Tko će raditi sutra? Povijesna razlika plaća otvara novo poglavlje između javnog i privatnog sektora
Dok se Hrvatska suočava s najvećom razlikom plaća između privatnog i javnog sektora u svojoj novijoj povijesti, pitanje rada i vrijednosti rada postaje – društveno pitanje par excellence. U novoj epizodi podcasta Špica s Macanom, Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca i Ariana Vela, stručnjakinja za javnu nabavu i EU fondove, promišljaju ono što već dugo tinja ispod površine: tko danas zapravo nosi hrvatsko gospodarstvo, i po koju cijenu.
Weber jasno kaže: “Ovo je povijesno najveća razlika između plaća u privatnom i javnom sektoru – govorimo o gotovo 35 posto.” Ta brojka nije tek statistika, nego dijagnoza. Privatni sektor, koji stvara vrijednost i puni proračun, ne može pratiti tempo rasta plaća u javnom sustavu. A kad ljudi biraju sigurnost nad stvaranjem, gubi se ravnoteža koja pokreće ekonomiju.
Što nam zapravo govori razlika plaća između javnog i privatnog sektora?
Riječ je o temi koja nije samo ekonomska, već i egzistencijalna. Razlika plaća između javnog i privatnog sektora postala je simbol šire društvene napetosti – između stabilnosti i rizika, između države koja zapošljava i tržišta koje se prilagođava.
Ariana Vela, koja već dva desetljeća gradi karijeru u području javne nabave, upozorava da bez promjene paradigme nema ni održivog rasta. “Ne možemo imati sustav u kojem je najniža cijena mjerilo kvalitete”, kaže, ukazujući na nužnost reforme Zakona o javnoj nabavi. “Dugoročno, takav pristup poskupljuje projekte, troši vrijeme i resurse.”
Dok Weber ističe da bi nedostatak radnika mogao biti poticaj za racionalizaciju državnog aparata, Vela podsjeća da Hrvatska mora ozbiljno pristupiti integraciji stranih radnika. “To nije samo pitanje jezika, nego i društvenog tkiva”, naglašava.
Iza brojki, zakona i zakrčenih sustava stoje ljudi koji se svakodnevno pitaju: ostati, otići, pokrenuti nešto svoje ili potražiti sigurnost u državnoj službi. Ta unutarnja dilema možda najbolje opisuje duh hrvatske radne realnosti 2025. godine.
I dok se na papiru pišu reforme, a u stvarnosti gase obrti i prazne uredi, pitanje plaća postaje pitanje identiteta: koliko vrijedimo, ne samo u eurima, nego u povjerenju prema sustavu u kojem živimo.
Razlika plaća između javnog i privatnog sektora tako više nije samo ekonomska tema – to je priča o društvu koje mora odlučiti što nagrađuje: sigurnost ili stvaranje.
Zagrebački hotel Esplanade u listopadu 2026. godine ostvario je nova međunarodna priznanja koja ga svrstavaju među istaknute europske hotele u segmentu luksuznog smještaja. Priznanje Art of Hospitality Excellence 2026 u sklopu European Hotel Awards, osmo mjesto na regionalnoj ljestvici Condé Nast Traveler Readers’ Choice Awards te ponovno dodijeljena oznaka MICHELIN Key rezultat su različitih postupaka vrednovanja hotelske ponude, od stručnih ocjena do iskustava samih gostiju. Priznanja dolaze u razdoblju opsežne obnove hotela, čiji je završetak predviđen za drugu polovicu 2027. godine, a kojom Esplanade nastoji modernizirati smještajne i zajedničke prostore uz očuvanje arhitektonskog identiteta iz prve polovice 20. stoljeća.
Nakon zagrebačke premijere u Galeriji Kranjčar i ljetnog predstavljanja u povijesnom Arsenalu na Hvaru, putujuća izložba „Kreatori parfema – umjetnici nevidljivog“ nastavila je svoj program u Rovinju, gdje je u prostoru PARK concept storea predstavila odabrana djela međunarodno priznatih parfumera, povijesnih parfemskih kuća i suvremenih nezavisnih brendova. Projekt autorice Danijele Kušen temelji se na predstavljanju parfumerije kao kreativne discipline u kojoj se susreću poznavanje mirisnih sirovina, kemija, umjetnička interpretacija i osobna vizija autora. Umjesto uobičajenog pristupa koji parfeme promatra prvenstveno kroz njihov komercijalni identitet, izložba pozornost usmjerava na ljude koji ih stvaraju, njihove metode rada i okolnosti u kojima nastaju pojedine kompozicije.
