Kada naučimo “pravilo” vježbati na početku našeg fitness putovanja, to nam se može urezati u pamćenje godinama. “Činjenica je da ne postoji jednostavno pravilo koje vrijedi za sve”, kaže sportski znanstvenik Chad Kerksick, doktor znanosti, docent znanosti o vježbanju na Sveučilištu Lindenwood u Missouriju.
Zašto ljudi govore da su proteini nakon treninga bitni?
Ideja iza konzumiranja proteina nakon treninga uglavnom je iskoristiti “anabolički prozor”, odnosno period od 30 do 60 minuta nakon vježbanja kada su naša tijela posebno osjetljiva na sintezu mišićnih proteina, odnosno proces izgradnje mišićne mase.
“Naša tijela kontinuirano grade proteine i razgrađuju ih. Kada vježbamo, taj ciklus se ubrzava”, objašnjava dr. Kerksick. “Proteini su sastavljeni od aminokiselina. Naše tijelo ne skladišti aminokiseline (kao što to radimo s ugljikohidratima i mastima). Dakle, unos aminokiselina putem prehrane pomaže zamijeniti ono što se gubi.”
Konzumiranje proteina (i ugljikohidrata) nakon vježbanja također utječe na naš imunološki sustav. “Kada treniramo, naš imunološki sustav je potisnut”, objašnjava Michelle Arent, R.D., M.P.H., direktorica prehrane za olimpijsku sportsku izvedbu na Sveučilištu Južna Karolina. Kad konzumiramo hranjive tvari nakon vježbanja, imunološki sustav dobiva signal da je u redu početi ponovo normalno funkcionirati.
Argument protiv konzumacije proteina odmah nakon vježbanja
Godine 2013., Dr. Schoenfeld je predvodio važnu meta-analizu koja je pokazala da trenutak konzumiranja proteina oko treninga ne čini značajnu razliku kada je u pitanju mišićni rast. To je stav koji i danas zastupa. “Prema mojem shvaćanju dostupne literature, mislim da s priličnom sigurnošću možemo reći da su bilo kakve koristi od anaboličkog prozora male”, kaže on. “Ne postoji nikakav dokaz koji sugerira da ako ne konzumirate protein odmah nakon treninga, da ćete propustiti ogromne dobitke.”
On tvrdi da naši mišići ostaju osjetljivi na unos proteina tijekom 24 sata nakon vježbanja, i jednostavno konzumiranje proteina tijekom svih vaših redovitih obroka (kako stručnjaci preporučuju) će obaviti posao.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Uoči Valentinova te jubilarne koncertne turneje kojom obilježava 40 godina iznimno uspješne i bogate glazbene karijere, Hari Mata Hari nakon duljeg diskografskog razdoblja predstavlja novu pjesmu koju publika s velikim nestrpljenjem iščekuje. Riječ je o emotivnoj baladi „Odavno si ti u srcu mom“, koja će premijerno biti objavljena 12. veljače, simbolično uoči Dana ljubavi, kao snažna glazbena uvertira u turneju „Koncerti ljubavi“ po Hrvatskoj. Sudeći prema prvim reakcijama obožavatelja i dugogodišnjih slušatelja na samu najavu pjesme, već sada se može naslutiti da je riječ o baladi koja ima potencijal obilježiti nadolazeće proljeće.
Miki Solus predstavlja novi videospot za pjesmu „Tonska proba“, autorski preciznu, kaotičnu i nimalo uljepšanu posvetu jednom od najstresnijih rituala koncertnog života – trenutku u kojem je klub još prazan, pozornica ogoljena, živci rastegnuti do pucanja, a sudbina cijelog benda koncentrirana u rukama osobe koja stoji iza miks pulta. Riječ je o pjesmi koja bez zadrške secira kolektivnu anksioznost glazbenika suočenih s tišinom praznog prostora, s mikrofonijom koja vreba iza svakog pomicanja fadera i s toncem koji u tom liminalnom trenutku poprima gotovo mitsku moć arbitra sudbine. Ono što bi, barem u teoriji, trebala biti puka tehnička priprema za koncert, vrlo brzo prerasta u psihološki rat ispunjen tenzijom, strahom, potisnutim bijesom i osjećajem potpune izloženosti.
Nakon duljeg razdoblja povlačenja s glazbene scene, glazbenica Ana Antolović publici se vraća novim singlom „Još si tu“, intimnom i emotivno snažnom baladom koja istodobno označava njezin osobni povratak glazbi i novi profesionalni početak, ali i ponovno uspostavljanje veze s publikom koja je pamti još iz vremena vokalne skupine Putokazi te kasnijeg angažmana u istarskom bendu Gustafi.
Hrvatska i slovenska glazbena scena uskoro će ponovno osjetiti energiju i karizmu Nine Donelli, koja se na radost svojih obožavatelja vraća glazbenoj publici novim singlom pod nazivom “Neke oči zelene”, deset mjeseci nakon što je postala majka prekrasne kćerke Anamarije. Vrijeme provedenom na porodiljnom dopustu pjevačica je iskoristila na način koji najbolje odražava njezinu životnu i profesionalnu zrelost – posvetila se svakodnevnom povezivanju s kćeri, istovremeno promišljajući i birajući pjesme koje će označiti početak novog glazbenog razdoblja u njezinoj karijeri.
