Pročitajte na vrijeme TalismanStephena Kinga i Petera Strauba koji će 10. listopada izaći u novom izdanju Lumena; roman će poslužiti kao predložak za Netflixovu seriju koju pripremaju tvorci hit-serijeStranger Things
Dva majstora, dva gospodara dobre priče napisala su roman koji teče kao da je djelo jednog autora – početak i kraj odredili su zajedno, a zatim su pisali naizmjence; priča je išla amo-tamo, kao loptica za stolni tenis
Tragajući za čarobnim kristalom koji mu može izliječiti majku, dvanaestogodišnji Jack otkriva nevidljiv paralelni svijet mitskih krajolika u kojemu ga čeka titanska borba između dobra i zla
Što dobijete kad spojite Stephena Kinga i Petera Strauba?
Dobijete Talisman, moćan roman koji je istog trena kad je objavljen skočio na vrh ljestvicā bestselera, a govori o dvanaestogodišnjem Jacku koji traži čarobni predmet da izliječi majčin rak i usput otkriva da je prijestolonasljednik u paralelnom svijetu kojim hara zli pretendent na isto prijestolje. Talisman u hrvatskom prijevodu Milene Benini i u izdanju Lumena izlazi 6. listopada, a može se nabaviti u prednarudžbi s popustom od 15 posto u svim knjižarama i webshopuŠkolske knjige.
Potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća Stephen King i Peter Straub (američki pisac horor-romana i Kingov prijatelj) odlučili su zajedno napisati roman. Kako navodi Bev Vincent u djelu Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice, objavljenom prošle godine u izdanju Lumena, začetak romana bila je ideja koja je Kinga proganjala još od studentskih dana, kad je počeo pisati priču Verona Beach o propaloj glumici koja sa sinom živi u napuštenom ljetovalištu na atlantskoj obali i tamo čeka smrt.
„Palo mu je na pamet da bi dečko mogao potražiti nešto da je spasi. King je kao student smatrao da nije sposoban napisati takvu priču, no Straubu se ideja svidjela. King kaže da su Straubove izmjene koncepta ubrizgale dovoljno života da ih obojicu pokrenu”, napominje autor prve cjelovite kronološke monografije o Kingovu životu i djelu.
Trebale su im četiri godine da se dogovore o načinu pisanja i krenu u pustolovinu. Početak i kraj odredili su zajedno, a zatim su pisali naizmjence: priča je išla amo-tamo, kao loptica za stolni tenis. U središtu priče je dvanaestogodišnji Jack Sawyer koji samuje u napuštenome obalnom gradiću. Otac mu je otišao, majka umire od raka. Lester Speedy Parker, crnac kovrčave sive kose i lica izbrazdana dubokim borama, otkriva mu da postoji drugi, nevidljivi svijet, paralelna verzija našeg vlastitog svijeta, poznata kao Teritoriji.
Fizički svijet Teritorija slijedi neobične zakone: vrijeme i udaljenost imaju drukčije značenje (taj je svijet nekakva stisnuta varijanta SAD-a), a svatko iz jednog svijeta ima blizanca u drugome s kojim u nekoj mjeri dijeli vanjštinu, prošlost i narav. Samo Jack nema blizanca… On je jedan jedini. Poseban.
No to nije sve – blizanka Jackove majke na samrti obožavana je kraljica Laura DeLoessian. Utonula je u dubok san i ne može se probuditi. Revolveraš Parkus, Speedyjev blizanac, odaje Jacku da postoji Talisman koji mu može izliječiti majku. Da bi se domogao Talismana, Jack mora kročiti u opasne Teritorije, a u tome paralelnom svijetu mitskih krajolika čekaju ga čudovišta, iznenađenja, pokoji prijatelj i titanska borba između dobra i zla.
Radeći zajedno na rukopisu, dva su se pisca dobro zabavljala. Da zavaraju čitatelje, svaki je autor povremeno oponašao stil onoga drugoga, a tijekom pregleda rukopisa, tvrdi Bev Vincent, King ponekad nije bio siguran tko je napisao što. Rezultat je jedna od najvećih pustolovina koje su ikad ispripovijedane, čudesna priča koja teče kao da je djelo jednog autora.
„Dva majstora, dva gospodara dobre priče napisala su roman koji čitatelja ostavlja bez daha. Puno je dobrih mjesta u ovome romanu, no oduševit će vas dobri Vuk s kojim se sprijatelji Jack, pogotovo kad provali iz Kutije i potamani gotovo sve opake sadiste koji vode Kuću Sunca. Očarat će vas i paralelna Amerika – Teritoriji – u koju Jack stalno navraća i gdje je zrak tako čist i sladak da možete i na kilometar osjetiti kad tko iščupa rotkvu iz zemlje”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić.
