Jedna od najinteresantnijih zagrebačkih skulptura dobila je svoju knjigu
Povodom tri desetljeća postavljanja skulpture Ivana Kožarića "Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici u Zagrebu i dva desetljeća od postavljanja instalacije "Nine Views" umjetnika Dawora Preisa, Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU) objavio je knjigu pod nazivom "Nine Views 20+". Knjiga će biti predstavljena 18. rujna u 19 sati u Kinu KIC, Preradovićeva 5, u Zagrebu, u suradnji s Kulturno Informativnim Centrom.
Predstavljanje knjige će voditi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, a o projektu će govoriti muzejski savjetnik NMMU Željko Marciuš, te povjesničari umjetnosti Vanja Babić i Saša Pavković, koji prate projekt od samih početaka.
Preisova umjetnička vizija: Prizemljeni sunčev sustav u srcu Zagreba
Umjetnik Dawor Preis iskoristio je poziciju kultne Kožarićeve skulpture u Bogovićevoj ulici kao središte oko kojeg je rekreirao cijeli Sunčev sustav. Uz pažljivo planirane proporcije i udaljenosti planeta, instalacija je postavljena u različite dijelove grada. Za razliku od čestog vandalizma kojem je Kožarićeva skulptura bila izložena, Preis je na nju referirao na inventivan, nenametljiv i trajan način.
Projekt “Nine Views” nastao je u organizaciji Galerije Josip Račić – Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a prvi planet, Merkur, postavljen je na fasadu galerije. Zanimljivo je da su tadašnje pozicije ostalih planeta ostale nepoznate široj javnosti, ostavljajući Zagrepčanima zadatak njihova otkrivanja i postupnog osvještavanja projekta.
“Nine Views” ubrzo je postao globalna senzacija zahvaljujući mrežnoj stranici koju je Preis osmislio i dizajnirao. Projekt je razvio intenzivan online forum, spontano se pretvorivši u jednu od zagrebačkih turističkih atrakcija.
Knjiga koja bilježi i interpretira projekt
Knjiga “Nine Views 20+” donosi bogatu fotografsku i arhivsku dokumentaciju projekta, uključujući i njegovu online inačicu. No, ona ide i korak dalje, nudeći novo teorijsko viđenje i refleksiju projekta. Autori novih tekstova su Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, te povjesničari umjetnosti Željko Marciuš i Vanja Babić. Oni analiziraju implikacije projekta na kulturno-civilizacijsku razinu središnje zagrebačke pješačke zone, kao i odnos društva prema javnim spomenicima.
Prvu verziju projekta pratili su i tekstovi devet stručnjaka za suvremenu umjetnost, uključujući Vanju Babića, Željka Marciuša, Borivoja Popovčaka, Olgu Majcen, Leilu Topić, Ivu Körbler, Martinu Matić, Sašu Pavkovića i Ivicu Dleska. Njihovi su tekstovi sada ponovno objavljeni u ovoj publikaciji, pružajući kontekst i refleksiju na ovaj jedinstveni umjetnički rad.
Grafičko oblikovanje i podrška
Knjigu je grafički oblikovala Ana Zubić, dok je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Zagreba. Publikacija naglašava važnost “Nine Viewsa” kao umjetničke intervencije koja povezuje elemente suvremene stvaralačke paradigme i potiče svijest o našoj kozmičkoj povezanosti.
Refleksije autora iz knjige
U svom tekstu, Branko Franceschi piše: “Davor Preis je Sunčev sustav i njegovo organsko kružno kretanje trajno ugradio u ortogonalni, slabo funkcionalni raster zagrebačkog mikrokozmosa kao podsjetnik na naše stelarno porijeklo, potencijale i odgovornosti. Njegov je projekt, zahvaljujući mudrom korištenju Interneta, doživio planetarnu slavu i razvio se u spontanu atrakciju…”
Željko Marciuš, muzejski savjetnik NMMU, naglašava čaroliju ovog rada: “Sunčevim sustavom ostvarenim metodom simbolizacije i apsorpcije Davor Preis dostigao je dio galaksije, stvorivši jednu egzaktnu, a prirodnu čaroliju satkanu istim onim sredstvima kojima je imaginacijski i imaginarno sâm sazdan…”
Povjesničar umjetnosti Vanja Babić ističe jedinstvenost instalacije: “Instalacija ‘Nine Views’ neprijeporno predstavlja jedinstven tip umjetničke intervencije. Ponajprije, riječ je – uzme li se u obzir cjelokupna površina njezina rasprostiranja – o najvećoj instalaciji trajnoga karaktera u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire…”
Knjiga “Nine Views 20+” ne samo da dokumentira ovaj jedinstveni projekt, već nudi i dubinsku analizu njegovih umjetničkih, kulturnih i društvenih aspekata. Njome se obilježava važna obljetnica dvaju umjetničkih postava u Zagrebu, te se poziva na promišljanje o ulozi umjetnosti u javnom prostoru.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
