Europa bira: Zašto poznate osobe žele da izađete na europske izbore? U razgovoru za HELLO otkriva voditeljica Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak
Na spektakularnoj proslavi u povodu našeg prvog rođendana, uz glazbu i ples do sitnih noćnih sati, brojna poznata lica prije fotografiranja na crvenom tepihu zastala su uz kutak Europskog parlamenta kako bi dali potporu kampanji Iskoristi svoj glas. Damir Kedžo, Ana Radišić, Joško Lokas, Tara Rosandić, Tihana Harapin Zalepugin, Dina Levačić, James Night - samo su neki od celebrityja koji su odlučili pozvati građanke i građane da 9. lipnja izađu na izbore za Europski parlament.
Zašto su oni važni, koje su glavne poruke kampanje, za HELLO otkriva voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Maja Ljubić Kutnjak.
Vaš EU kutak je bio pun pogodak, oduševio je posjetitelje u Laubi. Kakvi su dojmovi, jesu li gosti uz zabavu željeli ipak doznati nešto više o Europskim izborima?
Najprije, još jednom čestitke na sjajnoj prvoj godini magazina HELLO! i zato smo kao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj baš sretni što smo doprinijeli bogatom sadržaju zasluženog slavlja. Uz dobru zabavu, oduševilo nas je i to koliko je javnih osoba te večeri odlučilo podržati našu nestranačku, institucionalnu kampanju i na taj način podijeliti poruku o važnosti glasanja. Za nekoliko tjedana, 9. lipnja, očekuju nas Europski izbori. To je jedinstvena prilika za svaku građanku i građanina da oblikuje budućnost Europe te doprinese jačanju demokracije. Jer što više ljudi glasa, demokracija postaje snažnija. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo već i zajednička odgovornost svih nas. Glasanje je najizravniji način korištenja te odgovornosti. Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeće petogodišnje razdoblje. Oni će odlučivati o zakonima koji utječu na našu svakodnevicu.
Vaše poruke „Iskoristi svoj glas“ u zadnje vrijeme niču kao gljive poslije kiše – po cijeloj Hrvatskoj, ali i na društvenim mrežama. Kako provodite kampanju?
Kampanja se provodi u svih 27 država članica i ima dvije dimenzije. S jedne strane informiramo građane što je sve Europska unija ostvarila u posljednjih pet godina, govorimo o opipljivim rezultatima. S druge strane osvještavamo važnost svakog glasa. U kampanju se diljem EU-a uključuju brojne kompanije iz privatnog sektora u okviru svog društveno odgovornog poslovanja, razna udruženja i javne institucije te brojne poznate osobe kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi. Kampanju prilagođavamo hrvatskom kontekstu i provodimo je prije svega u razgovoru s građanima, diljem naše zemlje. Do te mjere da naziv Ureda možemo slobodno proširiti u Pop Up Ured Europskog parlamenta. Cijelo vrijeme smo u pokretu, nema dijela Hrvatske u kojem nismo bili proteklih mjeseci. Provodimo radionice i debate s građanima, a to ostvarujemo u suradnji s lokalnim organizacijama civilnog društva, školama, fakultetima, nacionalnim i lokalnim medijima te predstavnicima lokalne i državne uprave. Tako smo do sada, uz naše zagrebačke aktivnosti, posjetili brojne gradove i mjesta u Slavoniji, među ostalima Osijek, Vukovar, Vinkovce, Đakovo i Slavonski Brod, pa preko Bjelovara, Karlovca, Istre, Like išli i na jug do Zadra, Splita, Šibenika, ćakulali s građanima i na obali i na otocima, sve do Dubrovnika. I nismo još gotovi! Gdje god bili, uz određene lokalne specifičnosti, prioritetne teme koje građane zanimaju su jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Mladi ističu i važnost ravnopravnosti unutar društva, borbu protiv klimatskih promjena, zanimaju ih zapošljavanje i socijalne teme kao i politike stanovanja.
Rad na terenu sigurno donosi mnogo zanimljivih situacija s građanima. Iznenade li Vas ponekad njihovi komentari?
