Nicolasu Cageu već je John Travolta oteo lice u akcijskom klasiku Face/Off — ali slavni glumac ne želi to dopustiti umjetnoj inteligenciji.
Govoreći na filmskom festivalu u Newport Beachu prošli tjedan, Oscarom nagrađeni glumac održao je strastven govor o prijetnji koju umjetna inteligencija predstavlja ne samo za glumce nego i filmsku industriju općenito.
“Za mene je filmska izvedba u velikoj mjeri unikatan, organski proces izrađen od nule“, rekao je Cage tijekom primanja u čast grupe mladih glumaca. “Ona proizlazi iz srca, iz mašte, iz misli i detalja i razmišljanja i brušenja i pripremanja.”
Nicolas Cage upozorio je mlade glumce da ne pristaju na tehnologiju koja ih može zamijeniti
Nastavio je: “Postoji nova tehnologija, tehnologija s kojom se ja nisam morao boriti 42 godine, sve donedavno. Ali ovih 10 mladih glumaca, ova generacija, sasvim sigurno će se boriti, oni to zovu EBDR.”
EBDR je vrsta generativne umjetne inteligencije stvorene fizičkim sudjelovanjem izvođača. To je jedna od dvije vrste tzv. digitalnih replika koje su dopuštene ugovorom između sindikata glumaca i holivudskih studija koji je postignut po završetku štrajkova prošle godine.
Nastavite čitati nakon oglasa
Prema ugovoru, iako bi tehnologija mogla smanjiti broj dana tijekom kojih je glumac potreban na setu, studiji su i dalje dužni plaćati izvođačima punu cijenu. Na primjer, ako je glumac radio samo tri dana umjesto pet zbog toga što je pristao na EBDR, svejedno bi bio plaćen za punih pet dana. Međutim, Cageova zabrinutost oko tehnologije nadilazi plaće.
“Ova tehnologija želi uzeti vaš instrument“, upozorio je Cage svoje kolege glumce. “Mi smo instrumenti kao filmski glumci. Ne skrivamo se iza gitara i bubnjeva.”
Nastavite čitati nakon oglasa
Dodao je: “Studiji žele ovo kako bi vam mogli promijeniti lice nakon što ste već snimili ulogu — mogu vam promijeniti lice, mogu promijeniti vaš glas, mogu promijeniti vaš govor tijela, mogu promijeniti vašu izvedbu.”
Navodeći svoju cameo ulogu u filmu The Flash kao primjer tehnologije na djelu, Cage je pozvao svoje kolege izvođače da budu skeptični i da “razmotre ono što ja zovem MGMLMTMM: moj glas, moje lice, moje tijelo, moja mašta — moja izvedba.”
Zaključio je: “Zaštitite svoj instrument.”
Nicolas Cage se već neko vrijeme buni na tehnologiju koja zagorčava život glumcima
Cage se nije ustručavao podijeliti svoju zabrinutost kada je u pitanju tehnologija koja mijenja izvedbu; izrazio je sličnu frustraciju nakon izlaska The Flasha na proljeće prošle godine. U filmu se Cage pojavljuje nakratko kao Superman, ali glumac je otvoreno izjavio da njegova scena u filmu nije ona koju je snimio.
Nastavite čitati nakon oglasa
“Kad sam pogledao film, na ekranu sam bio ja kako se borim s golemim paukom. Nisam to radio na snimanju“, rekao je Cage za Yahoo Entertainment. “Nisam to radio.”
Kako se Nicolas Cage prisjeća, snimio je scenu u kojoj Superman “svjedoči kraju svemira“, i dodao: “Nisam imao dijalog pa sam morao očima prenijeti emocije.”
Nastavite čitati nakon oglasa
Nicolas se tom temom pozabavio i tijekom srpanjskog razgovora za The New Yorker. “Užasavam se toga“, rekao je glumački veteran o umjetnoj inteligenciji. „Bio sam vrlo glasan u vezi s tim“.
Zatim se požalio: “Pitam se, znate, gdje će istina umjetnika završiti? Hoćemo li biti zamijenjeni? Hoćemo li biti modificirani? Gdje će biti otkucaji srca? Mislim, što će raditi s mojim tijelom i licem kad budem mrtav? Ne želim da rade išta s tim!”
