Knjige su novi Netflix: Evo zašto se svi vraćaju starom dobrom čitanju?
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Ipak, osjećaj dok čitamo dobru knjigu je nezamjenjiv. Opuštanje uz dobru priču daleko od realnosti je neprocjenjivo. Čitanje smanjuje razinu stresa, poboljšava san, izoštrava koncentraciju i obogaćuje rječnik. Donosi fokus i mir.
Kako pronaći vrijeme za čitanje kad nam je svaki dan ispunjen obavezama? Zapravo jednostavno.
Vjerojatno ste već naišli na brojne savjete o tome kako pronaći više vremena za čitanje, stoga vas podsjećamo na neke male i provjerene trikove uz koje će knjiga ponovno postati vaš svakodnevni suputnik. Na vama je da se odlučite za jedan ili više savjeta i krenete čitati.
Interliber 2024.
Kreirajte vlastiti kutak za čitanje Stvorite svoje mjesto za čitanje. Dovoljan je udoban naslonjač, dekica i stolić za topli napitak. Ako ste posebno inspirirani, uljepšajte prostor lončanicom, ukrasnim jastučićem ili mirisnom svijećom. Kad stvorite svoj “book spot”, mozak ga s vremenom počinje povezivati s opuštanjem.
Uvedite “tiho vrijeme” bez tehnologije Svakodnevno smo okruženi ekranima; mobiteli, računala, televizori, pametni satovi. Odredite pola sata ili sat vremena dnevno bez digitalnog ometanja i posegnite za knjigom.
“Mini” čitanje Ne čekajte “idealno vrijeme” za čitanje. Pročitajte pet stranica tijekom pauze za ručak, tri prije spavanja ili dvije stranice dok dijete piše zadaću koju trebate provjeriti.
Slušajte knjige Nedostaje vam vremena za čitanje jer morate skuhati ručak, ispeglati rublje ili prošetati psa? Nikakav problem. Umjesto slušanja glazbe, poslušajte audio knjigu. Zgodan način da istovremeno obavljate dvije aktivnosti.
Odredite dan za čitanje Kao što ljudi imaju “filmske večeri” ili “sportske nedjelje” vi možete uvesti vlastiti čitateljski dan. Taj dan umjesto gledanja serije ili filma čitate knjigu. Kad ga redovito ponavljate, tijelo i um se naviknu.
“Knjiga u oku” Stavite knjige na vidljiva mjesta: na noćni ormarić, radni stol, uz daljinski na trosjed u dnevnom boravku. Ako vam pogled više puta dnevno padne na knjigu, raste vjerojatnost da ćete je otvoriti. Sljedeći put, umjesto za daljinskim upravljačem, posegnut ćete za knjigom.
Kombinirajte čitanje s omiljenim ritualima Mozak voli rutine. Stoga je korisno povezati čitanje uz neke postojeće aktivnosti. Primjerice, jutarnje ispijanje kave. Nakon nekog vremena, bit će vam potpuno prirodno prelistati nekoliko stranica zanimljivog romana dok kuhate kavu. Spojite čitanje s malim zadovoljstvima. Kada knjiga postane dio nekog vašeg trenutka, više je nećete doživljavati kao dodatnu aktivnost.
Ne čitajte ono što vas ne privlači Knjige biramo na različite načine. Na temelju preporuka, po omiljenom žanru ili nam je za oko zapela zanimljiva naslovnica. Ništa od toga ne garantira da će vam se knjiga i svidjeti. Ako “ne ide”, ostavite je. Imate pravo reći “ne” dosadnim knjigama. Kada ste “zarobljeni” u knjizi koja vas ne zanima, često ne čitate ništa drugo. Pronađite nešto u čemu ćete istinski uživati.
Družite se s ljudima koji čitaju Posjetite knjižare, knjižnice ili sajmove knjiga. Nema boljeg poticaja od druženja s ljudima koji s užitkom čitaju, razmjenjuju knjige i preporuke te uzbuđeno raspravljaju o pročitanom.
Primijenite li samo neke od ovih savjeta, vidjet ćete da ćete više čitati. A gdje pronaći inspiraciju i nove naslove za vaša buduća čitalačka putovanja nego na najvećem sajmu knjiga?!
Zato vas s veseljem pozivamo na Interliber, 47. međunarodni sajam knjiga koji se održava od 11. do 16. studenog na Zagrebačkom velesajmu.
Interliber predstavlja najveću književnu manifestaciju u Hrvatskoj, mjesto gdje se čitatelj susreće s knjigom, gdje se knjige ne samo prodaju, već i slave. Događaj okuplja domaće i inozemne nakladnike i knjižare, pisce i čitatelje, stvarajući intimnu, toplu atmosferu u kojoj se ljubav prema knjizi osjeti na svakom koraku. Posjetitelje očekuje najveći izbor svih izdanja na jednom mjestu, promotivne cijene, kao i brojne prilike za susret s omiljenim piscima, promocije novih izdanja i zanimljivi paneli.
Od novosti na ovogodišnjem sajmu izdvaja se gostovanje cijenjenog irskog pisca Paula Lyncha, dobitnika nagrade Booker za 2023. godinu, koji će se publici predstaviti u četvrtak, 13. listopada. Interliber će posjetiti i Jeff Kinney, “tata” popularnog serijala za djecu “Gregov dnevnik”, te Tuomas Kyrö, poznati finski pisac i satiričar.
Za najmlađe posjetitelje pripremljen je pravi mali čarobni kutak. Na galeriji paviljona 5 osmišljen je svakodnevni program “Pričam ti priču – bajka u našim rukama“. Kroz interaktivne radionice i igre, cilj je djeci vratiti bajku u fokus te im na najljepši način usaditi trajnu ljubav prema čitanju i pisanoj riječi od najranije dobi.
Interliber 2024.
Kontinuirano izvan sajma, djeluje i Book club “Čitaš li žene?”, koji povezuje uspješne žene iz poslovnog svijeta, pružajući im predah i inspiraciju kroz diskusije o djelima ženskih autorica.
Sajam se održava u paviljonima 5, 6, 7 i 7a. Ove godine se u subotu i nedjelju sajam otvara ranije, u 9 sati ujutro. Ulaz za posjetitelje je slobodan.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
U prostoru Croatia Records Studija, u ozračju emocije i nostalgije, predstavljena je knjiga Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu, autorice Dubravke Bouše. Djelo koje seže daleko izvan biografskih okvira, ovo monumentalno izdanje posvećeno je životu, glazbi i duhovnom nasljeđu jednog od najvoljenijih hrvatskih umjetnika — čovjeka čija je pjesma spajala generacije, regije i srca.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