Rad na terenu je vjerojatno najljepši dio našeg posla uz koji se često vežu i brojne anegdote. One najdraže su nam kad svjedočimo pravim međugeneracijskim raspravama. Ponukani prijedlogom Europskog parlamenta da se dob za glasanje na Europskim izborima snizi na 16 godina, što je zaživjelo u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Malti (u Grčkoj se glasa u dobi od 17), i mladi i oni stariji imaju što za reći na tu temu. Ponekad neki naši umirovljeni sugrađani izraze skepsu o glasanju onih koji imaju 16 godina, pa u tom trenu mladi skoče i itekako brane tezu da su informirani i zreli donositi odluke. Ipak, svi se slažu da bi u obrazovni sustav trebalo uvesti više građanskog odgoja i općenito razvijati kulturu aktivnog građanstva, brige o zajednici ali i znanja o političkom sustavu i javnim politikama. Tada bi i više mladih bilo spremno glasati sa 16 godina. Kada vidim da s tribine mladi i oni iskusniji, koji se prije tog susreta nisu ni poznavali, izlaze ruku pod ruku i nastavljaju razgovarati, tada znam da svi ti prijeđeni kilometri vrijede truda.
Okosnica naše kampanje za poticanje izlaznosti birača je emotivan četverominutni dokumentarac čiji su protagonisti stariji Europljani koji su iz prve ruke iskusili promjene vezane uz demokraciju. Ti istaknuti pojedinci – koji su živjeli pod represivnim režimima ili su upoznali krhkost demokracije – željeli su prenijeti svoje osobne priče unucima i budućim generacijama.
Njihova zajednička svjedočanstva oblikuju poruku da glasanje nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo. Upravo to ističe slogan naše kampanje: „Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost”.
Ovaj video definitivno nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Potpuno se razlikuje od uobičajenih predizbornih uradaka.
Da, ovo je video koji nosi nestranačku poruku o tome da je demokracija kolektivna odgovornost. Ona nadilazi nacionalne granice, političke osjetljivosti i generacije. U ovim našim polariziranim vremenima to je lako zaboraviti, a naša kampanja osmišljena je da nas podsjeti na ono što nas ujedinjuje.
Kad već govorimo o različitim generacijama, za 26 milijuna mladih u Europi ovo će biti prvi Europski izbori. Kako pristupate najmlađim biračima?
Posebnu pažnju posvećujemo radu s mladima – osim što nudimo brojne programe, nastojimo sve naše (digitalne) kampanje posebno prilagoditi toj, čini nam se, najzahtjevnijoj publici i biti na kanalima i platformama na kojima su oni najprisutniji. Stoga nas posebno veseli činjenica da je naš Ured, prema IPSOS-ovom istraživanju, generacija Z u Hrvatskoj tri godine zaredom ocijenila kao „najcool političku instituciju“. Osim digitalno, prisutni smo i na mjestima koja okupljaju mlađe generacije – tako smo, primjerice, na nedavnom festivalu Drito X u Zagrebu u interakciji s posjetiteljima doznali da će mnogima od njih ovo biti prvi Europski izbori i da namjeravaju izaći na njih.
Kad je riječ o mladima, svakako bih izdvojila i program „Škola ambasador Europskog parlamenta” koji se provodi u svim državama članicama – u Hrvatskoj je uključeno više od 60 srednjih škola, u svim županijama. Više od 12 tisuća mladih na praktičan način, kroz iskustvo i projekte, uči o važnosti demokratske participacije i aktivnom građanstvu. Veseli nas što ti mladi, osim što su aktivni u svojim školama, zaista žive europske vrijednosti, ponajviše solidarnost, i sudjeluju u razvoju svoje lokalne zajednice.
Mnogi nam se jave i nakon završetka programa i kažu kako sudjeluju u udrugama, formalnim ili neformalnim inicijativama i aktivno se zalažu za svoja prava. Ohrabruje i uzlazni trend angažiranosti mladih u Europi: prema istraživanjima, gotovo 60 % njih aktivno je u svojim zajednicama te sudjeluju u organizacijama mladih.
U podizanju svijesti o aktivnijem životu u zajednici, posebice među mladima, pomažu nam brojni partneri među kojima su i kreatori sadržaja na društvenim mrežama. Nedavno su posjetili Europski parlament u Strasbourgu i razmijenili mišljenja sa svojim kolegama iz drugih zemalja, razgovarali sa zastupnicima u Europskom parlamentu i bolje se upoznali s radom institucije.
Brojite sitno do dana D, što još imate u rukavu za naše građane u sljedećim tjednima?
