhinje uz čašu kućnog vina Krauthaker te kavu ili čaj za svega 34 EUR. Dnevni menu u ponudi je svaki dan od 12 – 18 sati. Objedovanje u Le Bistrou upotpunite čašom vrhunskog vina i rashlađenog pjenušca ili šampanjaca za koje će vam uslužno osoblje rado dati preporuku. Le Bistro je otvoren svaki dan od 9 – 23 sata, a rezervacije se primaju putem telefona na 01 45 666 11 ili mailom lebistro@esplanade.hr. Više informacija možete pronaći na web stranici www.lebistro.hr
Le Bistro novi menu
Le Bistro vam omogućuje superbrzi besplatni Wi-Fi te pregled à la carte jelovnika s vjernim fotografijama jela u Esplanadinoj aplikaciji.
Anin pristup gastronomiji, mlada i šarmantna ekipa kuhara i konobara te ugodan i opušten ambijent Le Bistroa dovoljan su razlog da provedete vrijeme uživajući u privlačnim jelima i finim slasticama u samom srcu grada.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.