Nisu tražile pažnju, nego su mijenjale društvo: Ovo su žene koje su obilježile 2026. godinu

Ovogodišnji izbor održan je na jednoj od najljepših zagrebačkih lokacija, na Oleander terasi hotela Esplanade Zagreb, prostoru koji je desetljećima simbol elegancije, izvrsnosti i susreta ljudi koji svojim djelovanjem ostavljaju trag u hrvatskom društvu. Uz brojne ugledne uzvanike iz svijeta gospodarstva, znanosti, kulture, politike, medicine i javnog života, večer posvećena izboru „Žene godine“ ponovno je potvrdila važnost vidljivosti žena koje svojim radom pomiču granice mogućeg i otvaraju prostor za pozitivne društvene promjene.

Titula „Žena godine“ nije priznanje koje se temelji isključivo na profesionalnoj poziciji, javnoj prepoznatljivosti ili formalnom statusu. Ona predstavlja priznanje ženi koja je tijekom protekle godine svojim znanjem, zalaganjem, hrabrošću i djelovanjem ostvarila izniman doprinos području kojim se bavi, ali i širem društvu u kojem živi i djeluje.

Kriterij ove nagrade nije samo ono što je postignuto, nego i način na koji je određeni uspjeh ostvaren, vrijednosti koje osoba zastupa te utjecaj koji njezin rad ima na druge ljude.

U vremenu kada se često govori o vidljivosti žena, ravnopravnosti i potrebi stvaranja društva jednakih mogućnosti, izbor „Žena godine“ podsjeća da iza velikih promjena uvijek stoje konkretne osobe, njihova upornost, znanje i spremnost da preuzmu odgovornost.

Svaka dobitnica ove prestižne titule predstavlja priču o profesionalnoj izvrsnosti, ali istodobno i priču o ustrajnosti, suočavanju s izazovima i hrabrosti da se djeluje onda kada je najpotrebnije.

Organizatorica izbora Ana Gruden naglasila je kako je ovogodišnja dobitnica upravo primjer takve vrste djelovanja, žena koja svoj autoritet nije gradila kroz popularnost ili formalnu moć, već kroz stručnost, dosljednost i povjerenje koje je godinama stvarala svojim radom.

U vremenu kada građani sve češće propituju povjerenje u institucije, njezin profesionalni put pokazuje da javna služba može biti prostor odgovornosti, etičnosti i istinske zaštite interesa pojedinca.

„Žena godine 2026.“ je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske, pravnica i stručnjakinja za ljudska prava čiji je profesionalni rad posljednjih godina snažno obilježen borbom za jednakost, zaštitu najranjivijih skupina i očuvanje temeljnih demokratskih vrijednosti.

Njezina karijera predstavlja primjer kako stručnost, obrazovanje i osobni integritet mogu postati temelj djelovanja koje ima stvaran društveni utjecaj.

Šimonović Einwalter je svoj profesionalni put gradila postupno, tijekom godina predanog rada u području zaštite ljudskih prava, a njezina stručna biografija potvrđuje međunarodnu razinu obrazovanja i djelovanja. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s najvišim akademskim odlikovanjem magna cum laude, magistrirala pravo na Sveučilištu Oxford te međunarodne odnose na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Posebno priznanje njezinu stručnom radu predstavlja i Diploma Međunarodnog instituta za ljudska prava u Strasbourgu, koju je primila kao jedina predstavnica iz Hrvatske.

U instituciji pučkog pravobranitelja djeluje od 2008. godine, gdje je profesionalni razvoj gradila od pozicije savjetnice preko funkcije zamjenice pravobraniteljice do najviše dužnosti pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske, na koju je izabrana 2021. godine. Tijekom tog razdoblja profilirala se kao jedna od ključnih osoba hrvatskog sustava zaštite ljudskih prava, osoba koja instituciju ne promatra samo kao administrativno tijelo, nego kao mehanizam koji mora biti dostupan svakom građaninu, posebno onima koji se nalaze u nepovoljnom položaju.

Njezino međunarodno djelovanje dodatno potvrđuje stručni autoritet koji je izgradila tijekom godina. Čelnici neovisnih nacionalnih tijela za jednakost čak su je tri puta uzastopno izabrali za predsjedavajuću osobu Europske mreže tijela za jednakost EQUINET, mreže koja okuplja 47 institucija članica iz različitih europskih država. Svojim radom pridonijela je jačanju standarda za tijela koja štite jednakost na europskoj razini, sudjelovala u radu Nadzornog odbora Agencije Europske unije za temeljna prava te danas obnaša funkciju potpredsjednice Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe.