Film „Svadba“ redatelja Igora Šeregija dobitnik je prve nagrade za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji koju dodjeljuje Filmska i TV akademija Jadranske regije u sklopu Adriatic Film & TV Awards (AFA). Nagrada je ustanovljena 2026. godine, a dodjeljuje se filmskom ostvarenju koje je ostvarilo najveći prihod na kinoblagajnama. Odluku o njezinu uvođenju donio je Upravni odbor Akademije, koji čine predstavnici triju regionalnih filmskih festivala, Sarajevo Film Festivala, Zagreb Film Festivala i beogradskog Festivala autorskog filma. Priznanje će biti uručeno tijekom drugog izdanja AFA nagrada, koje će se od 23. do 25. listopada 2026. održati u Porto Montenegru u Tivtu, u Crnoj Gori.
Izvršni direktor United Groupa Stan Miller sudjelovao je, zajedno s visokim europskim dužnosnicima i vodećim predstavnicima industrije, na FT Connect Europe Forumu 2026., gdje je govorio na uvodnom panelu „Competitiveness and the new connectivity rulebook“.
Dva mjeseca intenzivnih proba i tim od dvadesetak suradnika stajali su iza koncertnog projekta kojim je Lu Jakelić, jedno od najupečatljivijih i najperspektivnijih glazbenih imena mlađe generacije, u zagrebačkom Boogaloou predstavila svoje dosad najambicioznije koncertno izdanje. Koncert se održao pod pokroviteljstvom i u sklopu 4. Playbox Shorts Film Festivala.
Moda, elegancija i nezaboravna atmosfera obilježili su prvu godišnjicu hrvatskog activewear brenda ÊTRE, koji je na atraktivnom rooftopu zagrebačkog hotela Zonar okupio brojna poznata lica, prijatelje brenda i poslovne partnere. Bila je to večer u kojoj su se spojili stil, pokret i zajedništvo, uz proslavu prve velike prekretnice domaćeg modnog brenda.
Postoji onaj kratki trenutak između ispadanja telefona iz ruke i njegova udarca o pod kada više ništa ne možemo napraviti. Telefon klizne sa stola, ispadne dok izlazimo iz automobila ili završi na pločicama jer smo ga pokušali držati zajedno s ključevima, šalicom kave i još nekoliko stvari. Nakon toga slijedi podizanje uređaja i gotovo automatsko provjeravanje zaslona, rubova i kamera.
Planiranje 2027. godine sve se manje svodi na popunjavanje kalendara, a sve više na pokušaj da se vrijeme tijekom dana rasporedi tako da uz posao ostane dovoljno prostora za kretanje, odmor i privatne obaveze. Posljednji mjeseci godine obično donose završavanje projekata, pripremu novih proračuna, dogovaranje sastanaka i postavljanje ciljeva za sljedećih dvanaest mjeseci, pa upravo tada postaje vidljivo koliko se svakodnevica lako pretvara u niz obaveza između kojih gotovo da nema predaha.
Postoje parfemi koje biramo prema raspoloženju, godišnjem dobu ili prigodi, a postoje i oni koji s vremenom postaju dio našeg osobnog stila. Upravo takvu ambiciju ima novi Azzaro Forever Wanted Absolu, najraskošniji i najintenzivniji miris iz poznate muške kolekcije Wanted. Njegova kompozicija donosi zanimljiv susret toplih, aromatičnih i senzualnih nota, a u središtu mirisne priče nalaze se akord viskija, tajanstveni tamjan i vanilija s Madagaskara. Rezultat je dubok, topao i izražajan parfem koji se posebno dobro uklapa u hladnije dane, večernje izlaske i trenutke kada želimo nositi nešto malo drukčije od svakodnevnog mirisa.
