Naizgled šokantan naslov, a zapravo najnježnija priča o životu, prijateljstvu i onome što ostaje kad riječi nestanu. Japanski hit-roman „Želim pojesti tvoju gušteraču“ autora Yoru Sumina jedna je od onih knjiga koje vas polako, ali sigurno rastrgaju na sitne komadiće – i zatim vas pažljivo sastave natrag.
Priča započinje nenametljivo, gotovo tiho: srednjoškolac bez interesa za svijet oko sebe slučajno pronalazi dnevnik svoje prijateljice iz razreda Sakure Yamauchi. Taj dnevnik krije mračnu tajnu – Sakura je teško bolesna, a vrijeme joj istječe. No, umjesto depresivne kronike bolesti, čitatelj ulazi u svijet ispunjen radošću, humorom i neobičnom toplinom. Upravo je ta suprotnost ono što „Želim pojesti tvoju gušteraču“ čini posebnim – roman se ne boji smrti, ali je iznad svega posveta životu.
Iako ih na početku veže slučajnost, Sakura i njezin tihi suputnik brzo postaju dvoje ljudi koji dijele ono najintimnije: preostalo vrijeme. Kroz spontane izlete, duboke razgovore i svakodnevne rituale, njihova veza prerasta u nešto što je teško definirati, ali nemoguće zaboraviti.
U trenutku kada pomislite da ste se pripremili na kraj, Sumino vas podsjeti – život nije dramaturgija koja slijedi očekivanja. I baš zato boli. No, upravo ta bol rađa zahvalnost. Zahvalnost za sada, za male trenutke, za pogleda i šutnje koje znače više od velikih riječi.
Roman je osvojio srca čitatelja diljem svijeta, a njegova popularnost rezultirala je i filmskom te anime adaptacijom koje dodatno ističu emocionalni naboj ove priče. Hrvatsko izdanje, u prijevodu Viktorije Lisec, donosi ljepotu japanskog senzibiliteta u našem jeziku, zadržavajući nježnost, tišinu i dubinu koja je ovom romanu donijela kultni status.
Ako volite „Tvoj glas“ ili „Šetnju za pamćenje“, ova će vas knjiga obuzeti jednako snažno – možda čak i više. Jer „Želim pojesti tvoju gušteraču“ nije samo knjiga. To je iskustvo. Podsjetnik da je život, baš kao i najljepše prijateljstvo, dragocjen upravo zato što nije vječan.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
