Dvije umjetnice, jedan prostor: Bando u dijalogu s Ujević – Galetović
Izložba "INTERSECTIONS" spaja radove Jelene Bando i Marije Ujević - Galetović u Beču i Zagrebu, istražujući povijest, prostor i umjetnost u novom kontekstu.
„Izložba Jelene Bando u dijalogu s Marijom Ujević – Galetović postavlja novu seriju radova umjetnice u usponu koji su postavljeni poput krajolika u prostorni dijalog sa skulpturom Marije Ujević – Galetović koja je zaista mišljena kao skulptura u javnom prostoru. Rad Jelene Bando, naslovljen Popucali horizonti zaista postaje krajolik koji grli ovu skulpturu, i to u kustoskoj koncepciji Jelene Taminidžije Donnart. Serija slika koja prati ovu instalaciju, inspirirana pričama i poviješću Vlaške ulice u kojoj se nalazi studio Jelene Bando u Zagrebu, ovdje je predstavljena u Beču samo kao prvo poglavlje serije — te umjetnica nastavlja raditi seriju radova koji će premijerno biti predstavljeni u Zagrebu u siječnju.“ objasnila je Vanja Žanko, predsjednica Nomada – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost.
U novoj seriji slika ulja na platnu umjetnica Jelena Bando istražuje Vlašku ulicu u kojoj se nalazi njen atelje. Svakodnevno prolazeći ovom ulicom, ona ju promatra i doživljava kao svojevrsni radni prostor. Nastojeći prikazati stvarni život ulice, odnosno njezine stanovnike, prošlost i trenutno stanje Bando započinje istraživanje povijesti pojedinih zgrada paralelno s upoznavanjem ljudi i njihovih stanova kao najintimnijih prostora. Rezultat ovih paralelnih dijaloga prikaz je interijera isprepletenog s pričama i anegdotama njihovih života u određenom prostoru. Prikaze interijera kombinira sa vanjštinom zgrade u kojoj se određeni stanovi nalaze, te tako dolazi do određenih simboličnih elemenata koji stvaraju prividan kolaž dajući im upravo element apstrakcije. Same slike okupljene pod nazivom serije „I don’t look at the nature anymore“ imaju puno slojeva jer se njime nastoji apostrofirati slojevitost zgrade, odnosno nečijeg života u njoj. Tako prva faza kreće izvana, te se gradi prema unutra, odnosno prema samom stanu pojedine zgrade. Nakon početnog bilježenja strukture fasade i oblika, Bando posebnu pažnju posvećuje ispisivanju motiva i njihovoj simbolici unutar privatnog prostora. Ova tematika preuzima i oblik instalacije stvarajući rad na skoro 6 metara dugom papiru oslikanom tehnikom tuša i pastela. Bando ponovno poseže za apstraktnim motivima koje preuzima iz svakodnevnog pogleda kroz prozor ateljea: zagrebačke fasade koje se pred ateljeom mijenjaju svjedok su promjena tkiva grada. U radu “Popucali horizonti” nastavlja se istraživanje Bando na tragu prostora i stvaranjem svojevrsnog novog prostora u slici koji je kombinacija detalja iz stvarnog svijeta i imaginarnog prostora. Odlučujući se za formu instalacije, jedinstveni rukopis Jelene Bando ostaje vjeran njenom prepoznatljivom stilu i prije svega, kvaliteti izvedbe.