Posebnost njezina djelovanja nalazi se u činjenici da ljudska prava ne promatra samo kao pravni koncept, nego kao svakodnevnu stvarnost građana. Za osobe koje se osjećaju zanemareno, diskriminirano ili nezaštićeno, institucija pučkog pravobranitelja predstavlja posljednju adresu na kojoj očekuju da će njihov glas biti saslušan. Upravo zato njezin rad posljednjih godina ima posebno značenje u društvu koje se suočava s brojnim izazovima, od nejednakosti i diskriminacije do problema dostupnosti zdravstvene zaštite i zaštite najranjivijih skupina.

Tijekom 2025. godine Ured pučke pravobraniteljice zabilježio je najveći broj pritužbi građana od svojeg osnutka, što jasno pokazuje koliko je potreba za zaštitom prava i institucionalnom podrškom snažna. U opsežnom izvješću koje obuhvaća više od šezdeset različitih tema i podtema te donosi niz preporuka usmjerenih prema poboljšanju sustava, posebno su istaknuti problemi dugih lista čekanja u zdravstvu, položaj onkoloških pacijenata i potreba za snažnijom brigom prema najugroženijim članovima društva.

Dobivajući priznanje „Žena godine“, Tena Šimonović Einwalter nije naglasila samo vlastiti profesionalni put, nego je posebnu pažnju posvetila svim nominiranim ženama, ističući da svaka od njih svojim radom predstavlja primjer uspjeha i pomicanja granica. Njezina poruka tijekom preuzimanja nagrade bila je usmjerena prema vrijednosti truda, autentičnosti i ustrajnosti, podsjećajući da uspjeh nije samo konačni rezultat, nego i proces u kojem čovjek pokušava, griješi, uči, ponovno se podiže i nastavlja dalje.

Posebno snažna bila je njezina poruka ženama da se ne uspoređuju s idealiziranim prikazima uspjeha koji često dominiraju javnim prostorom. U društvu koje nerijetko nameće nerealne standarde savršenstva, istaknula je važnost autentičnosti, osobnog puta i unutarnje motivacije. Upravo ta poruka dodatno naglašava ono što izbor „Žena godine“ već godinama predstavlja – slavljenje žena koje nisu definirane samo titulama i funkcijama, nego vrijednostima koje svojim djelovanjem prenose drugima.

Časopis Zaposlena ovom nagradom nastavlja svoju dugogodišnju misiju promicanja profesionalnog uspjeha žena, stvarajući prostor u kojem se prepoznaju znanje, kompetencije, inovacije i društvena odgovornost. Tijekom više od trideset godina, izbor „Žena godine“ postao je važna platforma koja pokazuje koliko su ženski doprinosi ključni za razvoj društva, gospodarstva, znanosti, medicine, kulture i javnog života.

Dobitnica za 2026. godinu, Tena Šimonović Einwalter, svojim je profesionalnim putem potvrdila da najveći utjecaj ne proizlazi samo iz funkcije koju osoba obnaša, nego iz vrijednosti koje zastupa i hrabrosti da se te vrijednosti svakodnevno provode u praksi.

Žene koje mijenjaju granice mogućega: Tatjana Vlahović, Una Zečević Šeparović i Marina Raguž kao simboli stručnosti, hrabrosti i izvrsnosti

Izbor „Žena godine“ već desetljećima ne predstavlja samo dodjelu jednog prestižnog priznanja, nego i prostor u kojem se javno prepoznaju žene čiji rad nadilazi osobne profesionalne uspjehe i postaje dio šire društvene priče. Svaka nominirana žena donosi vlastitu životnu i profesionalnu putanju, područje djelovanja koje zahtijeva posebna znanja i odgovornost, ali ono što ih povezuje jest sposobnost da svojim radom mijenjaju perspektive, otvaraju nova pitanja i stvaraju temelje za generacije koje dolaze.

Uz dobitnicu Tenu Šimonović Einwalter, ovogodišnje nominacije predstavile su tri iznimne žene iz različitih područja – znanosti, pravosuđa, društvenog djelovanja i medicine. Njihovi profesionalni putevi potvrđuju da uspjeh nema samo jedno lice, već se može ostvariti kroz istraživanje i očuvanje prirodne baštine, kroz borbu za zaštitu žrtava nasilja i ljudskih prava ili kroz vrhunske medicinske zahvate koji mijenjaju živote pacijenata.

