HELLO
HELLO! #HelloItsMe
  • Čitatelji bogato ilustrirane Flore Dalmatinske zagore pronaći će najvažnije informacije o 560 najčešćih biljnih svojta – o njihovu izgledu, staništu, općoj rasprostranjenosti, razdoblju cvatnje te primjeni u gastronomiji, medicini i pučkom vjerovanju
  • Uz detaljne opise te znanstvene i narodne nazive, kao i živopisne fotografije koje prate svaku biljku, vrijedno izdanje Školske knjige predstavlja ljepotu prirode dalmatinskog područja u kojemu vladaju idealni ekološki uvjeti za održanje bioraznolikosti
  • Bez obzira na to jeste li ljubitelj prirode, botaničar, entuzijastični vrtlar ili jednostavno zaljubljenik u biljke, prekrasna knjiga Borisa Karina prava je poslastica koja će vas zadiviti svojim bogatstvom i proširiti vaše poznavanje zadivljujućega biljnog svijeta

Pasji stric, konjogriz, zmijina trava, pčeloperka, vratimuž, popova muda, mačkov brk, lisičji rep… samo su neki od narodnih naziva za biljke koje je autor Boris Karin, dugogodišnji ravnatelj Gimnazije dr. Mate Ujevića i profesor biologije i kemije, uvrstio u jedinstven, bogato ilustrirani vodič Flora Dalmatinske zagore – najčešće biljke objavljen ovih dana u Školskoj knjizi.

Svi će ljubitelji prirode u tom popularno-stručnom djelu prvi put pronaći tako detaljno prikazan raskošan biljni svijet, od kultiviranih do endemskih vrsta, na različitim staništima na području Dalmatinske zagore. Upoznat će 560 najčešćih biljnih svojta i istražiti njihov izgled, opću rasprostranjenost, staništa i razdoblja cvatnje te primjenu u gastronomiji, medicini ili, pak, pučkom vjerovanju.

Uz detaljne opise te znanstvene i narodne nazive svojta, kao i živopisne fotografije koje prate svaku biljku, klasificiranu prema boji, na stranicama ovoga vrijednog djela upoznat će ljepotu prirode dalmatinskog područja u kojemu vladaju idealni ekološki uvjeti za održanje bioraznolikosti.

„Flora Dalmatinske zagore olakšat će prepoznavanje, a time i praćenje biljnih svojta bez obzira na to je li riječ o ugroženim i zaštićenim ili pak invazivnim svojtama. Na taj način ovo djelo nudi mogućnost upoznavanja javnosti s onim vrstama koje bi svakako valjalo štititi na njihovim prirodnim staništima i čiji nam pronalazak govori o relativno dobro očuvanim prirodnim/doprirodnim staništima”, ističe u recenziji doc. dr. sc. Dario Hruševar s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vrijedan vodič u izdanju Školske knjige doc. dr. sc. Dario Hruševar preporučuje stručnoj i široj javnosti, učenicima i studentima te svima koji utječu na donošenje odluka o gospodarskom razvoju područja koje mora težiti očuvanju biološke raznolikosti.

U Dalmatinskoj zagori, među krševitim brdima i plodnim dolinama, idealni ekološki uvjeti omogućuju bujan život mnogim biljnim vrstama, kako sredozemnim tako i kontinentalnim. Pretpostavlja se da na tom području raste više od tisuću različitih biljnih vrsta koje oblikuju bogat mozaik biljnog svijeta. Unatoč tomu, dosad nije provedeno sustavno istraživanje toga raskošnoga biljnog svijeta što je motiviralo autora knjige da se posveti ozbiljnom dugogodišnjem istraživanju na terenu.

„Obilazeći godinama Dalmatinsku zagoru, pronalazio sam mnoge biljne vrste. Na neke sam nailazio češće, a na neke rjeđe. Sve su one prikazane u ovoj knjizi, bez nekog posebnog odabira, ali sam imao na umu to da sve kategorije biljaka – drvenaste, zeljaste, brdske, nizinske, vodene, kopnene, samonikle, kultivirane, jestive, otrovne, ukrasne, ljekovite i dr. – budu zastupljene određenim brojem vrsta”, navodi autor knjige Boris Karin.

Biljke prikazane u ovome opsežnom vodiču uglavnom su rasprostranjene i na širem području od Dalmatinske zagore što ga čini korisnim za upoznavanje biljaka i okolnoga regionalnog područja Hrvatske i susjednih zemalja.

Bez obzira na to jeste li ljubitelj prirode, botaničar, entuzijastični vrtlar ili jednostavno zaljubljenik u biljke, prekrasna knjiga Borisa Karina, dostupna u knjižarama i webshopu Školske knjige, prava je poslastica koja će vas zadiviti svojim bogatstvom. Ponesite je u šetnju prirodom kako biste s lakoćom otkrili naziv biljke koju ste spazili i tako obogatili svoje poznavanje biljnog svijeta.

druge vijesti