Filmšnite 2025. donose četiri hrvatske premijere filmova s njemačkog govornog područja
Filmšnite donose pet suvremenih naslova koji će se u siječnju, veljači i ožujku prikazivati u Kinoteci, Art-kinu Croatia, Kino Zoni i osječkoj Uraniji.
U duhu jačanja međukulturne razmjene te s ciljem približavanja filmske umjetnosti njemačkog govornog područja domaćoj publici, Goethe-Institut Kroatien, Austrijski kulturni forum, Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj i Veleposlanstvo Velikog Vojvodstva Luksemburga organiziraju filmske večeri posvećene zapaženijim naslovima njemačke, austrijske, švicarske i luksemburške suvremene kinematografije. Projekt Filmšnite provodi se drugu godinu za redom i donosi pet komičnih, angažiranih i sentimentalnih filmskih priča među kojima su čak četiri hrvatske premijere, a tematski su fokusirani na pitanja demokracije i ljudskih prava. U siječnju, veljači i ožujku ove godine, filmovi iz ciklusa Filmšnite obići će zagrebačku Kinoteku, riječko Art-kino Croatia, zadarsko Kino Zona, a po prvi put i Kino Urania u Osijeku.
Bonžur Švicarska
Osvježavajuće drska švicarska komedija poznatog redatelja Petera Luisija Bonžur Švicarska (2023) politički je provokativan uradak koji prati učinak pokreta „No Bilingue“ koji, posredstvom bizarnog referenduma, uspijeva u nastojanju da Švicarska postane službeno jednojezična. Zbog francuskog kao novog nacionalnog jezika mnogi građani suočavaju se s krizom identiteta… Radnja preispituje stereotipe koji se smatraju „tipično švicarskima” poput buntovne naravi naroda u Ticinu i navodne arogancije Švicaraca sa zapada, ali i specifičnosti ove zemlje kao što su snažna demokracija i višejezičnost. Film su na hrvatski jezik preveli studenti Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Čitav jedan život
Nastala prema istoimenom bestseleru Roberta Seethalera i u režiji Hansa Steinbichlera, duboko dirljiva drama Čitav jedan život (2023) odvija se pred impresivnom alpskom kulisom te prati izazovan život siročeta Andreasa Eggersa koji odrastajući u austrijskim Alpama početkom 20. stoljeća prolazi kroz izazove rada na farmi, mladenačke ljubavi, Drugog svjetskog rata i sovjetskog zarobljeništva. Glumac Andreas Lust, koji igra ulogu starijeg Andreasa, nagrađen je Bavarskom nagradom za najboljeg glumca, dok je Stefan Gorski bio nominiran za najbolju mušku ulogu na Njemačkom filmskom festivalu.
Poludnica
Drama Poludnica (2023) redateljice Barbare Albert filmska je adaptacija istoimenog bestselera Julije Franck, a djeluje kao uzbudljiva posveta ženskoj tjelesnosti i samoosnaživanju. Radnja prati Helene koja dolazi u Berlin 20-ih godina prošlog stoljeća želeći studirati medicinu. Spletom okolnosti upoznaje Wilhelma koji snažno zagovara tradicionalne uloge žene i nužnost majčinstva. Dirljiv portret mlade žene koja se mora boriti s vlastitim identitetom i nametnutim joj rodnim ulogama osvojio je njemačku filmsku nagradu za najbolju adaptaciju romana.
Toni i Helene
Komedija u režiji Gerhard Ertl i Sabine Hiebler Toni i Helene (2024), s Christine Ostermayer i Margarete Tiesel u glavnim ulogama, prati nekadašnju kazališnu glumicu koja se uslijed neizlječive bolesti poželi smjestiti u kliniku za umiranje u Švicarskoj. Kako se ne može osloniti na nećakovu uslugu vožnje, neočekivano pronalazi saveznicu u Toni s kojom kreće na put u Švicarsku… Film krasi zabavna dramaturgija temeljena na otkačenosti glavnih glumica pri čemu ne izostaje interes za teme od egzistencijalne važnosti poput starenja, dostojanstva i eutanazije.