Tatjana Vlahović – znanstvena izvrsnost koja je prirodoslovlje pretvorila u prostor budućnosti

Prof. dr. sc. Tatjana Vlahović pripada generaciji stručnjakinja koje su svoj profesionalni identitet gradile tijekom desetljeća predanog rada, znanstvenog istraživanja i kontinuiranog ulaganja u razvoj institucija koje imaju ključnu ulogu u obrazovanju i očuvanju nacionalne kulturne i prirodne baštine. Kao redovita profesorica u trajnom zvanju, znanstvenica i stručnjakinja u području geologije, posebice hidrogeologije, zaštite podzemnih voda i upravljanja prirodnim resursima, tijekom više od trideset godina djelovanja ostavila je značajan trag u hrvatskoj znanosti.

Njezin profesionalni put pokazuje kako znanstveni rad nije ograničen samo na laboratorije, istraživanja i stručne publikacije, nego ima izravnu poveznicu s društvom, okolišem i kvalitetom života budućih generacija. Razumijevanje prirodnih procesa, zaštita resursa i odgovorno upravljanje okolišem danas predstavljaju jedno od najvažnijih pitanja suvremenog društva, a upravo područje kojim se Tatjana Vlahović bavi zahtijeva dugoročnu viziju i odgovornost prema budućnosti.

Posebno mjesto u njezinoj karijeri zauzima Hrvatski prirodoslovni muzej, jedna od najvažnijih hrvatskih institucija koja povezuje znanost, kulturu i edukaciju. Od 2006. godine obnaša dužnost ravnateljice Muzeja, a svojim strateškim promišljanjem, stručnim znanjem i ustrajnošću pokrenula je jednu od najznačajnijih transformacija hrvatske muzejske scene.

Pod njezinim vodstvom realiziran je kompleksan projekt potpune obnove, rekonstrukcije, dogradnje i stvaranja novog stalnog postava Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, projekt vrijedan više od 31 milijun eura koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Europske unije, uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Riječ je o projektu koji nije predstavljao samo obnovu fizičkog prostora, nego temeljitu promjenu načina na koji se prirodoslovna baština predstavlja javnosti.

Zahvaljujući toj viziji, Muzej je prerastao tradicionalnu ulogu čuvara zbirki i postao suvremeni centar znanja, istraživanja, edukacije i društvene komunikacije. Njegova nova uloga pokazuje kako muzejske institucije u 21. stoljeću više nisu samo mjesta pohrane povijesti, nego aktivni prostori učenja, dijaloga i razumijevanja svijeta koji nas okružuje.

Izvanredan uspjeh ove transformacije potvrđen je i međunarodnim priznanjima koja su uslijedila nakon otvorenja novog izdanja Muzeja. Među njima posebno se ističu nagrada „Simply the best of the best“ u kategoriji Kultura i edukacija – muzejske ustanove, priznanje Živa Award 2025. za najbolji slavenski muzej, osvojeno u konkurenciji više od 150 institucija, te godišnja nagrada ICOM-a Hrvatska u kategoriji inovativnih i održivih muzejskih praksi.

Ova priznanja nisu samo potvrda kvalitete jednog projekta, nego i potvrda dugogodišnje vizije jedne stručnjakinje koja je pokazala da znanost i kultura mogu biti snažni pokretači razvoja društva.

Una Zečević Šeparović – pravna stručnost u službi zaštite žena i djece

Profesionalni put Une Zečević Šeparović pokazuje kako pravo može biti mnogo više od sustava pravila i procedura. Ono može biti alat zaštite, podrške i promjene za ljude koji se nalaze u najtežim životnim okolnostima. Kao odvjetnica i partnerica u odvjetničkom uredu Zečević i dr., više od desetljeća djeluje u području obiteljskog prava, sudskih postupaka, ugovornog prava, imigracijskog prava i javne nabave, no javnosti je posebno poznata po svom angažmanu u zaštiti žena i djece koji su preživjeli nasilje.

Njezina profesionalna posebnost proizlazi iz spoja pravne stručnosti i snažnog društvenog angažmana. Tijekom godina rada posvetila se stvaranju boljeg pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu žrtava nasilja, sudjelujući u radnim skupinama Ministarstva pravosuđa i uprave za izmjene ključnih zakona koji uređuju područje kaznenog prava i zaštite od nasilja u obitelji.

Bila je uključena u procese koji su se bavili unapređenjem Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nastojeći osigurati da sustav snažnije prepoznaje potrebe žrtava i pruža učinkovitiju zaštitu onima koji se nalaze u situacijama dugotrajne nesigurnosti i straha.

