Zanimanje za glazbeni opus Dore Pejačević (10. rujna 1885. – 5. ožujka 1923.), najveće hrvatske skladateljice, doživjelo je vrhunac prošle godine, kad se obilježavala stota obljetnica njezine smrti, a mnogobrojnim glazbenim i drugim kulturnim zbivanjima u zemlji i inozemstvu pridružila se Školska knjiga koja je ovih dana objavila opširnu monografiju Dora Pejačević – Životi i svjetovi Domagoja Marića. To bogato ilustrirano popularno-znanstveno djelo dostupno je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.
U posljednjih je sto godina Dora Pejačević prešla put od potpunog zaborava do popularnosti. Mnogi su glazbeni umjetnici uvrstili njezina djela u programe svojih koncerata u posljednjih dvadesetak godina, a o njoj pišu i mnogobrojni glazbeni publicisti i muzikolozi. Iz te, današnje perspektive Domagoj Marić započinje knjigu o Dori. Čitateljima monografije najprije daje uvid u suvremenu percepciju skladateljičina života i djela, a tek nakon toga uvodi ih u njezinu biografiju.
Knjiga za glazbene stručnjake i amatere
„Umjetnost Dore Pejačević svakako zaslužuje ovakvu knjigu, a autorovo duboko poštovanje prema skladateljici prisutno je na svakoj stranici i prenosi se i na čitatelja. Nakon renesanse njezine glazbe, Dora Pejačević ovom je knjigom ponovno oživjela kao intrigantna osoba nestandardnog života, i onog prije i onog poslije smrti”, smatra recenzentica knjige dr. sc. Nada Bezić.
Poznata muzikologinja hvali autorov istraživački talent, ali i spisateljski dar kojim čitatelje uspješno uvlači u bogato dokumentiranu priču o Dori. Osobito se pohvalno izražava o dijelovima monografije posvećenim glazbi te ističe da je „autor pogodio pravu mjeru analiziranja skladbi koja će biti zanimljiva i glazbenim stručnjacima i amaterima”.
Monografija nudi dirljivu i snažnu priču o privatnom i profesionalnom životu Dore Pejačević, povlasticama koje je uživala i ograničenjima kojima se odupirala, ljubavi koju je davala i nadanjima koja je dijelila, buntovnom duhu kojega se nije odricala i izvanrednom umu kojim je stvarala, navode urednici knjige Sonja Miličević Vukelić i Goran Bukan Breberić.
Dorin život ispisan je u sedam poglavlja, a knjiga nudi i nekoliko dragocjenosti – pisma, novinske članke i ostale tekstove izvorno objavljene u raznim izvorima na stranim jezicima. Usto, knjiga je bogata fotografskim prilozima iz hrvatskih i međunarodnih arhiva te privatnih kolekcija zbog čega omogućuje iznimno vrijedan uvid ne samo u Dorinu prošlost nego i u političku, društvenu i kulturnu povijest Hrvatske.
Buran i kratak životni put
Monografija je rezultat iscrpna znanstvenog rada i muzikoloških istraživanja u europskim i hrvatskim arhivima te raznim ustanovama u Dresdenu, Münchenu, Beču, Pragu, Zagrebu, Našicama i Osijeku u kojima je uz autora sudjelovalo nekoliko suradnika. Unatoč opsežnoj znanstvenoj metodologiji, knjiga nije pisana samo za stručnu publiku nego i za najširi čitateljski krug zainteresiran za život i djelo prve moderne hrvatske skladateljice koja je danas najpoznatije ime domaće skladateljske scene u međunarodnom kontekstu.
Dora Pejačević je nedvojbeno svojom pojavom i skladateljskim radom jedinstvena osoba na hrvatskoj i široj glazbenoj sceni, ističe autor knjige Domagoj Marić.
„Dora Pejačević bila je iznimno nadarena, ali i složena osoba te bi svako pojednostavnjivanje njezine višeslojne osobnosti skladateljici nanijelo nepravdu. Čak i onome tko ne zna ništa o njezinu stvaralaštvu i burnome životnom putu ova će knjiga otkriti zanimljivu i tankoćutnu osobu koja zaslužuje da joj se posvetimo. Slika o Dori Pejačević koju će čitatelji dobiti čitajući ovu knjigu odaje to da je riječ o osobi s kojom se suvremeni čovjek itekako može poistovjetiti. Umjesto da se na pragu svojih dvadesetih okani ispisivanja praznoga notnog crtovlja glazbom koju čuje u sebi i postane dobra supruga nekoga perspektivnog plemića, Dora Pejačević odlučila je krenuti svojim putem i posvetiti se sve većim glazbenim formama zalazeći sve više u harmonijske i formalne slobode glazbe 20. stoljeća. Pritom su se zapreke s kojima se susretala na kratkome životnom putu nizale jedna za drugom, a sačuvani izvori svjedoče i o vrlo zanimljivu privatnom životu skladateljice”, navodi autor knjige.
Prokletstvo Dorina životopisa
Prema njegovim riječima svojevrsno je prokletstvo Dore Pejačević u tome što njezin životopis nije samo određivao nego i zasjenjivao njezin skladateljski opus. Priča o mladoj plemkinji koja se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća kretala na međunarodnim relacijama i gajila buntovnička društveno-politička stajališta prosječnom je slušatelju itekako zanimljivija od složenoga skladateljskog rada. Zato ni skladateljica ni proučavatelji njezina lika i djela ne bi trebali zamjeriti zainteresiranoj publici ako zaviri u njezinu svakidašnjicu barem s jednakim zanimanjem kao kad je riječ o njezinim partiturama. Konačno, da nije pripadala obitelji Pejačević, vjerojatno ne bi bila profesionalna skladateljica, ne bi imala prigodu upijati glazbu u velikim europskim središtima ni stupiti u kontakt s piscima kao što su Karl Kraus i Rainer Maria Rilke, smatra autor knjige.
Kratak životni vijek Dore Pejačević obilježili su mnogi događaji iz hrvatske i svjetske povijesti, a zahvaljujući intenzivnim putovanjima, skladateljica je upoznavala nove krajeve i susretala nove ljude. Skladateljičin se lik u posljednjih sto godina različito tumačio, ovisno o aktualnom društveno-političkom trenutku. Za razliku od ostalih hrvatskih skladatelja o kojima se mišljenja u pravilu nisu mijenjala, Dora Pejačević u jednom je trenutku bila socijalistkinja, u drugom kontesa, a u trećem LGBT osoba. Svako je vrijeme o Dori Pejačević govorilo svojim jezikom.
Nekonvencionalna grofica
U monografiji Dora Pejačević – Životi i svjetovi ujedinjeni su svi životi nekonvencionalne plemkinje čija djela danas izvode ugledni europski orkestri poput Simfonijskoga orkestra BBC-a i Gewandhaus orkestra iz Leipziga. Nova će monografija biti važna publikacija o Dori Pejačević tijekom sljedećih pedeset godina. Priprema se i izdanje monografije na engleskom jeziku kojim će se pokazati da i Hrvatska, uz ostatak svijeta, prepoznaje međunarodnu važnost i aktualnost opusa te prerano preminule hrvatske skladateljice.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
