“Možeš birati prijatelje, ali ne možeš birati obitelj” – danas ova tvrdnja više nije tako točna kao nekada, jer sve više nas smatra prijatelje članovima obitelji koju smo sami odabrali. No, činjenica je da kada dođe blagdansko vrijeme, mnogi od nas ne mogu izbjeći osjećaj tjeskobe. Bilo da je riječ o politici, neželjenim pitanjima o našim partnerima (ili njihovom nepostojanju), djeci ili neugodnim upitima o karijeri, svi imamo tu “jednu veliku temu” koju bismo željeli da naša obitelj ne spominje za blagdanskim stolom.
Preživjeti Božić s obitelji ne mora biti kompliciran zadatak
1. Ostavite politiku ispred vrata
Kada je riječ o politici, neki od nas mogu biti prilično apatični, dok drugi mogu biti vrlo glasni. Bez obzira na to gdje se nalazite na spektru, proglašavanje obiteljske proslave zonom bez politike može biti sigurnija opcija. Ostavite svoja mišljenja o politici pred vratima.
2. Podijelite teret
Blagdani mogu biti prilično stresno vrijeme za sve uključene. Kuhanje, čišćenje, organiziranje, prilagođavanje onom rođaku koji je postao vegan(ali nije se sjetio reći nikome sve do vikenda prije planiranih proslava) – čudesno je da imamo energiju za sve ovo svake godine.
Ako postoji član obitelji koji obično preuzima najveći dio organizacije, pokušajte mu ponuditi svoju pomoć. Iako može uživati u organiziranju božićne proslave, pritisak da je jedina osoba koja sve organizira može dovesti do rastućeg osjećaja nezadovoljstva ili prezasićenosti.
3. Pijte umjereno
Hrana i piće često su u fokusu tijekom blagdana, ali to ne znači da alkohol mora biti glavna tema. Iako nema ništa loše u uživanju u piću (ili tri), pažnja na količini alkohola može pomoći da se osjećate prisutnije u trenutku.
Isprobajte različita bezalkoholna blagdanska pića, konzumirajte polako, a možete i odbiti piće.
4. Izbjegavajte međusobno kritiziranje
Mrmljanje samom sebi u bradu ili sarkastični komentari nikada nisu zabavan dio obiteljskih okupljanja.
Pokušajte prakticirati empatiju i razumijevanje.
Savjetnik Greg Savva objašnjava kako možete prakticirati empatiju u svojim odnosima:
“Pokušajte biti inkluzivniji. Nemojte nastojati nametnuti svoje mišljenje drugima i inzistirati da dijelite iste vrijednosti. Umjesto toga, pokažite da ste uzeli u obzir osjećaje i mišljenja drugih.”
5. Kompromis je ključan
Bilo da se radi o igranju Monopolyja(ponovno), zamjeni dobrog sira veganskom opcijom ili sjedenju na kraju stola, velike su šanse da ćete morati učiniti nešto što ne biste htjeli – i to uopće nije loša stvar.
Kompromis može pokazati obitelji da cijenite provođenje vremena s njima i želite stvarati zajedničke uspomena, a ne samo da stvari budu baš onako kako želite.
Ako postoje područja na kojima ne želite pristati na kompromis, poput izbjegavanja određenih tema ili rasprava, bolje je to znati ranije nego kasnije. Možete na to podsjetiti ljude i preusmjeriti temu u drugom smjeru ako (ili kad) se pojavi.
6. Postavite granice
Ako imate grupni obiteljski chat na WhatsApp-u, možete s njima dogovoriti da se ne pokreću političke teme, da se izbjegava razgovor o djeci ili čak možete dogovoriti da nitko ne bude uvrijeđen ako zatrebate malo predaha i vremena za sebe.
Iako ovo može biti lakše reći nego učiniti kada su u pitanju veća obiteljska okupljanja, obavještavanje voljenih osoba o temama o kojima ne biste voljeli razgovarati ovog Božića može im pomoći da primijete kada vam je potrebna podrška ili pak promijene temu ako vas netko stavi u neugodan položaj.
7. Kratko i slatko
Nemojte osjećati pritisak da ostanete dugo. Što manje pokušavate nešto forsirati (bilo da se radi o dugom boravku ili dugim razgovorima), to više prostora ima za prirodan razvoj stvari. Ne možete se prisiliti biti dobro raspoloženi, i to je u redu.
8. Ostavite prošlost iza sebe
Lako je zadržavati se na neugodnim razgovorima iz prošlosti, ali biti zaglavljen u prošlosti može pokvariti sadašnjost i uništiti trenutak. Kako biste izbjegli daljnje konfrontacije ili nastavak rasprava, pokušajte se usredotočiti na sadašnjost.
9. Ne morate se slagati sa svime
Nikome ne pomaže kada jedna strana zauzme stav da je moralno superiornija ili pak odbija biti otvorena za iskrenu raspravu. Ako se suprotne strane ne mogu suzdržati, recite im da obrate pozornost na osjećaje drugih.
10. Ako sve drugo zakaže, podmitite sami sebe
Dodijelite sami sebi nagrade kako biste si olakšali situaciju. Razmišljanje o nečem čemu ćete se veseliti nakon što preživite vrijeme s obitelji, može biti golem motivator. Možda je to jedan dan kod kuće u pidžami, čašćenje samoga sebe ili odlazak u dobar restoran. Pronađite ono čemu se veselite i postavite si to kao nagradu za preživljavanje svih blagdanskih stresova i obiteljske politike.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Svi smo barem jednom osjetili posljedice previše proslave, čaša i dobro raspoloženje koje se pretvorilo u jutro koje želimo što prije zaboraviti. Mamurluk je ne samo fizički izazov, već i mentalni, jer utječe na koncentraciju, raspoloženje i sposobnost da normalno funkcioniramo tijekom dana. No, postoji niz praktičnih trikova, jednostavnih recepata i mini rituala koji mogu značajno ublažiti neugodne simptome i omogućiti vam da preživite dan poslije gotovo bez drame.
Svaka nova godina donosi val očekivanja, a s njom i neizbježna tema – novogodišnje odluke. Dok društvene mreže, kolege i prijatelji s entuzijazmom planiraju svoje ciljeve, mnogi se osjećaju pod pritiskom da i sami krenu u transformaciju, čak i kada im to u trenutku života nije prioritet. Za one koji žele sačuvati mir i vlastiti ritam, a ne biti preplavljeni vanjskim pritiscima, postoji niz strategija kako preživjeti ovu sezonsku „obavezu“ bez osjećaja krivnje ili stresa.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
