Julie Clark obilježila je svijet kriminalističkih romana 2020. godine svojim prvijencem „U bijegu“.
Ovaj roman donosi priču prepunu preokreta u kojoj je poželjan zavjet
šutnje, jer svaka pogrešna sumnja može biti smrtonosna. Svojim stilom pisanja,
inteligentnim likovima, napetom radnjom i razrađenom pričom Clark je postala
omiljena autorica milijunima čitatelja diljem svijeta. Zaključak brojnih knjižnih klubova
je isti – ovo je jedan od najboljih romana!
Prvi roman Julie Clark držao se na top listama tjednima
Da je zaista riječ o velikoj svjetskoj uspješnici svjedoče i renomirani USA Today i
New York Times na čijem se popisu najboljih roman „U bijegu“ čvrsto držao tjednima.
U vrsnom prijevodu Marina Popovića, ova napeta priča o dvjema usamljenim, očajnim
ženama koje će učiniti sve kako bi pobjegle od svojih života i muškaraca koji ih
kontroliraju, držat će vas prikovanima do posljednje stranice.
Krimić “U bijegu” Julie Clark
Radnja prvog romana Julie Clark
New York, zračna luka JFK: Claire je na putu za Portoriko kako bi podržala svojega
supruga, ambicioznog političara, u izbornoj kampanji. No ono što zapravo želi je pobjeći od njegovih nasilnih ispada i potpune kontrole koju ima nad njom. U kafiću zračne
luke započinje razgovor s Evom, koja putuje u Kaliforniju i strahuje da joj je policija za
petama jer je teško bolesnom mužu pomogla umrijeti.
Dvije žene odluče zamijeniti propusnice za ukrcaj i jedna drugoj pokloniti priliku za novi život.
Nakon slijetanja u Kaliforniju, Claire dozna da se zrakoplov za Portoriko srušio. Osim
toga, u Evinoj kući, gdje potraži sklonište, sve upućuje na to da joj je druga žena
ispričala gomilu laži. Je li bijeg u tuđi život Claire samo namamio u zamku? Je li
moguće jednostavno nestati bez ikakva traga?
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u našim životima, a njezina primjena iz dana u dan postaje raznolikija. AI više nije samo alat za analizu podataka ili industrijsku automatizaciju sada sudjeluje u kreativnosti, glazbi, komunikaciji i svakodnevnim navikama. Unatoč čestim raspravama o prednostima i rizicima, jedno je sve jasnije: kada se koristi odgovorno, AI može povezati ljude na načine koji su prije bili nezamislivi.
U potrazi za božićnim poklonom koji nije tek još jedan predmet, već promišljena gesta, modno osviještene žene uvijek traže isto: estetiku, kvalitetu i priču. De’llure je upravo takav izbor, nakit koji ne viče, ali se pamti. Brend koji dolazi iz “tvornice luksuza” zagrebačke obitelji Prahir u sebi nosi onu rijetku ravnotežu između suvremenog minimalizma i suptilnog glamura, idealnu za fashionistice koje znaju da je pravi stil uvijek nenametljiv.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.
