Tko će raditi sutra? Povijesna razlika plaća otvara novo poglavlje između javnog i privatnog sektora
Dok se Hrvatska suočava s najvećom razlikom plaća između privatnog i javnog sektora u svojoj novijoj povijesti, pitanje rada i vrijednosti rada postaje – društveno pitanje par excellence. U novoj epizodi podcasta Špica s Macanom, Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca i Ariana Vela, stručnjakinja za javnu nabavu i EU fondove, promišljaju ono što već dugo tinja ispod površine: tko danas zapravo nosi hrvatsko gospodarstvo, i po koju cijenu.
Weber jasno kaže: “Ovo je povijesno najveća razlika između plaća u privatnom i javnom sektoru – govorimo o gotovo 35 posto.” Ta brojka nije tek statistika, nego dijagnoza. Privatni sektor, koji stvara vrijednost i puni proračun, ne može pratiti tempo rasta plaća u javnom sustavu. A kad ljudi biraju sigurnost nad stvaranjem, gubi se ravnoteža koja pokreće ekonomiju.
Što nam zapravo govori razlika plaća između javnog i privatnog sektora?
Riječ je o temi koja nije samo ekonomska, već i egzistencijalna. Razlika plaća između javnog i privatnog sektora postala je simbol šire društvene napetosti – između stabilnosti i rizika, između države koja zapošljava i tržišta koje se prilagođava.
Ariana Vela, koja već dva desetljeća gradi karijeru u području javne nabave, upozorava da bez promjene paradigme nema ni održivog rasta. “Ne možemo imati sustav u kojem je najniža cijena mjerilo kvalitete”, kaže, ukazujući na nužnost reforme Zakona o javnoj nabavi. “Dugoročno, takav pristup poskupljuje projekte, troši vrijeme i resurse.”
Dok Weber ističe da bi nedostatak radnika mogao biti poticaj za racionalizaciju državnog aparata, Vela podsjeća da Hrvatska mora ozbiljno pristupiti integraciji stranih radnika. “To nije samo pitanje jezika, nego i društvenog tkiva”, naglašava.
Iza brojki, zakona i zakrčenih sustava stoje ljudi koji se svakodnevno pitaju: ostati, otići, pokrenuti nešto svoje ili potražiti sigurnost u državnoj službi. Ta unutarnja dilema možda najbolje opisuje duh hrvatske radne realnosti 2025. godine.
Nastavite čitati nakon oglasa
I dok se na papiru pišu reforme, a u stvarnosti gase obrti i prazne uredi, pitanje plaća postaje pitanje identiteta: koliko vrijedimo, ne samo u eurima, nego u povjerenju prema sustavu u kojem živimo.
Razlika plaća između javnog i privatnog sektora tako više nije samo ekonomska tema – to je priča o društvu koje mora odlučiti što nagrađuje: sigurnost ili stvaranje.
Istraživanja pokazuju da majke preuzimaju oko 71 posto poslova u ukupnom kućanstvu, a 81 posto ih priznaje da su preplavljene obvezama, što često čuvaju u sebi. Povodom Majčinog dana slavni svjetski brend Marie Claire podsjeća na brigu o mentalnom zdravlju majki. U elegantnom showroomu A'MORE uz glavnog partnera INA, okupili su se mame iz svijeta biznisa, mode, celebrityja i ljepote, kako bi odvojile trenutak za sebe, podružile se i postavile si najbitnije pitanje: "Jesam li ja dobro?"
Kada fotografkinja i ambasadorica Rajna Raguž zakorači na ulice Palerma, kroz objektiv
svog Xiaomi 17 Ultra ne traži razglednice i savršene kompozicije, već se prepušta ritmu
grada, koji nije određen logikom, već osjećajem. U tom ispreplitanju kaosa, topline i
nepredvidljivosti nastaju scene koje ne možete planirati, već samo osjetiti i, ako imate prave
alate u ruci, uhvatiti na način koji čuva njihovu autentičnost i atmosferu.
Novi ciklus pod nazivom „Novi horizonti” donosi live podcaste, radionice i intiman format susreta s istaknutim gostima iz biznisa, sporta i kreativnih industrija.
Proljetno izdanje edukativne radionice Stilska Jednadžba, u organizaciji stilistice Ivane Pavić, održano je ovaj vikend u Zagrebu i okupilo rekordan broj sudionica, još jednom potvrdivši snažan interes za ovakav oblik edukacije. Riječ je o projektu koji se s razlogom smatra jedinstvenim na domaćoj sceni, a Ivana je među prvima u Hrvatskoj prepoznala potrebu za ovakvim pristupom – u vrijeme kada radionice ovog tipa gotovo da nisu ni postojale. Danas, kada sve više stručnjaka razvija vlastite edukativne formate, Stilska Jednadžba i dalje se ističe kao pionirski projekt koji kontinuirano postavlja standarde.
Postoje jela koja nikad nisu samo jela. Pizza je jedno od njih – uvijek nekako povezano s dijeljenjem, razgovorima i onim spontanim trenucima koji se ne planiraju, nego se jednostavno dogode.
Biljna prehrana danas je mnogo više od trenda, ona postaje svjesni izbor modernog načina života, usmjerenog na ravnotežu, energiju i uživanje u svakodnevici. Upravo tu filozofiju predstavio je O’Plant na svom prvom brunchu održanom u zagrebačkom Urania Baru.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
