Jedan od najvećih redatelja svih vremena, britanski majstor trilera i strave Alfred Hitchcock rođen je prije nešto više od 125 godina, 13. kolovoza 1899. Tim povodom BBC je iz arhive izvukao i ponovno publicirao intervju koji je njihovom radiju veliki redatelj dao 1964., a u kojemu je govorio o svojim tehnikama snimanja filmova.
Što je slavni redatelj tada otkrio, pročitajte u nastavku teksta.
Alfred Hitchcock volio je manipulirati emocijama publike
“Vjerujem u stavljanje strave u um publike, a ne nužno na ekran“, rekao je kada su ga upitali kako je usavršio svoju neobičnu sposobnost da drži publiku na rubu stolica.
Redatelj je objašnjavao da je njegova spretnost u stvaranju i održavanju kinematografske napetosti ukorijenjena u njegovom intuitivnom razumijevanju ljudske psihologije.
Hitchcock je u to vrijeme već napravio revoluciju u žanru trilera s nizom klasičnih filmova kao što su Vrtoglavica, Psiho i Stranci u vlaku. Majstor u umjetnosti polaganog podizanja napetosti na ekranu, vjerovao je da ključ neizvjesnosti nije samo u šokiranju gledatelja, već u suptilnom manipuliranju njihovom percepcijom i emocijama.
U svojim filmskim scenama polako bi gradio sve veću prijetnju, rastežući tjeskobu publike da bi se nešto strašno moglo dogoditi svakog trenutka. Onda kada bi se to konačno dogodilo, gledatelje filma preplavio bi intenzivan osjećaj olakšanja.
Katarza je bila ključna za Hitchcocka
Hitchcock je sebe usporedio s operaterom vlaka smrti, znajući koliko daleko gurnuti svoju publiku da ih oduševi, ali ne idući toliko daleko da im iskustvo ne bude neugodno. “Ja sam, u neku ruku, čovjek koji kaže, dok konstruira film, ‘ovo će ih natjerati da vrište’“, rekao je.
“Ako zaronite preduboko, vriska će se nastaviti dok cijeli vagon prelazi preko ruba. Stoga, ne smijete ići predaleko, jer želite da siđu s vlaka smrti hihoćući se od zadovoljstva, kao žena koja izlazi iz dvorane nakon vrlo sentimentalnog filma, i kaže, ‘oh, dobro sam se isplakala’.”
Redatelj je ovaj osjećaj nazvao “zadovoljstvom privremene boli“. Ljudi će “podnijeti agoniju napetog filma” pod uvjetom da im pružite neki oblik katarzičnog oslobađanja od napetosti.
Hitchcock je znao da neizvjesnost mora biti ukorijenjena u iščekivanju opasnosti. Dakle, gledatelji su morali biti svjesni stvari koje su bile nepoznate likovima u filmu. Tada bi mogli unaprijed odrediti što bi se moglo dogoditi i brinuti se o ishodu.
Iako je Hitchcock bio izuzetno vješt u korištenju zvuka ili tišine za pojačavanje filmskog dojma, sebe je smatrao prvenstveno vizualnim pripovjedačem. Karijeru je započeo 1920-ih režirajući nijeme filmove i naučio je pomicati granice onoga što bi kamera obično radila. Stalno je eksperimentirao s odvažnim potezima kamere i inovativnom montažom kako bi prenio bitne detalje zapleta, motivaciju likova ili njihovo emocionalno stanje.
Alfred Hitchcock smatrao je da je ono što publika osjeća bitnije od onoga što vidi
Natjerati publiku da se emocionalno uključi bilo je ključno za Hitchcocka, kako bi mogao manipulirati njihovim osjećajima. To je, smatrao je, mnogo važnije od onoga o čemu se zapravo radi u filmu. Hitchcock je bio taj koji je popularizirao izraz “MacGuffin”, za sredstvo zapleta koje pokreće motivaciju likova i priču naprijed bez intrinzičnog značenja.
“Uopće me nije briga za sadržaj“, rekao je u intervjuu za BBC. “Film može biti o bilo čemu, sve dok natjeram tu publiku da reagira na određeni način na sve što stavim na ekran. A ako se počnete brinuti o detaljima o čemu govore novine, što špijuni pokušavaju ukrasti, pa to je puno gluposti, ne mogu se zamarati time.”
