Najljepše je doba godine! Jedan od najboljih dijelova blagdanske sezone je bezvremenska glazba koja dolazi s njom. Bilo da je riječ o kupovini poklona ili ukrašavanju božićnog drvca, predivna sezonska glazba koja prati ove svečanosti čini proslave još zabavnijima. Sadrži li vaša božićna playlista ove klasike, u obradama slavnih izvođača?
Božićna playlista nije potpuna bez ovih hitova
Današnji umjetnici konstantno izbacuju svoje verzije svima omiljenih božićnih klasika, od blagdanskih ikona poput Michaela Bubléa i Mariah Carey do naših omiljenih pop diva poput Ariane Grande i Gwen Stefani. Ono što je sjajno kod božićnih obrada je što pružaju značajnu promjenu našim omiljenim božićnim klasikama iz naše mladosti.
1. “It’s Beginning To Look A Lot Like Christmas” – Michael Bublé
Božić nije potpun bez Michaela Bubléa, a njegova obrada klasične pjesme iz ’50-ih godina Binga Crosbyja neizostavni je dio blagdanske glazbe. Bubléova verzija, kao i njegove druge popularne pjesme s božićnog albuma iz 2011., neprestano se emitiraju u filmovima, trgovačkim centrima i javnim prostorima čim prosinac započne, dospijevajući na vrh glazbenih ljestvica kako se blagdani intenziviraju.
2. “O Holy Night” – Mariah Carey
Slično kao Bublé, Božić ne može započeti bez same kraljice, Mariah Carey. Dok njezin kultni hit “All I Want For Christmas is You” nastavlja dominirati blagdanskom sezonom, Carey radi i predivne božićne obrade, uključujući njezinu verziju pjesme “O Holy Night”.
Možete računati na njezin gladak i baršunast vokal da pokaže radost sezone.
3. “Santa Baby” – Ariana Grande and Liz Gillies
Božićna glazba Ariane Grande nezaobilazna je sezonska radost, od njezinog hit singla iz 2014. “Santa Tell Me”, do njezina kultnog EP-a iz 2015. “Christmas & Chill”, kao i njezine najnovije suradnje s Kelly Clarkson na pjesmi “Santa, Can’t You Hear Me”. Snažan vokal Ariane Grande apsolutno je savršen za blagdansku sezonu, a njezina obrada pjesme “Santa Baby” u suradnji s njezinom prijateljicom iz serije “Victorious”, Liz Gillies, prekrasan je i zavodljiv prikaz klasične božićne pjesme.
4. “Little Drummer Boy” – Justin Bieber ft. Busta Rhymes
Album Justina Biebera iz 2015. “Under the Mistletoe” brzo je postao božićni klasik, a njegova obrada pjesme “Little Drummer Boy” jedna je od onih koje se ne smiju propustiti. Bieber i Busta Rhymes modernizirali su original s kultnim reperima, čineći ovu pjesmu nezaobilaznom.
5. “I’ll Be Home For Christmas” – Kelly Clarkson
Moćni božićni album Kelly Clarkson iz 2013. godine “Wrapped In Red” donio nam je singlove poput “Underneath The Tree”, koji ima više od 300 milijuna streamova na Spotifyju. Naravno, album sadrži i prekrasne obrade, uključujući glatku izvedbu pjesme “I’ll Be Home For Christmas”, čija će nas džez nostalgičnost natjerati da se ušuškamo uz vatru sa svim svojim voljenima.
6. “Last Christmas” – Carly Rae Jepsen
Carly Rae Jepsen je kraljica synth-pop glazbe, a njezina obrada pjesme “Last Christmas” grupe Wham još je jedan dodatak njezinoj prekrasno zabavnoj diskografiji. Vibre 80ih dočaravaju ovu pjesmu, dodaju božićnu atmosferu i sigurno će utješiti svakoga tko prolazi kroz blagdansku tugu.
7. “Silent Night” – Destiny’s Child
Nema boljeg božićnog poklona od toga da nas Beyoncé počasti izvedbom pjesme “Silent Night” s grupom Destiny’s Child. Ova klasična božićna balada trenutno postaje bolja dodatkom vokalnih pasaža Kraljice Bey.
8. “Have Yourself a Merry Little Christmas” – Kacey Musgraves
Izvorno ju je otpjevala Judy Garland, a Kacey Musgraves je učinila hit pjesmu “Have Yourself a Merry Little Christmas” još čarobnijom tijekom svog veselog božićnog specijala 2019. godine, dajući ovom blagdanskom klasiku predivan country prizvuk.
U suvremenom svijetu, gdje se ubrzani tempo života sve češće suprotstavlja našoj prirodnoj biologiji, rijetko tko ne osjeća tihu, ali upornu težnju da se „vrati korijenima“. Ta čežnja nije prolazni trend niti površinska moda – ona je duboko ukorijenjena u ljudskoj potrebi da ponovno uspostavi ravnotežu između tijela i svijeta u kojem živi. Posebno je zanimljivo promatrati kako se ta težnja očituje u životima suvremenih muškaraca koji kroz prehranu i rituale pokušavaju ponovno povezati svoje tijelo sa životinjskim ciklusima, predindustrijskim načinom života i tradicionalnim vrijednostima koje su njihove pretke održavale zdravima i snažnima.
