Prva monografska publikacija jednog od najznačajnijih suvremenih slikara u Hrvatskoj
Stagings, prva monografska publikacija o umjetniku Lovri Artukoviću, u izdanju prestižne bečke izdavačke kuće Verlag für Moderne Kunst predstavit će se 20. prosinca u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Zagrebačkom predstavljanju prethodit će ono u Bečkoj DIT. Galeriji, 15. prosinca.
Publikacija je zamišljena kako bi proslavila umjetnikov osebujni talent i pružila opsežnu povijest njegova stvaralaštva od osamdesetih godina prošlog stoljeća u Zagrebu, do recentnog umjetničkog djelovanja u Berlinu, stoga su autori tekstova renomirani stručnjaci iz obje zemlje; povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Leonida Kovač i njemački povjesničar umjetnosti, kustos, fotograf i pisac Boris von Brauchitsch.
Lovro Artuković smatra se vodećim hrvatskim i srednjoeuropskim slikarom i grafičarom čiji umjetnički izraz istražuje figuraciju i intimu kroz ikonografiju urbane civilizacije. Rođen je 1959. u Zagrebu, gdje nakon školovanja u Klasičnoj gimnaziji i pri grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti djeluje kao slobodni umjetnik, predavač grafičkih tehnika na Školi za primijenjenu umjetnost, a u konačnici i docent na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje predaje crtanje. Dolaskom u Berlin 2001. Artuković radi kao slobodni umjetnik.
Osim što je za svoj opus primio niz prestižnih nagrada, njegova su umjetnička djela predstavljena i prikupljena u ključnim zbirkama, kao što su one Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja Albertina u Beču, Deutsche Bank Kunsthalle u Berlinu, Galerije likovnih umjetnosti u Splitu, Umjetničke galerije u Dubrovnik, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Umjetnička djela Lovre Artukovića nalaze se i u cijenjenim privatnim zbirkama u Zagrebu, Beču, Zürichu, Berlinu i New Yorku. Njegov rad bio je u fokusu dvaju filmova: eksperimentalnog filma Krađa Lukasa Nole i dokumentarnog filma L.A. Nedovršeno, Igora Mirkovića, a 2012. izradio je scenografiju za predstavu Žuta crta Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana.
U jesen 2021. Lovro Artuković pozvao je tim umjetničke platforme Nomad, na proslavu njegove 20. godišnjice u Berlinu gdje se i rodila ideja o stvaranju ove vrijedne monografske publikacije. Nomadov je tim s velikom pažnjom vodio proces nastajanja knjige, okupivši iznimno talentirane suradnike, a osim Borisa von Brauchitscha i Leonide Kovač autor tekstova je i sam Lovro Artuković. Grafički je urednik Damir Gamulin, prevoditelji su Andy Jelčić i Marina Schumann, a lektorica Ivana Sor.
Knjiga je ostvarena zahvaljujući financijskoj potpori Prijatelja Nomada: privatnih osoba, Turističke zajednice grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklade Adris, Grand Park Hotela Rovinj, Galerije Trotoar Zagreb i Kolekcije Cerin Antonić.
Umjetnička platforma Nomad osnovana je s društvenom i kulturnom namjerom izgradnje platforme koja pridonosi promicanju našeg suvremenog kulturnog diskursa. Cilj joj je oblikovati tržište regionalnih umjetnika te u tom procesu izgraditi dugotrajne kohezivne mreže oko njega. Uz posebnu posvećenost međudisciplinarnoj suradnji, Nomadove prakse uključuju prikupljanje sredstava, produkciju izložbi i publikacija.
Knjiga je ostvarena zahvaljujući financijskoj potpori Prijatelja Nomada: privatnih osoba, Turističke zajednice grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklade Adris, Grand Park Hotela Rovinj, Galerije Trotoar Zagreb i Kolekcije Cerin Antonić.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
