Zanimanje za glazbeni opus Dore Pejačević (10. rujna 1885. – 5. ožujka 1923.), najveće hrvatske skladateljice, doživjelo je vrhunac prošle godine, kad se obilježavala stota obljetnica njezine smrti, a mnogobrojnim glazbenim i drugim kulturnim zbivanjima u zemlji i inozemstvu pridružila se Školska knjiga koja je ovih dana objavila opširnu monografiju Dora Pejačević – Životi i svjetovi Domagoja Marića. To bogato ilustrirano popularno-znanstveno djelo dostupno je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.
U posljednjih je sto godina Dora Pejačević prešla put od potpunog zaborava do popularnosti. Mnogi su glazbeni umjetnici uvrstili njezina djela u programe svojih koncerata u posljednjih dvadesetak godina, a o njoj pišu i mnogobrojni glazbeni publicisti i muzikolozi. Iz te, današnje perspektive Domagoj Marić započinje knjigu o Dori. Čitateljima monografije najprije daje uvid u suvremenu percepciju skladateljičina života i djela, a tek nakon toga uvodi ih u njezinu biografiju.
Knjiga za glazbene stručnjake i amatere
„Umjetnost Dore Pejačević svakako zaslužuje ovakvu knjigu, a autorovo duboko poštovanje prema skladateljici prisutno je na svakoj stranici i prenosi se i na čitatelja. Nakon renesanse njezine glazbe, Dora Pejačević ovom je knjigom ponovno oživjela kao intrigantna osoba nestandardnog života, i onog prije i onog poslije smrti”, smatra recenzentica knjige dr. sc. Nada Bezić.
Poznata muzikologinja hvali autorov istraživački talent, ali i spisateljski dar kojim čitatelje uspješno uvlači u bogato dokumentiranu priču o Dori. Osobito se pohvalno izražava o dijelovima monografije posvećenim glazbi te ističe da je „autor pogodio pravu mjeru analiziranja skladbi koja će biti zanimljiva i glazbenim stručnjacima i amaterima”.
Monografija nudi dirljivu i snažnu priču o privatnom i profesionalnom životu Dore Pejačević, povlasticama koje je uživala i ograničenjima kojima se odupirala, ljubavi koju je davala i nadanjima koja je dijelila, buntovnom duhu kojega se nije odricala i izvanrednom umu kojim je stvarala, navode urednici knjige Sonja Miličević Vukelić i Goran Bukan Breberić.
Dorin život ispisan je u sedam poglavlja, a knjiga nudi i nekoliko dragocjenosti – pisma, novinske članke i ostale tekstove izvorno objavljene u raznim izvorima na stranim jezicima. Usto, knjiga je bogata fotografskim prilozima iz hrvatskih i međunarodnih arhiva te privatnih kolekcija zbog čega omogućuje iznimno vrijedan uvid ne samo u Dorinu prošlost nego i u političku, društvenu i kulturnu povijest Hrvatske.
Buran i kratak životni put
Monografija je rezultat iscrpna znanstvenog rada i muzikoloških istraživanja u europskim i hrvatskim arhivima te raznim ustanovama u Dresdenu, Münchenu, Beču, Pragu, Zagrebu, Našicama i Osijeku u kojima je uz autora sudjelovalo nekoliko suradnika. Unatoč opsežnoj znanstvenoj metodologiji, knjiga nije pisana samo za stručnu publiku nego i za najširi čitateljski krug zainteresiran za život i djelo prve moderne hrvatske skladateljice koja je danas najpoznatije ime domaće skladateljske scene u međunarodnom kontekstu.
Dora Pejačević je nedvojbeno svojom pojavom i skladateljskim radom jedinstvena osoba na hrvatskoj i široj glazbenoj sceni, ističe autor knjige Domagoj Marić.
„Dora Pejačević bila je iznimno nadarena, ali i složena osoba te bi svako pojednostavnjivanje njezine višeslojne osobnosti skladateljici nanijelo nepravdu. Čak i onome tko ne zna ništa o njezinu stvaralaštvu i burnome životnom putu ova će knjiga otkriti zanimljivu i tankoćutnu osobu koja zaslužuje da joj se posvetimo. Slika o Dori Pejačević koju će čitatelji dobiti čitajući ovu knjigu odaje to da je riječ o osobi s kojom se suvremeni čovjek itekako može poistovjetiti. Umjesto da se na pragu svojih dvadesetih okani ispisivanja praznoga notnog crtovlja glazbom koju čuje u sebi i postane dobra supruga nekoga perspektivnog plemića, Dora Pejačević odlučila je krenuti svojim putem i posvetiti se sve većim glazbenim formama zalazeći sve više u harmonijske i formalne slobode glazbe 20. stoljeća. Pritom su se zapreke s kojima se susretala na kratkome životnom putu nizale jedna za drugom, a sačuvani izvori svjedoče i o vrlo zanimljivu privatnom životu skladateljice”, navodi autor knjige.
Prokletstvo Dorina životopisa
Prema njegovim riječima svojevrsno je prokletstvo Dore Pejačević u tome što njezin životopis nije samo određivao nego i zasjenjivao njezin skladateljski opus. Priča o mladoj plemkinji koja se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća kretala na međunarodnim relacijama i gajila buntovnička društveno-politička stajališta prosječnom je slušatelju itekako zanimljivija od složenoga skladateljskog rada. Zato ni skladateljica ni proučavatelji njezina lika i djela ne bi trebali zamjeriti zainteresiranoj publici ako zaviri u njezinu svakidašnjicu barem s jednakim zanimanjem kao kad je riječ o njezinim partiturama. Konačno, da nije pripadala obitelji Pejačević, vjerojatno ne bi bila profesionalna skladateljica, ne bi imala prigodu upijati glazbu u velikim europskim središtima ni stupiti u kontakt s piscima kao što su Karl Kraus i Rainer Maria Rilke, smatra autor knjige.
Kratak životni vijek Dore Pejačević obilježili su mnogi događaji iz hrvatske i svjetske povijesti, a zahvaljujući intenzivnim putovanjima, skladateljica je upoznavala nove krajeve i susretala nove ljude. Skladateljičin se lik u posljednjih sto godina različito tumačio, ovisno o aktualnom društveno-političkom trenutku. Za razliku od ostalih hrvatskih skladatelja o kojima se mišljenja u pravilu nisu mijenjala, Dora Pejačević u jednom je trenutku bila socijalistkinja, u drugom kontesa, a u trećem LGBT osoba. Svako je vrijeme o Dori Pejačević govorilo svojim jezikom.
Nekonvencionalna grofica
U monografiji Dora Pejačević – Životi i svjetovi ujedinjeni su svi životi nekonvencionalne plemkinje čija djela danas izvode ugledni europski orkestri poput Simfonijskoga orkestra BBC-a i Gewandhaus orkestra iz Leipziga. Nova će monografija biti važna publikacija o Dori Pejačević tijekom sljedećih pedeset godina. Priprema se i izdanje monografije na engleskom jeziku kojim će se pokazati da i Hrvatska, uz ostatak svijeta, prepoznaje međunarodnu važnost i aktualnost opusa te prerano preminule hrvatske skladateljice.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