U suvremenom digitalnom prostoru, u kojem se gotovo svaki aspekt društvenog života preselio na ekrane i u mreže, pojam muškosti više nije stabilna, unaprijed zadana kategorija oblikovana isključivo tradicionalnim društvenim očekivanjima, nego postaje fluidan, višeslojan i snažno posredovan digitalnim okruženjem. Muškost se danas sve češće ne živi samo u neposrednoj socijalnoj interakciji, nego se izvodi, potvrđuje i reinterpretira kroz niz online rituala, od načina na koji se oblikuje profilna slika, do načina komunikacije na društvenim mrežama, izbora sadržaja koji se konzumira i dijeli te načina na koji se vlastita emocionalnost prikazuje ili skriva pred publikom koja je istodobno stvarna i imaginarna.
Desetljećima je popularna kultura stvarala gotovo neuništivu sliku muškarca. On nije plakao, nije pokazivao strah, nije govorio o vlastitim traumama i gotovo nikada nije priznavao emocionalnu slabost. U filmovima i serijama muškarac je bio junak akcije, zaštitnik, vođa ili hladni cinik koji emocije skriva iza humora, nasilja ili potpune šutnje. Čak i kada bi patio, njegova je bol bila prikazana kao gorivo za osvetu, pobjedu ili destrukciju, a ne kao prostor introspekcije i emocionalnog razvoja. Upravo zato posljednjih dvadesetak godina predstavljaju jednu od najvažnijih kulturnih promjena u prikazu muškosti jer su filmovi i serije počeli otvarati prostor muškim likovima koji osjećaju, pucaju pod pritiskom, traže pomoć, plaču, gube kontrolu i otvoreno govore o vlastitim slabostima.
Postoje modni trendovi koji dolaze i prolaze, estetski detalji koji kratkotrajno obilježe jednu generaciju i potom nestanu iz kolektivne svijesti, ali postoje i oni vizualni simboli koji tijekom stoljeća prerastu vlastitu fizičku formu te postanu kulturni, politički i društveni fenomen. Brkovi su upravo jedan od takvih simbola. Naizgled jednostavan detalj na licu muškarca, kroz povijest je nosio značenja daleko veća od same estetike. U različitim epohama predstavljali su ratničku snagu, aristokratski status, seksualnu privlačnost, bunt protiv društvenih normi, političku ideologiju, umjetničku ekscentričnost ili znak pripadnosti određenom društvenom sloju. Malo koji detalj muškog izgleda kroz povijest je bio toliko opterećen simbolikom kao brkovi.
Božićno raspoloženje, puno smijeha, dobre glazbe i zabave obilježili su HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza večer, koja je pod generalnim pokroviteljstvom kompanije INA u zagrebačkom restoranu Lido na Jarunu okupila brojna poznata lica domaće scene. Svečano druženje vrlo se brzo pretvorilo u pravi blagdanski party, uz pjesmu, ples i raspoložene goste koji su uživali do kasnih noćnih sati.
U mnogim društvima dječaci od najranije dobi odrastaju uz poruke koje se ne izgovaraju uvijek naglas, ali se duboko urezuju u način na koji doživljavaju sebe, svoje tijelo i emocije. “Budi jak”, “izdrži”, “nemoj dramatizirati”, “muškarci ne plaču” ili “proći će samo od sebe” rečenice su koje desetljećima oblikuju ideju poželjne muškosti, stvarajući generacije muškaraca koji teško priznaju slabost, još teže traže pomoć, a najteže prihvaćaju činjenicu da ih vlastito tijelo upozorava da nešto nije u redu. Upravo u toj kulturološkoj konstrukciji muškosti krije se jedan od najvećih, ali i najmanje vidljivih javnozdravstvenih problema današnjice: muškarci često ignoriraju simptome bolesti, odgađaju liječničke preglede i pomoć traže tek kada stanje postane ozbiljno.
U suvremenom načinu života, u kojemu se svakodnevica sve češće odvija u ubrzanom ritmu digitalnih komunikacija, kratkih poruka i površnih interakcija, društvene igre ponovno zauzimaju iznenađujuće važno mjesto kao jedan od rijetkih oblika društvene aktivnosti koji uspijeva istodobno povezati ljude, usporiti vrijeme i omogućiti kvalitetnu emocionalnu razmjenu. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao oblik zabave ili nostalgije iz djetinjstva, društvene igre u posljednjih su desetak godina doživjele snažnu revalorizaciju u kontekstu mentalnog zdravlja, socijalne povezanosti i razvoja interpersonalnih odnosa, a njihova uloga sve se češće promatra kroz prizmu tzv. bonding rituala, odnosno svjesnih ili nesvjesnih društvenih praksi koje učvršćuju veze među ljudima.
U suvremenom društvenom kontekstu, u kojem se od muškaraca i dalje često očekuje emocionalna suzdržanost, racionalnost i kontrola nad vlastitim unutarnjim stanjima, sve se jasnije otvara prostor za drukčije oblike izražavanja koji ne počivaju na tradicionalnim obrascima muškosti. Jedan od najsnažnijih i najprirodnijih kanala kroz koji se takva promjena odvija jest kreativna zajednica, odnosno prostor u kojem se umjetničke aktivnosti ne promatraju samo kao estetski ili kulturni čin, nego kao duboko transformativno iskustvo koje oblikuje emocionalnu pismenost, jača međuljudske odnose i omogućuje sigurnije suočavanje s unutarnjim svijetom.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.