Influencerica Hillary (@telloandrose) postala je viralna na Instagramu nakon što je podijelila tvrdnju koja je mnoge iznenadila: “Daska za rezanje sadrži 200 % više bakterija nego WC daska.” U opisu objave priznala je da ju je ta statistika “zgrozila”, a zatim iznijela vlastite metode čišćenja drvenih dasaka, koje koristi jer izbjegava plastiku zbog potencijalnog unošenja mikroplastike u hranu.
Prema njezinim savjetima, osnovno čišćenje uključuje toplu vodu, sapun i brisanje papirnatim ručnikom. Za dezinfekciju nakon pripreme mesa koristi ocat, a potom ispire dasku sapunom i vodom. Kada je riječ o uklanjanju jakih mirisa, preporučuje trljanje daske solju i limunom. Na kraju, kao dodatni korak njege, savjetuje nanošenje ulja koje se ostavi preko noći, a ujutro obriše.
No, ne slažu se svi s njezinim pristupom. Jedna je korisnica, koja se predstavila kao mikrobiologinja, reagirala komentarom: “Bakterije na daskama i WC školjkama nisu iste. One s WC-a mogu biti opasni patogeni, dok su one na daskama obično bezopasne. Bakterije su posvuda – nemoj širiti paniku.”
Skeptičnih komentara bilo je više: “Limun i sol neće ubiti salmonelu”, “Citrus i sol nisu sredstva za dezinfekciju”, “Čišćenje nije isto što i dezinfekcija.” S druge strane, neki su njezine metode dočekali s odobravanjem i znatiželjom: “Ovo je korisno”, “I ja sam se riješila plastičnih dasaka”, “Isprobat ću ovo.”
Iako mediji poput Good Housekeepinga i HuffPosta prenose tvrdnju da daske za rezanje sadrže 200 % više bakterija od WC dasaka, čini se da nema vjerodostojnog izvora koji to potvrđuje. HuffPost navodi da se podaci temelje na istraživanju Global Hygiene Councila, ali novinari Food & Winea i Daily Dota nisu uspjeli pronaći izvornu studiju.
Bez obzira na upitnu točnost ove statistike, stručnjaci ističu da pravilna higijena dasaka za rezanje ostaje ključna. U jednom pokusu britanske Agencije za standarde hrane (FSA) pokazalo se da nepravilno pranje dasaka nakon obrade sirovog mesa može uzrokovati kontaminaciju i povećati rizik od trovanja hranom.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u našim životima, a njezina primjena iz dana u dan postaje raznolikija. AI više nije samo alat za analizu podataka ili industrijsku automatizaciju sada sudjeluje u kreativnosti, glazbi, komunikaciji i svakodnevnim navikama. Unatoč čestim raspravama o prednostima i rizicima, jedno je sve jasnije: kada se koristi odgovorno, AI može povezati ljude na načine koji su prije bili nezamislivi.
U potrazi za božićnim poklonom koji nije tek još jedan predmet, već promišljena gesta, modno osviještene žene uvijek traže isto: estetiku, kvalitetu i priču. De’llure je upravo takav izbor, nakit koji ne viče, ali se pamti. Brend koji dolazi iz “tvornice luksuza” zagrebačke obitelji Prahir u sebi nosi onu rijetku ravnotežu između suvremenog minimalizma i suptilnog glamura, idealnu za fashionistice koje znaju da je pravi stil uvijek nenametljiv.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.