U Talismanu će dobri poznavatelji Kingova opusa prepoznati aluzije na Groblje kućnih ljubimaca, Potpaljivačicu i prve nastavke serijala Kula tmine. Sve je te referencije ubacio Straub, a King je samo posložio stvari dok je pisao nove romane. Kad su se vratili istom svijetu u nastavku Black House (2001.), posve su povezali ta dva svemira.
Završetak Crne kuće sugerira da bi se priča mogla nastaviti u trećem romanu, no to se ipak nije dogodilo. Materijala je, zasigurno, ostalo napretek. Autori su u Talismanu, objavljenom 1984. godine, prošli samo četvrtinu izvornog nacrta, a da su se držali plana, roman bi na kraju imao četiri tisuće stranica. Radikalno su ga skratili i uspjeli stvoriti veličanstvenu posvetu djetinjstvu – jedno od najpoznatijih djela u žanru fantastike koje će, prema najavama u medijima, poslužiti kao književni predložak za novu Netflixovu seriju koju pripremaju Steven Spielberg i braća Duffer, tvorci popularne serije Stranger Things.
U vremenu kada živimo od notifikacije do notifikacije, a pogled nam rijetko seže dalje od idućeg tjedna, teško je zamisliti da rješenja za budućnost leže upravo – u prošlosti. Ipak, upravo na tome inzistira Roman Krznaric, britanski filozof hrvatskih korijena koji je svojim knjigama Empatija, Kabinet čuda i Carpe Diem danas osvojio čitatelje diljem svijeta. Njegova nova knjiga Povijest za bolje sutra: pouke iz prošlosti za humaniju budućnost, objavljena u izdanju Planetopije, donosi svježu perspektivu – povijest ne moramo gledati kao niz nepomičnih datuma, nego kao izvor radikalne nade i inspiracije za budućnost.
Sve je počelo jedne tihe večeri, u trenucima kad svijet utihne, a unutarnji glas konačno progovori. Bila je na dnu – umorna, izgubljena i zarobljena u vlastitim obrascima koje je predugo smatrala stvarnošću. Nije tražila čudo, samo izlaz. A onda je, među koricama jedne knjige, pronašla ključ. "Redovnik koji je prodao svoj Ferrari" nije bio samo motivacijsko štivo, bio je šapat koji joj je rekao: "Ti možeš drugačije."
U doba kada digitalni svijet često nadjačava čaroliju pisane riječi, jedan roman tiho, ali odlučno vraća djecu – i odrasle – knjizi, prirodi i mašti. "Kora i začarani izvor", drugi roman riječke autorice Franke Blažić, ne samo da oživljava mitološku baštinu Gorskog kotara, već i pokreće kulturni val koji će uskoro obuhvatiti književnost, film i kazalište.
Zamisli da tvoj život postane eksperiment. Da te netko izdvoji iz mase – ne zbog nečeg što si napravila, već zbog nečeg što jesi. Zamisli da pristaneš ispričati svoju priču, potpuno iskreno, bez filtera. Zamisli da to napravi još devet ljudi. I da se svi ti iskazi pretvore u roman koji ti, bez ijedne docirajuće rečenice, polako, gotovo neprimjetno, promijeni način na koji gledaš vlastite odluke.
Jesen je sezona kada priroda pokazuje svu svoju raskoš boja – od zlatnih nijansi lišća do bogatih tonova cvijeća. Upravo tada na scenu stupaju biljke koje ne samo da preživljavaju hladnije dane, nego unose toplinu i šarm u svaki vrt, balkon ili dnevnu sobu.
Godinama nam je brojka od 10 000 koraka dnevno visjela iznad glave poput zlatnog standarda zdravlja i dugovječnosti. Mobiteli, pametni satovi i fitness aplikacije neprestano nas podsjećaju na nju, a često se čini kao da bez tog cilja nema smisla ni obuvati tenisice. Ali što ako vam kažemo da je sve to – mit?
Kad se ikona devedesetih usudi skinuti sve slojeve šminke i stati pred kamere samo sa svojim licem – to nije tek trend, to je kulturni trenutak. Pamela Anderson, žena koja je desetljećima bila sinonim za glamur u najjačem smislu riječi, danas nas uči da istinska ljepota nema veze s konturama, lažnim trepavicama ili filterima. Dva su je poteza učinila heroinom našeg vremena: najprije je skinula šminku, zatim je odrezala kosu. Sve ostalo pretvorilo se u manifest.