Hitchcock je znao da nije potrebno publici pokazati sve da bi iz nje izmamio ovakav intenzivan osjećaj, te da je ono što publika zamišlja često strašnije od onoga što vidi. To je bila tajna njegovog pristupa snimanju filmova.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Brat pokojne princeze Diane, Charles Spencer, iznio je prilično oštro mišljenje o filmu „Spencer” iz 2021. godine, u kojem je američka glumica Kristen Stewart utjelovila njegovu sestru. Iako film smatra lošim, njezinu je glumu ocijenio izvanrednom te priznao da ga je iznenadilo koliko je uvjerljivo uspjela dočarati Dianinu osobnost, način ponašanja i emocionalno stanje.
Više od tri desetljeća nakon što su Winifred, Mary i Sarah Sanderson prvi put uskrsnule u Salemu, Disney priprema njihov novi povratak. Hocus Pocus 3 više nije samo ideja o kojoj povremeno govore glumice ili nastavak koji postoji zahvaljujući željama obožavatelja, nego projekt koji se nalazi u razvoju u Disneyju. Put do trećeg filma ipak traje mnogo dulje nego što se moglo očekivati nakon velikog interesa koji je izazvao Hocus Pocus 2. Disney je razvoj trećeg nastavka potvrdio još 2023. godine, tijekom sljedećih nekoliko godina stizale su tek povremene informacije o scenariju i razgovorima s glumačkom postavom, a konkretniji pomak dogodio se 2026. godine, kada je potvrđeno da se Bette Midler, Sarah Jessica Parker i Kathy Najimy planiraju ponovno okupiti kao tri sestre Sanderson.
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Postoje adventska putovanja koja se svode na obilazak božićnih sajmova, ali i ona zbog kojih poželimo ostati cijeli vikend. Austrijsko jezero Wörthersee, smješteno u Koruškoj, nedaleko od slovenske granice, jedna je od destinacija na kojoj se predbožićno razdoblje može doživjeti nešto drukčije. Umjesto velikih gradskih trgova i užurbanih ulica, ovdje nas čekaju mala mjesta uz jezero, osvijetljene šetnice, božićni sajmovi uz samu vodu, vožnje brodom i vidikovci s kojih se pruža pogled na zimski alpski krajolik.
Dok se u Lijepoj Našoj temperature sve brže spuštaju, a sunčane dane postupno zamjenjuju kiša, hladnoća i najave prvog snijega, kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić uživa u potpuno drukčijem okruženju. Umjesto jesenskih jakni i hladnog vremena, legendarni hrvatski nogometaš odabrao je toplinu Dubaija, gdje se temperature i krajem listopada tijekom dana često penju iznad 30 Celzijevih stupnjeva.
Meri Banovac ponovno je pokazala da za odličan modni trenutak nije potrebno puno boja ni pretjerivanje s detaljima. Popularna influencerica pozirala je u potpuno crnoj kombinaciji koja joj stoji toliko dobro da se slobodno može reći kako je dugo nismo vidjeli u ovako dobrom izdanju. Od odabira odjeće do frizure i modnih dodataka, Meri je ovoga puta pogodila baš sve.
Već neko vrijeme na društvenim mrežama pratimo Damira Kedžu koji s krova jedne zgrade u Rijeci izvodi neke od svojih najpoznatijih pjesama, ali i velike hitove drugih izvođača. Bez velike pozornice, raskošne produkcije i posebnih efekata, Kedžo svojim izvedbama ponovno podsjeća koliko dobar vokal može biti dovoljan da privuče pozornost publike. Svaka nova objava donosi još jednu priliku da čujemo njegov glas u nešto drukčijem izdanju, a upravo su takvi nastupi možda i najbolji način da se prepozna koliko je riječ o kvalitetnom pjevaču.
Bivši hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Rakitić i njegova supruga Raquel Mauri ponovno su privukli pozornost simpatičnim zajedničkim fotografijama na kojima su pokazali svoju opuštenu i razigranu stranu. Poznati bračni par uživao je u zajedničkim trenucima, a sudeći prema fotografijama, dobre zabave i smijeha nije nedostajalo.
