Vizualna meditacija o pripadnosti: Objavljena knjiga “Jadran: Snapshots of Belonging” Matee Leš
U svijetu u kojem se obala često svodi na razglednicu, turističku ponudu i „idealno svjetlo za selfie“, knjiga Jadran: Snapshots of Belonging hrvatske autorice Matee Leš dolazi kao tiha, ali snažna kontrapunktna gesta — knjiga koja Jadran ne gleda, nego ga osjeća.
Riječ je o vizualnom eseju, intimnoj zbirci fotografija i fragmenata stvarnosti koja donosi drugačiji pogled na more i obalu. Bez spektakularnih kulisa, bez filtera — samo čisti prizori svakodnevice, uhvaćeni kamerom autorice koja zna kako gledati srcem.
Matea Leš, po struci krajobrazna arhitektica, već je dobro poznata publici koja prati njene osjetilne zapise na društvenim mrežama i blogu. Njezin rad ne govori glasno, ali snažno odzvanja — jer se temelji na pažnji, prisutnosti i razumijevanju prostora. Upravo je to ono što i Jadran: Snapshots of Belonging nudi: 240 stranica autentičnih trenutaka s jadranske obale, nastalih tijekom pet godina pažljivog dokumentiranja.
Knjiga je strukturirana u četiri poglavlja – mjesta, ljudi, hrana i priroda – i svako od njih polako slaže vizualnu mapu pripadnosti. U fokusu nisu destinacije, nego osjećaji. Nisu to „top 5 plaža“ – to su susreti, sjene, pogledi, tišine, sezonske mijene, starinske kuhinje i sol na stolnjaku. Kroz ovu knjigu, more prestaje biti kulisa i postaje suputnik.
Fotografije su kurirane s pažnjom gotovo meditantnog ritma – ovo je knjiga koju ne listate brzo. Ona vas poziva da usporite, da gledate dublje, da se sjetite kako izgleda domaća terasa u kolovozu, ili kako zvuče koraci u hladovini popločane ulice.
U vremenu kad se sve vrti oko brzine, sadržaja i vidljivosti, Jadran: Snapshots of Belonging vraća nas osnovama – osjećaju pripadanja, mirisu borovine, atmosferi jednog zaboravljenog popodneva. To je knjiga za sve nas koji znamo da dom nije uvijek adresa, već pejzaž koji nas prepoznaje.
S ovom knjigom, Matea Leš se pozicionira kao autentičan glas nove generacije autorica koje koriste fotografiju ne za pokazivanje, nego za pripovijedanje. One koje mapiraju unutarnje krajolike jednako pažljivo kao i vanjske.
Za sve one koji žele više od estetike – koji traže smisao, sporost i povezanost – Jadran: Snapshots of Belonging bit će osobna i emotivna oda prostoru koji zovemo svojim.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u našim životima, a njezina primjena iz dana u dan postaje raznolikija. AI više nije samo alat za analizu podataka ili industrijsku automatizaciju sada sudjeluje u kreativnosti, glazbi, komunikaciji i svakodnevnim navikama. Unatoč čestim raspravama o prednostima i rizicima, jedno je sve jasnije: kada se koristi odgovorno, AI može povezati ljude na načine koji su prije bili nezamislivi.
U potrazi za božićnim poklonom koji nije tek još jedan predmet, već promišljena gesta, modno osviještene žene uvijek traže isto: estetiku, kvalitetu i priču. De’llure je upravo takav izbor, nakit koji ne viče, ali se pamti. Brend koji dolazi iz “tvornice luksuza” zagrebačke obitelji Prahir u sebi nosi onu rijetku ravnotežu između suvremenog minimalizma i suptilnog glamura, idealnu za fashionistice koje znaju da je pravi stil uvijek nenametljiv.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.
