Iako je Kristofor Kolumbo po povratku sa svog putovanja u Novi svijet donio i zrna kakaa, za njihovu je popularizaciju zaslužan španjolski istraživač i konkvistador Hernando Cortés. Kakao napitak postao je popularan nakon što su mu Španjolci dodali med i šećer od trske te izbacili papar. I tako je priča s čokoladom počela, a obilježavamo i Međunarodni dan čokolade!
Prvi čokoladni proizvodi
Španjolci su više od jednog stoljeća uspješno čuvali tajnu o kakau kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom, no zrna su ipak 1645. godine pronašla put van Iberijskog poluotoka kao dio miraza španjolske princeze Marije Terezije. Nakon što su se kakaa domogli Englezi i u napitak umjesto vode dodali mlijeko, čokolada je postala moderno piće diljem Europe. Prvu tvornicu čokolade otvorio je François Louis Callier početkom 19. stoljeća u Švicarskoj, dok je Nizozemac Coenraad Van Houten zaslužan za proizvodnju čokoladnog praha zahvaljujući izumu tzv. dutching procesa, odnosno korištenju hidrauličnog pritiska. Prve prešane čokoladne table, pastile i figure nastale su u Belgiji 1840. godine. Mliječnu čokoladu prvi je napravio Švicarac Daniel Peter of Vevy 1875. godine, a Jean Neuhaus prvi je početkom 20. stoljeća u Belgiji proizveo punjene praline.
Impresivnih 112 godina Kraševe tradicije u proizvodnji čokolade
Prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi bila je tvornica Union, koju su 1911. godine u Zagrebu podignuli Julije König sa znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica i Slavoljub Deutsch s potrebnim kapitalom. Tvornica je ubrzo ponijela i laskavu titulu kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu. Već 1920. godine proizvodio se i nougat iz kojeg se kasnije razvila slavna Bajadera. Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija proizvodnje čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona, a 1938. godine započela je proizvodnja tankih čokolada mase 15 grama, preteča današnjeg Životinjskog carstva. I danas su čokoladice Životinjskog carstva jedne od najtanjih čokolada na svijetu.
Ujedinjenjem tvornica Union, Bizjak i ostalih manjih proizvođača nastaje Kraš, današnji lider na regionalnom konditorskom tržištu. Prva Kraš bonbonnièra otvorena je 1952. godine u zagrebačkoj Ilici 15, a 1954. godine nastaje kraljica među desertima Bajadera.
Dorina – najpoznatija Kraševa čokolada
Krašev brend Dorina razvijen je 1996. godine objedinjavanjem svih Kraševih čokolada pod jedan zajednički naziv, a danas obuhvaća više od dvadeset primamljivih čokoladnih okusa. Nedavno je Dorina doživjela i redizajn te dobila suvremenije pakiranje, koje je osim naglaska na estetici usmjereno na bolje zadržavanje kvalitete čokolade. Danas Kraš godišnje proizvodi oko 36 tisuća tona raznovrsnih slastica, i gotovo 9 tisuća tona kakao proizvoda
Međunarodni dan čokolade Kraš slavi nudeći još više čokoterapije pa je svima koji dan ne mogu zamisliti bez kockice čokolade pripremio 20 posto popusta na sve Dorine u Kraš bonbonnièrama.
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.