ISPRED HOTELA DUBROVNIK POSTAVIT ĆE SE KAMEN SPOTICANJA U SPOMEN NA PRVOG VLASNIKA NAJPOZNATIJEG ZAGREBAČKOG HOTELA SVETOZARA MILINOVA

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Srpsko narodno vijeće i udruga  Veterani Domovinskog rata i antifašisti VeDRA Split,  25. listopada u 12 sati ispred hotela Dubrovnik svečano će položiti kamen spoticanja, u spomen na Svetozara Milinova, poznatog zagrebačkog poduzetnika i žrtve bezobzirnog ustaškog zločina.

Svetozar Milinov rođen je 1869. godine, a do početka 20. stoljeća postaje jedan od najuglednijih i najsposobnijih veletrgovaca suknom na području grada Zagreba i njegove šire okolice. Milinov je do 1940. godine bio vlasnik hotela na uglu Jelačić placa i Gajeve ulice, koji je nosio njegovo prezime, kada ga je od njega otkupila Dubrovačka plovidba i preimenovala ga u Hotel Dubrovnik. Hotel Dubrovnik i danas je jedan od simbola  grada Zagreba.  Odmah po uspostavi NDH, ustaška vlast započela je s maltretiranjem obitelji Milinov, kao uostalom i velikog dijela ostalog srpskog stanovništva. 5. srpnja 1941. godine tada 71-godišnji Svetozar sa 67-godišnjom suprugom Milicom, kao i četvoricom njegovih sinova, Đorđem, Kostom, Nikolom i Vojislavom, uhićen je uz obećanje da će biti deportirani u Srbiju. No, dan kasnije otpremljeni su u drugom pravcu, postavši tako jedne od prvih žrtava ustaškog kompleksa likvidacijskih logora Gospić-Jadovno-Pag. U Gospić, kao prvu postaju logorskog kompleksa u kojoj se odlučivalo koji će zatvorenici biti odvezeni u Jadovno, a koji na Pag, u Slanu i Metajnu, dovezeni su zajedno, a potom su razdvojeni. Svetozar i njegovi sinovi prebačeni su na Velebit, u Jadovno, gdje su ubijeni, dok je Milica odvedena u logor Slana na otoku Pagu gdje je isto tako mučena i ubijena. Točni datumi smrti su nepoznati, no pretpostavlja se da su likvidirani u kolovozu 1941. godine.

Postavljanjem kamena spoticanja Grad Zagreb pridružio se brojnim europskim i svjetskim gradovima čiji su kameni spoticanja postali djelom najvećeg decentraliziranog spomenika na svijetu. U nogostupe se ugrađuje umjetnički obrađen kamen spoticanja veličine 10 x 10 x 10 cm s ugraviranim sadržajem na mjedenoj pločici na vrhu i osnovnim podacima o žrtvi. Na taj način prolaznik se spotiče, a time se i postiže namjera da zastane i vidi kamen ugrađen u nogostup.  Posebna vrijednost tih kamena spoticanja je što generacije uče o potrebi borbe protiv mržnje, ravnodušnosti i genocida. Do kraja godine u Zagrebu će biti postavljeno ukupno 86 kamena spoticanja koje Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust provodi i postavlja od 2020. godine.

Postavljanju kamena spoticanja prisustvovat će potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća predsjednik VSNM Grada Zagreba i saborski zastupnik Boris Milošević, veleposlanik Savezne Republike Njemačke, Christian Hellbach, veleposlanik  Republike Austrije, Josef Markus Wuketich i ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović.

“ Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust zajedno s partnerima postavljanjem kamena spoticanja na javne prostore, na ulice grada Zagreba u svakodnevnom urbanom životu čine tragičnu prošlost vidljivom gradeći put kolektivnom sjećanju u kojem građani sami razvijaju koncepciju povijesne odgovornosti. Kameni spoticanja posvećeni pojedinačnim žrtvama nacionalsocijalističkog i ustaškog režima ukazuju na moralnu dužnost sjećanja i preuzimanja odgovornosti za ono što se događalo u našem gradu.” izjavila je Nataša Popović.

Postavljanje kamena spoticanja izvodi se uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba, Srpskog narodnog vijeća, veleposlanstava Savezne Republike Njemačke i  Republike Francuske  i Austrijskog kulturnog foruma (Veleposlanstvo Republike Austrije).