Lumenova blagdanska čarolija za sve obožavatelje Tolkiena
Prije nego što je izmislio nezaboravan lik Froda Torbara i stekao svjetsku slavu djelima Hobit i Gospodar prstenova, glasoviti engleski književnik, filolog i sveučilišni profesor J. R. R. Tolkien pisao je razne maštovite i zabavne pripovijesti među kojima su i pisma Djeda Božićnjaka koja su svakog prosinca stizala njegovoj djeci.
Upravo su predblagdanski prosinački dani idealni za novo, raskošno Lumenovo izdanje knjige Pisma Djeda Božićnjaka, dostupno u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.
„Više od trideset godina prije objavljivanja Prstenove družine Tolkien je započeo drukčiju spisateljsku vježbu. U njoj nije bilo ni hobita ni Međuzemlja. Od 1920. autor je igrao ulogu Djeda Božićnjaka i svake godine pisao božićna pisma svojoj djeci Johnu, Michaelu, Christopheru i Priscilli. Tolkien je to nastavio raditi više od dvadeset godina. Tek je 1976. javnosti predstavljena ukoričena verzija te korespondencije. Čitatelje će očarati novo izdanje knjige, s predivnim reprodukcijama pisama i slika Djeda Božićnjaka”, ističe urednica knjige Miroslava Vučić.
Od prvog pisma Tolkienovu najstarijem sinu Johnu iz 1920. do posljednjeg dirljivog pisma kćeri Priscilli iz 1943. Pisma Djeda Božićnjaka zbirka su iznimnih pisama i slika u prekrasnom izdanju. Ono sadržava i posebne dodatke među kojima se izdvaja ekskluzivan list u boji koji prikazuje sve poštanske marke sa Sjevernog pola koje su bile na pismima Djeda Božićnjaka i reprodukcije svih slika, crteža, pisama i omotnica Djeda Božićnjaka (od kojih su neke objavljene prvi put).
U pismima Djed Božićnjak pripovijeda uzbudljive priče o životu na Sjevernom polu, o sobovima koji su se oslobodili i rasuli darove, o dogodovštinama nespretnoga Sjevernog Medvjeda koji se popeo na Sjeverni pol i strovalio kroz krov u blagovaonicu Djeda Božićnjaka, o ratovima sa zlim goblinima koji su živjeli u špiljama ispod kuće…
Naslovnica je ilustrirana Tolkienovim crtežima Djeda Božićnjaka i Sjevernog Medvjeda, a knjiga se uvlači u posebno izrađenu kutiju na kojoj je jedna od poštanskih maraka sa Sjevernog pola. Dodamo li tome i podatak da je knjiga opremljena blagdanskom vrpcom straničnikom, posve je jasno da je novo luksuzno izdanje Pisama Djeda Božićnjaka čarolija kojoj neće odoljeti obožavatelji J. R. R. Tolkiena i njegova izmaštanog svijeta!
U Tolkienovim pismima (u prijevodu Marka Marasa) uživat će sve generacije čitatelja koji poznaju Međuzemlje i fantastičan svijet Hobita, Gospodara prstenova i Silmarilliona te novoobjavljene Húrinove djece i Pada Númenora u izdanju Lumena.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
