Od književnih klasika koji su obilježili generacije žena do suvremenih priča pretočenih u serije i filmove, ova djela iz temelja su promijenila pogled na položaj žene u društvu. One su potaknule razgovore, izazvale promjene i nadahnule milijune.
Ako tražite štivo koje će vas osnažiti, inspirirati i natjerati na razmišljanje, ovo je popis koji ne želite preskočiti. Donosimo devet klasika feminističke literature koje bi svaka žena – i muškarac – trebala barem jednom pročitati.
1. Simone de Beauvoir – ‘Drugi spol’
Remek-djelo iz 1949. koje je i dalje temeljna literatura feminističke teorije. Simone de Beauvoir temeljito analizira zašto je žena kroz povijest smatrana ‘drugom’ i razbija mitove o ‘ženskoj prirodi’. Ovo je knjiga koja i danas izaziva važne društvene rasprave.
2. Margaret Atwood – ‘Sluškinjina priča’
Distopijska fikcija koja boli jer odražava stvarnost. Svijet bez ženskih prava možda je izmišljen, ali upozorenja su itekako stvarna. Ako ste gledali seriju, vrijeme je da pročitate i original.
3. Kate Chopin – ‘Buđenje’
Još 1899. Kate Chopin napisala je roman koji je bio ispred svog vremena. Edna Pontellier bori se za vlastiti identitet i slobodu u patrijarhalnom društvu – tema koja nikad ne zastarijeva.
4. Sylvia Plath – ‘Stakleno zvono’
Roman koji govori o psihološkoj stvarnosti žena pod pritiskom savršenstva.
Esther Greenwood simbolizira borbu mladih žena s očekivanjima, depresijom i izolacijom.
5. Virginia Woolf – ‘Vlastita soba’
Ovaj esej iz 1929. pokazuje koliko su prostor, vrijeme i novac ključni za žensku kreativnost. Woolf postavlja pitanje: mogu li žene stvarati ako nemaju slobodu?
6. Slavenka Drakulić – ‘Smrtni grijesi feminizma’
Jedna od najvažnijih feminističkih autorica regije donosi zbirku eseja u kojoj britko i duhovito analizira uloge žena, društvene pritiske i kontradikcije unutar samog feminizma.
7. Malala Yousafzai – ‘Ja sam Malala’
Autobiografija djevojke koju su talibani pokušali ušutkati, ali nisu uspjeli. Potresna i nadahnjujuća priča o borbi za pravo na obrazovanje i život bez straha.
Djelo koje je pokrenulo drugi val feminizma u SAD-u. Friedan istražuje duboko nezadovoljstvo žena koje su živjele isključivo kao majke i kućanice – i otvorila put promjenama.
Knjiga Umijeće sreće zamišljena je kao svojevrsni osobni suputnik kroz godinu dana, a sastoji se od 365 pomno oblikovanih lekcija koje obuhvaćaju širok raspon životnih tema – od roditeljstva, osobnog razvoja i međuljudskih odnosa, preko braka, obitelji i profesionalnog života, pa sve do promišljanja o smislu života, vlastitoj povijesti i društvenim vrijednostima.
Nova knjiga Saše Šekoranje, naslovljena Atmosfere, pojavljuje se u trenutku u kojem vizualna kultura sve češće gubi mjeru, a estetika se nerijetko svodi na brzu potrošnju i površni dojam. Upravo zato ova opsežna monografija djeluje gotovo kontrapunktno vremenu u kojem je nastala. Ne nastoji se nametnuti aktualnošću niti zavesti spektaklom, nego se nudi kao promišljen, spor i izrazito osoban pregled umjetničkog i životnog senzibiliteta autora koji već desetljećima djeluje na razmeđi cvjetnog dizajna, likovne umjetnosti i oblikovanja prostora.
Otkrijte recepti za svježe, hranjive i ukusne obroke koji njeguju tijelo i dušu – inspirirani filozofijom pripremanja hrane koja povezuje obitelj, zajednicu i planet.
Ako ste željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.