Tijekom godina stvarali smo mišljenje o Pameli gotovo isključivo na temelju natpisa tabloida. No, koliko zapravo znamo o ovoj Kanađanki? S ljubavlju, Pamela otkriva nam sasvim novu stranu, pravu istinu o njezinom životu i karijeri dajući cjeloviti prikaz njezinog života bez uljepšavanja.
„Uživala sam čitajući. Puno sam googlala. Istraživala. A i pogledala dokumentarac na Netflixu. Ova žena može biti uzor mnogim mladim ženama. Njezina autentičnost, iskrenost i ranjivost plijene…“
„…Pokazuje nam svoje viđenje raznih životnih iskustava i događaja, o kojima su nas novinari obasipali, a ljudi su im odmah voljni povjerovati. Pokazuje nam čime se danas bavi. Opisuje svoju ljubav prema ekologiji, zaštiti životinja i ljudi. Ne boji se pokazati svoje pravo lice, svoju ranjivost, svoju naivnost i dobrodušnost. Uvijek s borila za pravu stvar, a to je prvenstveno njezina obitelj, njezini sinovi, njezin dom. Pamela je u svoju knjigu sjećanja dodala svoju poeziju.“
Slika Pamele Anderson kao bombastične plavuše bila je sveprisutna 1990-ih. Otkrivena na tribinama tijekom kanadske nogometne utakmice, ubrzo je lansirana u svijet superzvijezda, postala je Playboyeva omiljena djevojka s naslovnice te simbol holivudskog glamura i seksepila. Pa ipak, ona Pamela Anderson koju mislimo da znamo stvorena je slučajno, a ne pažljivim njegovanjem. S ljubavlju, Pamela iznosi njezinu pravu priču, priču o djevojci iz male sredine koja se zapetljala u vlastitim snovima. Odrastajući na otoku Vancouveru kao kći mladih i divljih roditelja, Pamela je imala teško djetinjstvo, ali je zato razvila duboku ljubav prema prirodi i ispunila svoj svijet maštom, izmišljenim prijateljima i pomaganjem životinjama. Nakon što je s vremenom pobijedila prirodnu sramežljivost, Pamela je dopustila da je njezin nespokojni duh odvede u svijet o kojemu malo ljudi može uopće sanjati, u Hollywood i Playboy vilu. Kao zvijezda u usponu postala je glavna meta tabloida, na vrhuncu ere u kojoj su paparazzi nemilice uništavali samopouzdanje i imidž poznatih. Nakon turbulentnog braka s rockerom Tommyjem Leejem i, na koncu, ljubavnog kraha i razvoda, snagu je pronašla u sinovima, književnosti i umjetnosti. Vrativši se na otok svojeg djetinjstva, nakon izvedbe za pamćenje u ulozi Roxie u predstavi Chicago na Broadwayu, Pamela priča svoju priču, priču žene nesalomljivog i slobodnog duha koja iznova otkriva samu sebe. Živopisna i uzbudljiva proza isprepletena je s emocionalnim izljevima poezije. S ljubavlju, Pamela misaoni su, potresni i nezaboravni memoari.
RECENZIJE: “Poetična i slobodoumna pripovijest odražava Pamelinu djetinju naivnost i zaigranost, ali i njezin nepokolebljiv duh.” – Publishers Weekly “U ovom potresnom i iskrenom samootkrivanju Pamela Anderson ogoljuje srce i dušu pred čitateljima, dijeleći s njima inspirativne misli o ljubavi, majčinstvu te ustrajnosti da preživi onda i kada joj je najteže.” – Library Journal “Ova predivna knjiga oslikava fascinantnu ženu divljeg duha, ponosnu majku i neumornu tragačicu za ljubavlju i smislom.” – Booklist
Pamela Anderson svjetska je ikona čiji rad obuhvaća područje zabave i aktivizma. Kroz Zakladu Pamele Anderson zalaže se za ciljeve koji su joj bliski srcu, uključujući očuvanje oceana i prašuma te zaštitu ugroženih ljudi i životinja. Iznad svega, biti majka svojim sinovima Brandonu Thomasu Leeju i Dylanu Jaggeru Leeju Pamelin je prioritet i najveći ponos.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