Pobjednici
U sklopu ciklusa Filmšnite prikazat će se i film za mlade Pobjednici (2024). Riječ je o inspirativnom ostvarenju brzog ritma nastalog prema osobnom iskustvu berlinske redateljice i scenaristice kurdskog porijekla Soleen Yusef. Radnja prati kurdsku izbjeglicu Monu koja se nakon dolaska u Berlin bori s jezičnim barijerama i izazovima škole, no njezin talent za nogomet pomaže joj da se uklopi u žensku nogometnu ekipu gdje se uči važnosti timskog rada. Film je premijerno prikazan na Berlinaleu prošle godine te je bio nominiran za Kristalnu medvjedicu za najbolji film, a osvojio je njemačku filmsku nagradu za najbolji film za mlade. Raspored filmskih projekcija za sve gradove dostupan je ovdje.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
U vremenu u kojem se muško zdravlje još uvijek prečesto promatra kroz prizmu fizičke snage, izdržljivosti i vanjskih performansi, sve veći broj znanstvenih istraživanja počinje ukazivati na nešto mnogo suptilnije, ali dugoročno daleko važnije – na duboku povezanost između emocionalne bliskosti, tjelesnog dodira i hormonalne ravnoteže u muškom organizmu. Upravo u tom kontekstu, tema maženja nakon intimnog odnosa prestaje biti trivijalizirana ili romantično banalizirana, te se sve jasnije profilira kao ozbiljan čimbenik koji može imati mjerljiv utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje muškaraca.
Prhut je jedan od najčešćih problema vlasišta s kojima se susreću dermatolozi, a u ordinacijama specijaliziranim za njegu kose posebno je izražen među muškarcima. Prema iskustvu dr. Borne Pavičića, dermatologa s dugogodišnjom praksom, muškarci u dobi između 25 i 50 godina najčešće traže savjet zbog ovog estetskog i zdravstvenog problema. No sve je češća pojava prhuti i kod dječaka od dvanaeste godine, što se povezuje s ranijim početkom puberteta i hormonalnim promjenama.
Britanski glumac Sir Patrick Stewart, kojeg je publika diljem svijeta poznavala po ulogama kapetana Jean-Luca Picarda u serijalu „Zvjezdane staze” i profesora Charlesa Xaviera u filmovima „X-Men”, preminuo je 28. listopada 2026. godine u 86. godini života. Glumac je umro u svojem domu u Los Angelesu, a vijest o njegovoj smrti objavljena je dan poslije, 29. listopada. Njegovu smrt potvrdila je dugogodišnja glasnogovornica Kelly Bush Novak, dok se obitelj od njega oprostila priopćenjem u kojem je opisala posljednje trenutke njegova života. Stewart je iza sebe ostavio glumačku karijeru dugu više od šest desetljeća, tijekom koje je nastupao u kazalištu, na televiziji i filmu te ostvario niz uloga po kojima je ostao prepoznatljiv među različitim generacijama gledatelja.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, posljednje razdoblje života proveo je suočavajući se s Alzheimerovom bolešću i demencijom s Lewyjevim tjelešcima, dvjema progresivnim neurodegenerativnim bolestima koje postupno oštećuju moždane funkcije. Njegova obitelj potvrdila je dijagnoze nakon glumčeve smrti, a vijest je privukla pozornost javnosti jer Stewart ranije nije javno govorio o takvim zdravstvenim problemima. Glumac, kojeg je publika desetljećima poznavala po ulogama kapetana Jean-Luca Picarda u „Zvjezdanim stazama” i profesora Charlesa Xaviera u filmovima „X-Men”, preminuo je u svojem domu u Los Angelesu, okružen suprugom Sunny Ozell, članovima obitelji i bliskim prijateljima.
