Od književnih klasika koji su obilježili generacije žena do suvremenih priča pretočenih u serije i filmove, ova djela iz temelja su promijenila pogled na položaj žene u društvu. One su potaknule razgovore, izazvale promjene i nadahnule milijune.
Ako tražite štivo koje će vas osnažiti, inspirirati i natjerati na razmišljanje, ovo je popis koji ne želite preskočiti. Donosimo devet klasika feminističke literature koje bi svaka žena – i muškarac – trebala barem jednom pročitati.
1. Simone de Beauvoir – ‘Drugi spol’
Remek-djelo iz 1949. koje je i dalje temeljna literatura feminističke teorije. Simone de Beauvoir temeljito analizira zašto je žena kroz povijest smatrana ‘drugom’ i razbija mitove o ‘ženskoj prirodi’. Ovo je knjiga koja i danas izaziva važne društvene rasprave.
2. Margaret Atwood – ‘Sluškinjina priča’
Distopijska fikcija koja boli jer odražava stvarnost. Svijet bez ženskih prava možda je izmišljen, ali upozorenja su itekako stvarna. Ako ste gledali seriju, vrijeme je da pročitate i original.
3. Kate Chopin – ‘Buđenje’
Još 1899. Kate Chopin napisala je roman koji je bio ispred svog vremena. Edna Pontellier bori se za vlastiti identitet i slobodu u patrijarhalnom društvu – tema koja nikad ne zastarijeva.
4. Sylvia Plath – ‘Stakleno zvono’
Roman koji govori o psihološkoj stvarnosti žena pod pritiskom savršenstva.
Esther Greenwood simbolizira borbu mladih žena s očekivanjima, depresijom i izolacijom.
5. Virginia Woolf – ‘Vlastita soba’
Ovaj esej iz 1929. pokazuje koliko su prostor, vrijeme i novac ključni za žensku kreativnost. Woolf postavlja pitanje: mogu li žene stvarati ako nemaju slobodu?
6. Slavenka Drakulić – ‘Smrtni grijesi feminizma’
Jedna od najvažnijih feminističkih autorica regije donosi zbirku eseja u kojoj britko i duhovito analizira uloge žena, društvene pritiske i kontradikcije unutar samog feminizma.
7. Malala Yousafzai – ‘Ja sam Malala’
Autobiografija djevojke koju su talibani pokušali ušutkati, ali nisu uspjeli. Potresna i nadahnjujuća priča o borbi za pravo na obrazovanje i život bez straha.
Djelo koje je pokrenulo drugi val feminizma u SAD-u. Friedan istražuje duboko nezadovoljstvo žena koje su živjele isključivo kao majke i kućanice – i otvorila put promjenama.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
