„Kao dijete u Južnoj Africi Elon Musk upoznao je bol i naučio ga je preživjeti. Kad je imao dvanaest godina, odvezli su ga autobusom u logor za preživljavanje u divljini, takozvani veldskool. ‘Bio je to paravojni Gospodar muha’, kaže on. Djeca su dobivala male porcije hrane i vode za koju su se smjela boriti – štoviše, to se poticalo. Smatralo se vrlinom biti nasilnik.”
Tim riječima Walter Isaacson počinje biografiju Elona Muska, najkontroverznije osobe današnjice, glavnog direktora Tesle i SpaceX-a, vlasnika X-a (bivšeg Twittera) i trenutačno najbogatijeg čovjeka na svijetu. Ta nevjerojatna i intimna priča o inovatoru koji iz dana u dan istodobno i očarava i sablažnjava svjetsku javnost upoznaje čitatelje s neukrotivim vizionarom koji nas je uveo u epohu električnih vozila, privatnih svemirskih letova i umjetne inteligencije. Biografija Elon Musk objavljena je u izdanju Školske knjige, u hrvatskom prijevodu Marka Marasa, a može se nabaviti u webshopu i svim knjižarama izdavača.
Svakodnevno nasilje
Na žalost, nasilje kojem je Elon bio izložen u Južnoafričkoj Republici nije bilo ograničeno samo na kampove, bilo je dio svakodnevnog odrastanja. Redovito su ga tukli u školi. Jednom su ga nasilnici bacili niz betonske stube i tako izudarali nogama da mu je lice bilo otečeno do neprepoznatljivosti. Proveo je tjedan dana u bolnici.
No, fizički bol bio je podnošljiviji od emocionalne boli koju mu je nanosio otac – inženjer, slobodni strijelac i karizmatični sanjar koji je uvelike utjecao na njegovo psihičko zdravlje i stabilnost. Pokušavajući odgovoriti na pitanje što je oblikovalo tog iznimnog čovjeka, Isaacson pronalazi objašnjenje upravo u ranom djetinjstvu, u kojem je bio izložen zlostavljanju vršnjaka, ali i oca sociopata. Otac Errol imao je narav kao „Jekyll i Hyde”, pa je često korio sina „više od jednog sata”, a mali je Elon „morao stajati na mjestu, nije smio otići”.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Kad vas otac stalno zove kretenom i idiotom, možda vam jedino preostaje da u sebi ugasite sve što bi inače otvorilo dimenziju osjećaja s kojom se ne znate nositi”, kaže Muskova prva supruga Justine, majka petero od desetero djece koja su mu još živa. Taj emotivni ventil možda ga je učinio bešćutnim, ali ga je pretvorio i u inovatora koji se izlaže riziku. „Naučio je gasiti strah”, kaže Justine. „Kad ugasite strah, možda morate ugasiti i druge osjećaje, kao što su radost i suosjećanje.”
Demonska strana
Isaacson se pita nije li takav traumatičan odgoj prouzročio hirovitost odraslog Elona, u kojoj se miješaju svjetlo i tama, ozbiljnost i šala, hladnoća i strastvenost, a povremeno bi pokazivao nešto od čega su strahovali njegovi bližnji – „demonsku stranu”.
„Za razliku od oca, dobro će se brinuti za vlastitu djecu, ali u drugim područjima njegovo će ponašanje upućivati na opasnost koja se mora stalno suzbijati, na prijetnju da će ‘postati svoj otac’, kako se izrazila njegova majka. To je jedno od najslavnijih općih mjesta u mitologiji. Kad junak Zvjezdanih ratova ide u svoje podvige, koliko pritom mora istjerivati demone koje mu je namirio Darth Vader i hrvati se s tamnom stranom Sile?” napominje Walter Isaacson.
Nastavite čitati nakon oglasa
Elon Musk odrastao je u čovjeka istodobno tvrda i ranjiva, katkad i djetinjasta, iznimno sklona riziku i dramatiziranju. Njegovo golemo bogatstvo nastalo je, među ostalim, zato što se on uvijek ponaša kao da vodi startup. Musk stalno ima potrebu hodati po rubu, kao što je objasnio Isaacsonu 2021. godine: „Kad više nisi u stanju ‘preživi ili umri’, nije lako biti motiviran svaki dan.”
Isaacson sjajno pokazuje kako su nastale Muskove slavne kompanije – iza svake od njih stajala je jedinstvena kombinacija vizije, manijakalne odlučnosti, osobnog truda i nemilosrdnosti. U knjizi je itekako vidljiva njegova brutalnost prema zaposlenicima. Taj fanatični radnik ne želi niti čuti da oni imaju nekakav život izvan posla. Šalje im e-poštu u kojoj ih podsjeća: „Naše radno načelo jest manijakalna hitnost.” Njegov je način upravljanja prepun nenadanih otkaza, hirovitih odluka i ravnodušnosti prema tuđim osjećajima. Kao što se izrazio jedan od njegovih prijatelja iz studentskih dana, možete mu biti suradnik ili prijatelj, ali ne oboje.
Najbogatiji čovjek na svijetu
Elon Musk duboko vjeruje u svoju epsku misiju, a njegova ga je manijakalna žestina, katkad i grubost, dovodila do samog ruba razaranja svega što bi ga okruživalo.
Godine 2021. uspješno je 31. put lansirao rakete SpaceX, prodao gotovo milijun automobila Tesla i postao najbogatiji čovjek na svijetu. No početkom 2022. pokajnički je govorio o svojem nagonu za dramatiziranjem. „Moram pobijediti taj svoj mentalitet koji me prati već četrnaest godina, a možda i veći dio života”, izjavio je.
