U kina zajedno stižu filmovi Rúnara Rúnarssona i Nebojše Slijepčevića
Dirljiva islandska filmska elegija Kad svane dan i hrvatska kratkometražna bravura snažne antiratne poruke Čovjek koji nije mogao šutjeti, u domaćim kinima prikazivat će se na zajedničkim projekcijama
U kino distribuciju uskoro kreću dva filma premijerno prikazana na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu: elegično islandsko ostvarenje Kad svane dan u režiji Rúnara Rúnarssona te domaći kanski laureat i najbolji europski kratkometražni film, upravo uvršten i u uži popis za nominaciju za Oscara, Čovjek koji nije mogao šutjetiNebojše Slijepčevića. Dva će se filma prikazivati zajedno na projekcijama diljem Kino mreže i u kinima CineStar od 16. siječnja 2025. godine.
Sa svojim novim filmom Rúnar Rúnarsson se vratio u Cannes, gdje je njegov cjelovečernji prvijenac Vulkan (2011) premijerno prikazan u programu 15 dana autora. Trinaest godina kasnije, program Izvjestan pogled otvorio je Kad svane dan, nježna i empatična priča o skupini mladih koja se suočava s gubitkom, sazrijevanjem i inherentnom potrebom za zajedništvom. Inspirirana osobnim iskustvom redatelja, koji potpisuje i scenarij, radnja se odvija tijekom 24-satnog razdoblja koje će promijeniti sve. Protagonistica Una u tajnoj je vezi s prijateljem i kolegom na studiju na umjetničkoj akademiji, Didijem. On se uputi u rodno mjesto kako bi okončao dugu mladenačku vezu s Klarom, no na putu gubi život u teškoj prometnoj nesreći. Dok se u njoj miješa čitav košmar osjećaja koji prate gubitak voljene osobe, Una se mora suočiti i s Klarom, koja i dalje vjeruje da je bila Didijeva jedina ljubav.
Kad svane dan dvostruki je laureat Cinehill (Motovun) Film Festivala, gdje je ljetos osvojio glavnu nagradu te nagradu FIPRESCI. Na Festivalu europskog filma Palić Rúnarssonu je dodijeljena nagrada za najboljeg redatelja, a film je slavio i u Corku, Lübecku i Nuuku, između ostaloga. Nizu priznanja pridružila se nedavno i Europska filmska nagrada za šminku i frizuru, koju potpisuje Nizozemka Evalotte Oosterop. Film je nastao u koprodukciji s Hrvatskom, a hrvatski tim na čelu s producentima Igorom A. Nolom i Majdom Pilat iz kuće MP Film Production uključio je i dizajnera zvuka Ranka Paukovića, montažera zvuka Ivana Zelića, direktoricu filma Vanju Sremac i direktora castinga Igora Sestrića. Uoči službene distribucije, film je zagrebačka publika imala priliku vidjeti na nedavnom Zagreb Film Festivalu, koji Rúnarssona prati od samih početaka karijere.
U Cannesu je svoju festivalsku putanju započeo i kratkometražni film Čovjek koji nije mogao šutjetiNebojše Slijepčevića, koji u antologiju hrvatske kinematografije ulazi s najprestižnijim filmskim nagradama: nakon Zlatne palme u kratkometražnoj konkurenciji Filmskog festivala u Cannesu, film je nedavno osvojio i Europsku filmsku nagradu za najbolji kratki film (European Short Film – Prix Vimeo), a ova za domaći film povijesno značajna priznanja potvrđena su i ulaskom na užu listu za nominaciju za Oscara. Kao i Rúnarssonov film, Slijepčevićevo ostvarenje zbiva se u kratkom, ali intenzivnom vremenskom intervalu, a u 13-minutnom filmu sabrana je tjeskobna strepnja, bešćutnost i surovost ratnih zbivanja. Posvećen zaboravljenom junaku Tomi Buzovu koji se 1993. u putničkom vlaku na liniji Beograd-Bar suprotstavio paravojnim snagama u akciji etničkog čišćenja, Čovjek koji nije mogao šutjeti dirljiv je prilog ultimativnoj borbi protiv zločina. Film je nastao u produkciji Antitalenta iproducenata Katarine Prpić i Danijela Peka te koprodukciji s Bugarskom, Francuskom i Slovenijom, a uloge nose Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš i drugi.
Filmovi Čovjek koji nije mogao šutjeti i Kad svane dan tijekom službene distribucije u hrvatskim kinima prikazivat će se zajedno na projekcijama. Distributer je Zagreb Film Festival, a popis kina bit će dostupan na www.zff.hr.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Postoje odjevni komadi koje vežemo uz određeno desetljeće, a postoje i oni koji su prošli kroz gotovo sva desetljeća bez potrebe da se opravdavaju pred novim trendovima. Jeans pripada ovoj drugoj skupini. Nosile su ga različite generacije, mijenjale su mu krojeve, širinu nogavica, visinu struka i način na koji ga kombiniraju, ali traper nikada zapravo nije napustio garderobu. Upravo zato izraz „jeans generacija“ danas više nema veze s godinama. To je generacija svih onih koji su odrasli uz traper i nastavili ga nositi na svoj način.
Lidija Lešić svoj je ljetni look složila u svijetlim, prigušenim tonovima, uz nekoliko komada koji djeluju opušteno i nenametljivo. Preko maslinastozelenog pletenog topa nosi predimenzioniranu košulju, a bijele sunčane naočale i pletene espadrile ostaju u istoj laganoj ljetnoj priči. Ipak, pogled najviše privlače bijele hlače, upravo zato što se od klasičnog širokog modela razlikuju detaljem pri dnu nogavica.
Ako ste do sada izbjegavali čipku na elegantnim haljinama jer vam je djelovala pomalo staromodno ili previše romantično, Anja Dujaković ima dobar primjer kako taj detalj može izgledati sasvim drugačije. Odabrala je dugu satensku haljinu u dubokoj čokoladno smeđoj nijansi, čiji je donji dio završen širokom bijelom čipkom. Kontrast tamnog, sjajnog materijala i nježne čipke dovoljno je izražen da haljina ne djeluje ni predvidljivo ni pretjerano svečano.
