Najveća regionalna zvijezda Severina ovoga ljeta uživa na predivnom otočiću Vrniku koji se nalazi u korčulanskom arhipelagu. Vrnik je ujedno i omiljena destinacija njezinog sina Aleksandra.
Ovo mirno mjesto je postao njihovo redovno utočište, a Severina i Aleksandar se redovno vraćaju.
Ovaj nadahnjujući i zadivljujući roman prati priču o tajanstvenom drevnom rukopisu pronađenom u peruanskim prašumama. Rukopis potiče jednog Amerikanca na iznenadnu odluku da ostavi sve i krene u pustolovinu koja mu potpuno mijenja život.
Celestinsko proročanstvo istražuje devet uvida koji donose novo razumijevanje duhovnog razvoja čovjeka i svijeta. Knjiga pomaže ljudima shvatiti kako će se prošla i sadašnja zbivanja, kao i neobične podudarnosti kojima svakodnevno svjedočimo, odraziti na njihove živote i živote svih ljudi u budućnosti. Crpeći nadahnuće iz drevne mudrosti, ali i suvremenih teorija s područja društvenih i prirodnih znanosti, Redfield je stvorio suvremeni duhovni klasik koji je osvojio srca milijuna čitatelja diljem svijeta.
Nova knjiga Saše Šekoranje, naslovljena Atmosfere, pojavljuje se u trenutku u kojem vizualna kultura sve češće gubi mjeru, a estetika se nerijetko svodi na brzu potrošnju i površni dojam. Upravo zato ova opsežna monografija djeluje gotovo kontrapunktno vremenu u kojem je nastala. Ne nastoji se nametnuti aktualnošću niti zavesti spektaklom, nego se nudi kao promišljen, spor i izrazito osoban pregled umjetničkog i životnog senzibiliteta autora koji već desetljećima djeluje na razmeđu cvjetnog dizajna, likovne umjetnosti i oblikovanja prostora.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Pjevačica Feminnema otvoreno je progovorila o vjeri, obitelji i društvenim temama, a njezine objave izazvale su podijeljene reakcije na društvenim mrežama.
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.