U vremenu u kojem se informacije proizvode i troše brže nego ikada prije, urednička vizija Leona Rizmaula, dugogodišnjeg urednika emisije "TV kalendar" na Hrvatskoj radioteleviziji, djeluje gotovo kao tiha, ali uporna pobuna protiv površnosti i zaborava, jer upravo u tom kratkom, strogo ograničenom formatu od svega nekoliko minuta uspijeva sažeti ono što mnogi mediji danas više ni ne pokušavaju – osjećaj kontinuiteta, svijest o vremenu i odgovornost prema činjenicama koje oblikuju kolektivnu memoriju.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox i ove godine, kroz pomno oblikovane i već prepoznatljive programske cjeline Glazbeni globus, Happy Dox, Festival Hits, Teen Dox i Green Dox, donosi reprezentativan i pažljivo kuriran presjek najintrigantnijih suvremenih dokumentarnih ostvarenja, potvrđujući svoju poziciju jednog od ključnih mjesta susreta publike s aktualnim i estetski relevantnim dokumentarnim filmom. Riječ je o selekciji koja obuhvaća širok tematski raspon – od intimnih glazbenih priča i festivalski nagrađivanih naslova do filmova koji se bave složenim pitanjima identiteta, odrastanja i klimatskih promjena – te koja, iz godine u godinu, uspijeva uspostaviti ravnotežu između autorskog izraza i društvene angažiranosti. U tom smislu, publiku očekuju djela koja su već afirmirana na prestižnim svjetskim festivalima, ali i ona koja tek započinju svoj festivalski život, pri čemu svako od njih donosi snažnu, autentičnu i suvremenu perspektivu, a same programske cjeline potvrđuju status festivalskih favorita za koje se redovito traži karta više.
Glumac iz serijala Harry Potter film series, Ralph Fiennes, izjavio je kako bi Tilda Swinton bila „fantastičan izbor“ za ulogu Lorda Voldemorta, pritom priznajući da je i sam svojedobno bio pozvan da se vrati toj ulozi, no danas smatra kako je „taj brod već odavno otplovio“.
Kada se govori o trenutnoj kulturnoj dinamici u kojoj se različite umjetničke forme i žanrovi prožimaju, rijetko se može pronaći primjer koji tako jasno spaja suvremenu pop glazbu i suvremenu kinematografiju kao što to čini utjecaj Reputation turneje Taylor Swift na film Mother Mary i izvedbu Anne Hathaway. Ovaj utjecaj nije površna referenca niti marketinški trik — radi se o stvarnom, duboko promišljenom i višeslojnom procesu oblikovanja karaktera, vizualne estetike i ambijenta filmskog djela kroz prizmu popularne glazbene kulture.
Postoje projekti koji već u najavi zvuče kao sigurna karta za uspjeh, ali postoje i oni rjeđi, intrigantniji, koji djeluju kao sudar različitih svjetova – književnog, glumačkog i produkcijskog – i upravo u toj napetosti kriju svoj potencijal. Serija The Corrections pripada ovoj drugoj kategoriji. Jer kada se u istoj rečenici nađu ime jedne od najvećih glumica današnjice, roman koji se desetljećima smatra referentnom točkom suvremene američke književnosti i platforma koja oblikuje način na koji gledamo serije, tada očekivanja prirodno rastu izvan uobičajenih okvira.
Hollywood ponovno otvara vrata jedne od svojih najromantičnijih i najmitologiziranijih priča – ali ovoga puta u znatno mračnijem, introspektivnijem tonu koji obećava sasvim drukčije iskustvo od onoga na koje smo navikli.
U povodu iznimne, zlatne obljetnice svog postojanja, emisija TV kalendar obilježava svojih pedeset godina kontinuiranog emitiranja, čime se smjestila među najdugovječnije i najprepoznatljivije televizijske fenomene u Hrvatskoj, ali i šire. Zagrebačka televizijska publika i gledatelji diljem zemlje stoga imaju priliku prisjetiti se povijesti i samih početaka ovoga medijskog dragulja, zahvaljujući dokumentarnom filmu pod naslovom „I tako počinje povijest“, koji će se prikazati u ponedjeljak, 13. travnja u 20.15 sati na Prvome programu Hrvatske televizije, poznatijem kao HTV1.
Dok s nestrpljenjem iščekujemo nove čarobne nastavke i serijske adaptacije u produkciji HBO, pravo je vrijeme da se prisjetimo filmskog fenomena koji je obilježio čitavu jednu generaciju – serijala o dječaku čarobnjaku nastalog iz pera J. K. Rowling. Iza raskošne filmske čarolije, monumentalne produkcije i nezaboravnih likova krije se niz zanimljivih, često manje poznatih činjenica koje dodatno produbljuju razumijevanje ovog kulturnog fenomena.
Službeni video spot za pjesmu Bižuterija u izvedbi Jelene Rozga premijerno je predstavljen danas u podnevnom terminu, čime je jedno od najpoznatijih izdanja iz njezina samostalnog repertoara dobilo novo vizualno oblikovanje.
Uz novu fotografiju, njegova kći podijelila je i starije uspomene, podsjećajući na bogatu karijeru i prepoznatljiv šarm koji je Jacka Nicholsona učinio jednim od najvećih imena u povijesti Hollywooda.