Prije svega, pozivam građane da se informiraju o kandidatima i kandidatkinjama za Europski parlament, njihovim programima i viziji Europe, kako bi donijeli informiranu odluku o tome za koga će glasati 9. lipnja. Ne zaboravimo da je lipanj ujedno i vrijeme korištenja starih godišnjih odmora, vikend putovanja te da kreće sezona koncerata na obali, stoga podsjećam sve čitatelje da, ako znaju da 9. lipnja neće biti u mjestu prebivališta, do srijede 29. svibnja mogu podnijeti zahtjev za glasanje izvan tog mjesta. Također, na našoj platformi Zajednoza.eu mogu se prijaviti za dobivanje podsjetnika za glasanje.
Što se tiče naših događanja, uz još popriličan broj gradova koje planiramo obići u Hrvatskoj, 9. svibnja tradicionalno obilježavamo Dan Europe na zagrebačkom Europskom trgu. Ove godine ćemo uz bogat glazbeni program imati i reviju kratkih europskih filmova iz raznih zemalja, a toga dana ujedno krećemo s odbrojavanjem posljednjih 30 dana do izbora u koje će biti uključene i brojne javne osobe. Ne smijem vam još sve otkriti, zato pozivam čitatelje da prate društvene mreže Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i sve doznaju na vrijeme.
Od posljednjih europskih izbora prije pet godina, EU i svijet strahovito su se promijenili. Kako Vi gledate na to razdoblje, prepoznaju li građani važnost Europskih izbora?
Bilo je to prije svega razdoblje obilježeno uzastopnim krizama. Europa se najprije bavila odgovorom na pandemiju i zdravstvenu krizu, potom posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i potporom toj zemlji, a prvi put se dogodilo i da jedna država članica napusti EU. Energetska kriza i inflacija dodatno su u fokus stavile mjere za potporu Europljanima u suočavanju s rastućim životnim troškovima, kao i teme zelene tranzicije i energetske neovisnosti. Dominirale su i teme reguliranja digitalnih usluga i tržišta, paket klimatskog zakonodavstva, rodna ravnopravnost i transparentnost plaća čiji je cilj da su muškarci i žene jednako plaćeni za isti rad, potom borba protiv dezinformacija. Unija je donijela i revolucionarni zakon o umjetnoj inteligenciji, koji će osigurati njezin etički razvoj i primjenu, a i dugo očekivani pakt o migracijama i azilu, temeljen na solidarnosti i odgovornosti, uz istodobno puno poštovanje ljudskih prava.
Ovogodišnji europski izbori odredit će kako ćemo se zajedno suočiti s jednim od najizazovnijih trenutaka naše generacije. Prema posljednjem istraživanju Europskog parlamenta objavljenom u travnju, Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za Europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 % zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva. Uz ove uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom geopolitičkom kontekstu. Spomenute krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 30 %, a na razini EU-a 51 %.
I na kraju, osvrnimo se i na ulogu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj koji je otvoren uoči pristupanja Europskoj uniji 2013. godine. Koja je vaša glavna zadaća, što je sve obilježilo vaš rad u proteklih deset godina?
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj prije svega ima komunikacijsku ulogu. U svim državama članicama postoji ured poput našeg kako bismo građanima približili rad i ulogu Europskog parlamenta, jedine europske institucije čije predstavnike izravno biraju europski građani. Kontinuirano surađujemo i realiziramo projekte s obrazovnim ustanovama, brojnim organizacijama civilnog društva, predstavnicima medija i drugim partnerima, te promičemo zakonodavni rad zastupnika u Europskom parlamentu. Kada komuniciramo vrijednosti, politike i nerijetko kompleksnu prirodu EU zakona – koji su i naši zakoni – nastojimo govoriti jednostavnim jezikom, objasniti njihove učinke u svakodnevici – od zdravije hrane i sigurnijih proizvoda do općenito većih potrošačkih prava, sigurnije online kupovine, zaštite podataka, slobode kretanja, naših putničkih prava, jačih gospodarstava, ukidanja jednokratne plastike, prilika za studentske razmjene, borbe za rodnu ravnopravnost, slobodu medija… U proteklih deset godina organizirali smo više od 300 događanja i konferencija o temama o kojima se donose EU zakoni i koji čine Europu mjestom s najboljom kvalitetom života – o svemu tome razgovaramo i uključujemo građane u raspravu. Najnovija istraživanja pokazuju da je dvije trećine hrvatskih građana svjesno da EU utječe na njihov svakodnevni život. Krajnji cilj svih naših napora jest uključivanje što više ljudi u demokratski život Europe i veću izlaznost građana na Europskim izborima.
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