Nastavite čitati nakon oglasa
Bio je to, ipak, samo čeznutljiv komentar, a ne čvrsta odluka. Unatoč toj nakani, kriomice je kupovao dionice Twittera, najvećeg igrališta na svijetu. Cijeloga života, kad god bi se našao u škripcu ili se osjećao ugroženim, vraćao se na one užase koje je nekoć pretrpio na školskom igralištu, i to unatoč činjenici što je odavno bio u mogućnosti kupiti i to igralište i još štošta.
Dvije ga je godine u stopu pratio Walter Isaacson. Sjedio je s Muskom na sastancima, posjećivao tvornice i satima razgovarao ne samo s njim nego i s njegovim rođacima, prijateljima, suradnicima i suparnicima, ističe urednica knjige Miroslave Vučić. Tako je nastala ova priča, „najprije doživljena, a onda zapisana, puna ludih Muskovih pothvata i pravog kaosa, koja traga za odgovorom na pitanje jesu li demoni koji progone Muska oni isti koji stvaraju inovacije i napredak”.
Svojevrstan je odgovor dao i sam Elon Musk, rekavši: „Svakome koga sam uvrijedio želim samo reći da sam izveo revoluciju u području električnih automobila i da ću raketom poslati ljude na Mars. A vi ste svejedno mislili da ću biti neki opušteni, normalni tip?”
Ljubitelji vrhunske epske fantastike ovih dana dobili su novo izdanje koje potvrđuje kako je John Gwynne jedan od najvažnijih i najutjecajnijih autora suvremenog fantasy žanra, a objavom romana Glad bogova domaća publika dobiva priliku nastaviti putovanje kroz impresivno osmišljen svijet Sage o Krvokletima, trilogije koja je posljednjih godina osvojila čitatelje diljem svijeta zahvaljujući iznimnoj kombinaciji nordijske mitologije, snažne karakterizacije likova i dinamične radnje ispunjene sukobima koji oblikuju sudbinu čitavih naroda.
Novo izdanje Alise oblikovao je slavni dizajnerski dvojac MinaLima koji u svojoj kolekciji MinaLima Classics predstavlja klasične priče i bajke u posve novom svjetlu.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
U vremenu u kojem se vizualne poruke svakodnevno ubrzavaju i fragmentiraju u beskonačnom digitalnom toku, rijetki su projekti koji uspijevaju zadržati kontinuitet, jasno autorsko usmjerenje i dugoročnu istraživačku ambiciju, a upravo jedan takav projekt sada dobiva svoju završnu i trajnu formu u obliku monografije koja na jednom mjestu okuplja sve radove nastale u okviru kolaborativne platforme Plakatiranje.
Postoje knjige koje informiraju, postoje knjige koje potresaju, a postoje i one rijetke koje nepovratno mijenjaju način na koji razumijemo svijet oko sebe – Ničija djevojka: Memoari o preživljavanju zlostavljanja i borbi za pravdu nedvojbeno pripada ovoj posljednjoj skupini, jer ne donosi samo ispovijest jedne žene, nego razotkriva duboko ukorijenjene obrasce moći, šutnje i društvene ravnodušnosti koji nadilaze pojedinačan slučaj i prerastaju u univerzalnu priču o ranjivosti i preživljavanju.
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
U svijetu pretrpanom predmetima, obavezama i stalnom težnjom za uspjehom, rijetko tko zaustavi trenutak i zapita se: što mi je doista potrebno za sreću? Upravo to pitanje postavlja japanski autor Fumio Sasaki u svojoj knjizi „Zbogom, stvari“, koju je upravo danas moguće pronaći na policama knjižara u Hrvatskoj. Knjiga nije samo vodič kroz minimalistički način života, već intimna i iskrena ispovijest o osobnom oslobađanju od suvišnog i otkrivanju istinske unutarnje slobode.
Postoje knjige koje ne stare, koje ne pripadaju samo jednom vremenu ni jednoj generaciji, nego se iznova rađaju u svakom čitatelju koji ih uzme u ruke – tiho, gotovo neprimjetno, a opet snažno i trajno. Među njima posebno mjesto zauzima Mali princ, krhka, ali duboko ukorijenjena priča koja već desetljećima putuje svijetom poput svog naslovnog junaka, prelazeći granice jezika, kultura i iskustava, ostavljajući za sobom tragove nježnosti, pitanja i onih rijetkih istina koje se ne mogu izreći naglas, nego samo osjetiti.
Na domaćoj glazbenoj sceni posljednjih se godina sve češće pojavljuju mladi izvođači koji vlastiti umjetnički identitet grade promišljeno i strpljivo, nastojeći publici ponuditi više od jednokratnog hita. Među njima se nalazi i Emma Mašala, mlada zagrebačka umjetnica koja svojim prvim singlom „Bježiš od mene“ otvara novo poglavlje glazbene karijere i istodobno najavljuje nastup na ovogodišnjem CMC festivalu u Vodicama.
Postoje pjesme koje nastaju iz trenutka, a postoje i one koje nastaju iz osjećaja koji se godinama taloži negdje duboko u čovjeku. Upravo takav dojam ostavlja novi singl benda Ogenj pod nazivom „Domovinska“, glazbena priča koja ne govori samo o geografskom prostoru, nego o osjećaju pripadnosti, uspomenama, ljudima i krajolicima koji oblikuju identitet svakoga od nas.
Upravo zbog tog spoja elegancije i ležernosti ovakav model savršeno funkcionira uz mediteranske modne kombinacije kakve Andrea često bira na putovanjima.