Isprepleteni između apstraktnih fragmenata Bando, izranjaju skulpture Marije Ujević – Galetović. Rad Ujević – Galetović posuđen iz obiteljske kolekcije pod nazivom “Kozo jedna” utjelovljuje kvalitete jedne od najprominentnijih hrvatskih kiparica koji se očituju u humoru i skulptorskoj preciznosti izvedbe, ali i promišljenoj kulturnoj i filozofskoj poruci karakterističnoj za njen opus. Ujević – Galetović u svojoj maniri započinje od postulata klasičnog figurativnog slikarstva ističući monumentalnost i snagu prikazanog lika kao nasljednica i studentica kipara Frana Kršinića. Potom slijedi proces čišćenja i poliranja formi, dodajući im suvremeno čitanje skulpture kao poligona za preispitivanje forme i funkcije skulpture u određenom prostoru i društvu. Animalističko-ženske skulpture postaju njen vizualni jezik kojim komunicira poruke i o stanju žene u društvu, dodatno potenciran kroz njen angažman kao prve profesorice na kiparskom odjelu Akademije u Zagrebu. Često naglašena teritorijalnost u njihovom radu kojom se afirmira urbanost grada Zagreba spona je između dviju umjetnice koje se pronalaze na ovoj intersekciji, odnosno raskrižju: onom fizičkom i metafizičkom. Postavljanjem dviju umjetnica u svojevrsni razgovor različitih medija, generacija i pristupa nastoji se stvoriti novo iskustvo kojima se aktualizira ostavština jedne od najproduktivnijih hrvatskih kiparica. Snažan pečat koji je ostavila na razvoj zagrebačkog suvremenog kiparskog izričaja u prostoru obvezuje nas na daljnju nadogradnju i kontekstualizaciju njena rada. Dovodeći je u izravan dodir s umjetnicom Jelenom Bando čija recentna tematika radova ima težište u ispitivanju trenutne zagrebačke stvarnosti, rad Marije Ujević – Galetović artikulira se u jednom novom kontekstu koji još jednom potvrđuje neprolaznost njene snažne likovne i društvene geste koja se ne libi uvođenja novih diskursa u infrastrukturu grada.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izložbu organizira Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, a kustosi izložbe su Branko Franceschi i Jelena Tamindžija Donnart. Nakon bečke premijere, izložba će biti prikazana u Galeriji Josip Račić od 4. siječnja do 2. veljače 2025. godine.
Jelena Bando akademska je slikarica koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2012. godine. Pohađala je studijske posjete i rezidencije u Njemačkoj (Wurzburg, Berlin, Leipzig), Francuskoj (Pariz) i Hrvatskoj (Kuberton). Izlagala je na dvadesetak samostalnih izložbi u različitim institucijama, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Oris-Kuća arhitekture u Zagrebu, Galerija Ravnikar u Ljubljani, Umjetnička galeriji u Dubrovniku, Palača Fritzi – Muzej Lošinj u Malom Lošinju, Galerija Prsten u Zagrebu, Galerija Juste u Stockholmu (Švedska), VN Galerija u Zagrebu, Galerija Bravo u Zagrebu, Galerija Galženica u Velikoj Gorici, Galerija Greta u Zagrebu, Galerija Nouvel Organon u Parizu (Francuska) i Galerija Ungeheuer u Berlinu (Njemačka). Za svoj rad, Jelena Bando je osvojila dvije nagrade za crtež i grafičke umjetnosti (Galerija SKC, Beograd; 15. Bijenale crteža, Beograd). Živi i radi u Zagrebu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Marija Ujević – Galetović rođena je 1933. godine u Zagrebu. Školovala se na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala slikarstvo. Kasnije je nastavila svoje akademske studije na istoj instituciji, gdje je stekla diplomu iz kiparstva. Marija Ujević – Galetović isticala se i u području skulpture i javne plastike. Pored svojih slikarskih i grafičkih djela, stvarala je i skulpture koje su obogatile javni prostor. Neki od njezinih najvažnijih radova u javnom prostoru uključuju spomenike: Augustu Šenoi u Zagrebu, Vlahu Paljetku u Zagrebu, Miroslavu Krleži u Opatiji, Frani Petriću u Cresu, Jakovu Gotovcu u Osoru, papi Ivanu Pavlu II. u kapeli kripte Požeške katedrale i Jurju Križaniću u Zagrebu. Ovi radovi predstavljaju samo nekoliko primjera njezinog bogatog opusa u skulpturi i javnoj plastici, koji su obogatili kulturnu baštinu Hrvatske. Njezine skulpture postale su nezaobilazni dio kulturnog pejzaža, ističući se svojom originalnošću, estetikom i dubokim kulturnim i filozofskim porukama. Njezin rad ostaje važan i relevantan, inspirirajući nove generacije umjetnika i obogaćujući kulturnu baštinu.
Izložba INTERSECTIONS organizirana je uz podršku partnera: Turistička zajednica Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Maistra Collection.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Povod njegova dolaska bila je promocija filma 'Ebenezer: A Christmas Carol', nove ekranizacije Dickensova klasika, u kojoj Depp glumi kultnog Ebenezera Scroogea – škrtog, mrzovoljnog i ciničnog starca.
Na fotografijama se vidi kako Kidman odmara na ležaljci, dok joj Reinstein u jednom trenutku razigrano podiže bijeli šešir s lica, što je dodatno raspirilo glasine o njihovoj bliskosti.