Održiva moda sastavni je dio filozofije dizajna koji nastoji biti društveno odgovoran, drugačiji te osviješten prema okolišu, ljudima i vlastitoj struci. Društvena odgovornost i ekologija glavni su pokretači ideja u ovoj djelatnosti, a dizajneri koji u njoj stvaraju rade s ciljem kreiranja odjeće izrađene od prirodnih ili recikliranih, ručno rađenih materijala, odjeće koja u fokusu ima zaštitu prirode, ali i čovjeka.
Na ovogodišnjem Design Weeku Zagreb, koji će se održati u Jadran filmu 25. – 29. rujna očekuje nas „The Sustainable Challenge 2022: Fashion for body diversity“, izložba El Foment de les Arts, Museu del Disseny, katalonskog udruženja stručnjaka, studenata i tvrtki iz područja dizajna osnovanog 1908. godine, i Design Manchestera kojom se predstavlja projekt The Sustainable Challenge posvećen održivoj modnoj industriji. Projekt će predstaviti Gemma Esteban Alert, iz odjela za projekte FAD-a, predavanjem u četvrtak 26. rujna u 19 sati.
MODA-FAD organizira projekt jednom godišnje, od 2019.godine, a hrvatskoj će se publici predstaviti u svom 4. izdanju, pod naslovom „Moda za raznolika tijela“. Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi.
Trideset španjolskih i britanskih studenata dizajna iz različitih disciplina, uz savjete stručnjaka modne industrije, radilo je u trodnevnom kreativnom maratonu u mješovitim i heterogenim grupama kako bi dizajnirali odjeću za ljude s raznim tijelima. Inicijativa promiče modu kao alat koji olakšava društvenu uključenost, budući da su odjevni predmeti namijenjeni prilagođavanju svim tijelima, a ne obrnuto.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izložba će predstaviti šest projekata proizašlih iz maratona modnog dizajna koji se održao od 10. do 12. studenog 2022. u Disseny Hub Barcelona. Svaki projekt je radio tim od pet studenata za muški ili ženski model različitih tipova tijela. Tri tjelesne različitosti koje su tretirane bile su „Tipovi tijela“ (veliki i mali), „Osobe smanjene pokretljivosti“ (invalidska kolica i proteza) i „Osobe sa senzornim poteškoćama“ (sljepoća i autizam). Kustosica izložbe je Marina Vergés.
Dizajn za Xavija Carregala radio je tim u sastavu Huang Wanqi, Aimee Godfrey, Owen Jones, Raquel Caballero Gran i Ariadna Martínez Gil. Riječ je o dizajnu kimona za Xavija Carregala, koji ima oštećenje vida. Xavi je sam vodio tim u odabiru tkanina, zaobilazeći stereotipe u odabiru kroja i korištenju boja. Komad je osmišljen za nošenje uz različite vrste odjevnih predmeta i u više prilika, a Brailleovo pismo na reverima, osim što što mu daje ekstrasenzorni štih, daje i informaciju, koja bi u ovom slučaju bila veličina i vrsta odjevnog predmeta. Dizajn za Ainu Tejedo osmislili su Patricia De Cobos Conde, Ayah Almasri, Danielle Carrington, Maria Rebujent i Kelly Yang. Dizajnirali su svečanu haljinu za Ainu Tejedo, koja koristi invalidska kolica. Uz zanimljiva kreativna rješenja lakšeg oblačenja svečane haljine studenti su kružnim izrezom koji simbolizira svijet, poručili kako su i osobe s invaliditetom dio njega te progovorili o potrebi za uključivanjem različitih oblika tijela, izvan uobičajenih normi. Na temelju premise da „odjeća nije tu da nas zaštiti, već da izrazimo sebe“, tim u sastavu: YuChieh Lin, Jogesh Gurung, Boutaina Chergui, Emma Davenport i Anna Ejarque Torres, za Lidiju Juvanteny je dizajnirao dva komada osmišljena za širenje ili skupljanje u skladu s tjelesnim mjerama svake osobe. Da bi se to postiglo, dizajniran je prsluk s bočnim prorezima te suknja koja se može prilagoditi figuri. Suknju prilagođenu oblinama nogu Claudie Martín dizajnirao je tim: Zidane Rezico, Elena-Dariana Pintilii, Sara Fernández López i Isabel Parra García. Suknja na svojoj unutrašnjosti ima pričvršćene gaćice koje bolje prianjaju uz tijelo modela, a za gornji dio odabran je dizajn sakoa s obzirom na to da je odjevni predmet te veličine teško pronaći na tržištu. U slučaju Alejandra Urbana, s poremećajem iz autističnog spektra, tim studenata dizajna : Lilliana Scott, Manuel Baltasar Diego, Laura Carazo González i Tiantian Sun odlučio je dizajnirati suknju i košulju bez ikakvih šavova kako bi bile udobnije i jednostavnije za korištenje, kako pri odijevanju, tako i pri nošenju. Primjena čičak trake i elastike čini odjevni predmet prikladnijim za osobe sa smanjenom pokretljivošću pružajući im veću neovisnost i sigurnost. Studenti dizajna odjevni su predmet za Eulàliju Pedrolu dizajnirali imajući na umu njenu ukrašenu ortopedsku nogu koja je dobila glavnu ulogu zahvaljujući voluminoznoj strukturi haljine. Haljinu koja omogućuje skrivanje ili izlaganje noge, ovisno o želji korisnika dizajnirali su Sergio Barrera, Rayana Farooqi, Inés Fournier Martíne i Marina Velázquez Encinar.
Nastavite čitati nakon oglasa
Prema posljednjim podacima istraživanja Europske komisije iz 2022. godine, čak oko 87 milijuna ljudi u Europskoj Uniji ima fizički invaliditet zbog kojeg moraju nositi prilagodljivu odjeću. Važno je znati da osobe s invaliditetom inače kupuju „običnu“odjeću i potom je prilagođavaju za svoje potrebe ili jednostavno daju po mjeri šivati određene odjevne predmete kako bi im život bio barem malo lakši. Ipak, svijest o osobama s invaliditetom općenito se podiže pa tako i u svijetu mode, a ovakvi su projekti zasigurno dio rješenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Malo koji pojam tako dobro opisuje promjene u svijetu rada kao workation. Ideja je jednostavna: posao se ne prekida, ali se mijenja adresa. Rad od kuće ili iz klasičnog ureda zamjenjuje se radnim danom iz kućice na obali ili planinskog apartmana.
Na ovogodišnjem Comic-Conu u San Diegu 49-godišnji glumac ispričao je da oporavak nakon druge transplantacije prolazi odlično te da je prezadovoljan rezultatima.
Sada su svoju ljubav okrunili brakom na intimnoj ceremoniji, a najemotivniji trenutak svakako je bio onaj u kojem je Emmin sin Rhodes svoju majku ponosno dopratio do oltara.
Par maksimalno koristi tople ljetne dane, a njihov odmor ispunjen je svime što ljeto na Jadranu čini posebnim – dugim kupanjima, sunčanjem, opuštenim šetnjama te večerima uz svježu ribu i čašu vina.
Među fotografijama posebno se istaknula ona na kojoj Mateo za ruku vodi sina Ivana gradskim ulicama, kao i simpatičan selfie oca i sina snimljen tijekom leta avionom.
