Julie Clark obilježila je svijet kriminalističkih romana 2020. godine svojim prvijencem „U bijegu“.
Ovaj roman donosi priču prepunu preokreta u kojoj je poželjan zavjet
šutnje, jer svaka pogrešna sumnja može biti smrtonosna. Svojim stilom pisanja,
inteligentnim likovima, napetom radnjom i razrađenom pričom Clark je postala
omiljena autorica milijunima čitatelja diljem svijeta. Zaključak brojnih knjižnih klubova
je isti – ovo je jedan od najboljih romana!
Prvi roman Julie Clark držao se na top listama tjednima
Da je zaista riječ o velikoj svjetskoj uspješnici svjedoče i renomirani USA Today i
New York Times na čijem se popisu najboljih roman „U bijegu“ čvrsto držao tjednima.
U vrsnom prijevodu Marina Popovića, ova napeta priča o dvjema usamljenim, očajnim
ženama koje će učiniti sve kako bi pobjegle od svojih života i muškaraca koji ih
kontroliraju, držat će vas prikovanima do posljednje stranice.
Krimić “U bijegu” Julie Clark
Radnja prvog romana Julie Clark
New York, zračna luka JFK: Claire je na putu za Portoriko kako bi podržala svojega
supruga, ambicioznog političara, u izbornoj kampanji. No ono što zapravo želi je pobjeći od njegovih nasilnih ispada i potpune kontrole koju ima nad njom. U kafiću zračne
luke započinje razgovor s Evom, koja putuje u Kaliforniju i strahuje da joj je policija za
petama jer je teško bolesnom mužu pomogla umrijeti.
Dvije žene odluče zamijeniti propusnice za ukrcaj i jedna drugoj pokloniti priliku za novi život.
Nakon slijetanja u Kaliforniju, Claire dozna da se zrakoplov za Portoriko srušio. Osim
toga, u Evinoj kući, gdje potraži sklonište, sve upućuje na to da joj je druga žena
ispričala gomilu laži. Je li bijeg u tuđi život Claire samo namamio u zamku? Je li
moguće jednostavno nestati bez ikakva traga?
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