Široj javnosti posebno je poznata kao jedna od osnivačica građanske inicijative #SpasiMe, pokrenute 2019. godine nakon niza slučajeva teškog nasilja nad ženama koji su snažno odjeknuli u hrvatskom društvu. Inicijativa je otvorila važan javni razgovor o nasilju u obitelji i partnerskim odnosima te povezala stručnjake, aktiviste i građane u nastojanju da se promijeni odnos društva prema ovom problemu.

Kroz djelovanje inicijative #SpasiMe pokrenute su brojne aktivnosti usmjerene prema podršci žrtvama, a posebno važan korak bilo je osnivanje Fonda #SpasiMe za hitnu pravnu, psihološku i financijsku pomoć ženama i djeci koji su preživjeli nasilje.

Rezultati tog rada pokazuju stvaran društveni učinak. Fond koji djeluje preko Zaklade Solidarna od 2019. do 2025. godine pružio je podršku za 400 žena i 547 djece, odnosno ukupno 947 osoba koje su trebale pomoć nakon iskustva obiteljskog ili seksualnog nasilja.

Una Zečević Šeparović je primjer stručnjakinje koja svoju profesiju ne promatra samo kao karijeru, nego kao odgovornost prema zajednici. Njezino djelovanje pokazuje da pravna znanja imaju najveću vrijednost onda kada služe zaštiti ljudskog dostojanstva.

Marina Raguž – žena koja pomiče granice neurokirurgije

Doc. dr. sc. Marina Raguž jedna je od rijetkih žena u Hrvatskoj koje su svoj profesionalni put izgradile u jednom od najzahtjevnijih područja medicine – neurokirurgiji. Kao jedna od tek desetak neurokirurginja u Hrvatskoj, svojim radom predstavlja primjer stručnosti, predanosti i hrabrosti u području koje je desetljećima bilo dominantno muško profesionalno okruženje.

Godine 2016. postala je prva žena koja se pridružila neurokirurškom timu Kliničke bolnice Dubrava, čime je otvorila prostor za snažniju vidljivost žena u jednoj od najkompleksnijih medicinskih specijalizacija. Njezin profesionalni razvoj pokazuje da izvrsnost ne poznaje rodne granice, nego se temelji na znanju, disciplini i kontinuiranom učenju.

Posebno priznanje njezinoj stručnosti predstavlja prestižna ESSFN diploma iz stereotaktičke i funkcijske neurokirurgije, čime je postala jedina neurokirurginja u Hrvatskoj s tim europskim priznanjem. Riječ je o iznimno složenom području medicine koje obuhvaća najzahtjevnije zahvate na mozgu i primjenu naprednih metoda liječenja.

Tijekom karijere osvojila je brojne nagrade za svoj znanstveni rad, među kojima se ističu Dekanova nagrada za znanstveni rad tijekom studija, Dekanova nagrada za najuspješniju doktorsku disertaciju iz područja neuroznanosti te prestižna stipendija programa L’Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“.

Sudjelovala je u razvoju hrvatskog neurokirurškog robota NERO i projektima primjene robotskih sustava u stereotaktičkoj neuronavigaciji, čime je pridonijela razvoju suvremene medicine u Hrvatskoj. Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima te aktivna sudionica domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata.

Poseban trenutak u njezinoj karijeri predstavlja sudjelovanje u prvom zahvatu takve vrste u Hrvatskoj, kada je zajedno s multidisciplinarnim timom stručnjaka KB-a Dubrava pacijentici koja se godinama borila s kroničnim i iscrpljujućim glavoboljama implantiran stimulator velikoga okcipitalnog živca. Ovaj medicinski iskorak otvorio je nove mogućnosti liječenja i pokazao važnost povezivanja znanosti, tehnologije i vrhunske stručnosti.

Uz klinički rad Marina Raguž aktivno sudjeluje u edukaciji studenata medicine i mladih liječnika, prenoseći znanje novim generacijama stručnjaka. Njezina karijera predstavlja spoj znanstvene izvrsnosti, humanosti i odgovornosti prema pacijentima, ali i snažnu poruku ženama koje tek grade svoje profesionalne puteve – da najzahtjevnija područja nisu nedostižna kada postoje znanje, upornost i predanost.

Tri nominirane žene, svaka iz potpuno različitog područja djelovanja, povezuje ista vrijednost – spremnost da svojim radom pomaknu granice i ostave društvo boljim nego što su ga zatekle.