Vehabović predstavlja svoju prvu seriju kolaža zagrebačkoj publici
Od 2019. godine Vehabović je uvidom u depo muzeja s više od 100 000 predmeta dobio jedinstven uvid u hrvatski umjetnički i povijesni kontinuitet, što je rezultiralo najprije izložbom slika Atlas manjeg svijeta u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, Galeriji likovnih umjetnosti u Splitu, a zatim i predstavljanjem ovih kolaža u bečkoj Galeriji DIT. te sinoć u Uraniji.
Nakon Beča, sinoć je zagrebačkoj publici u sklopu Artupunkture umjetnik Zlatan Vehabović predstavio svoje prve kolaže u karijeri. Lokacija predstavljanja ovog ciklusa radova je Uranija – prostor kreacije jer poveznica sa studijom 3LHD započinje još na projektu stvaranja umjetničke zbirke Hotela Adriatic u Rovinju za Maistra Kolekciju – prije devet godina kad je Zlatan Vehabović stvarao monumentalna ulja na platnu u kojima je istraživao i preispitivao repozitorij slikarstva: dakle, materijale, teksture i narative koji su i danas ključni za njegovo stvaralaštvo.
Na istom tragu je Zlatan Vehabović izradio ovu seriju kolaža naslovljenu Kraj platoa gdje počinju jablani koja je nastala na temelju njegovog upoznavanja repozitorija Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Od 2019. godine Vehabović je uvidom u depo muzeja s više od 100 000 predmeta dobio jedinstven uvid u hrvatski umjetnički i povijesni kontinuitet, što je rezultiralo najprije izložbom slika Atlas manjeg svijeta u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, Galeriji likovnih umjetnosti u Splitu, a zatim i predstavljanjem ovih kolaža u bečkoj Galeriji DIT. te sinoć u Uraniji.
Fokus u kolažima stavljen je na modernu arhitekturu Zagreba, kroz ključna ostvarenja 1960-ih i 1970-ih godina. U zbirci Muzeja umjetnik se susretao s različitim artefaktima, sa slikama, ali i sa skulpturama i trodimenzionalnim predmetima. Kako bi mogao slikati slike i izraditi kolaže, raditi s plošnim materijalom, posegnuo je za digitalnim foto arhivom muzeja. Raznoliku zbirku je tako sveo na dvodimenzionalne činjenice koje je spajao prema vlastitom senzibilitetu.
U bečkoj galeriji DIT. radove su u razgovoru s umjetnikom predstavile su umjetnička kritičarka Nicole Scheyerer i kustosica Adriana Prlić Belay.
Tada je Belay rekla kako „Autor kroz formu kolaža nudi potpuno originalno čitanje fundusa najvećeg hrvatskog muzeja koji je prednjačio u digitalizaciji svoje zbirke. Interpretacijom manje poznatih radova, arhivskog materijala, fotografija hrvatskih umjetničkih velikana, umjetnik nudi istovremena čitanja više suprotstavljenih motiva. Stoga važnost ove izložbe leži i u njezinoj povijesnosti gdje nastaje kao hommage, a postaje simbolom novog vremena i čitanja koliko Vehabovićeva stvaralaštva, tako i Muzeja za umjetnost i obrt.“
Izložba u Beču kao i sinoćnje predstavljanje u organizaciji je umjetničke platforme Nomad zajedno s partnerima editions of solidarity & care iz Beča i Artupunkturom iz Zagreba. Vanja Žanko, predsjednica platforme Nomad zahvalila je svim partnerima i prijateljima Nomada te istaknula: “Zlatan Vehabović je etablirani umjetnik čiji se radovi nalaze u tri značajne zagrebačke i bečke muzejske zbirke, one Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te Albertine Modern u Beču. Predstavljanjem njegovih radova u Beču i Zagrebu, aktualiziramo njegovu prisutnost u srednjoeuropskom krugu te stvaramo prostor dijaloga s kustosima koji su izrazili veliki interes za predstavljanjem Vehabovićevog opusa uova dva grada. Ovim projektom kao i drugim srodnim projektima platforma Nomad doprinosi izgradnji i promicanju suvremenog kulturnog diskursa.“
O UMJETNIKU
Zlatan Vehabović živi i radi u Zagrebu, a rođen je u Banjoj Luci, BIH, 1982. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje i predaje. Važnije izložbe održane su mu u zagrebačkome MSU-u, NMMU-u, splitskoj Galeriji umjetnina, dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji, Gradskome muzeju Mainza i Centru za suvremenu umjetnost Hudson Valley.
Radovi su mu dio zbirki zagrebačkoga MSU-a, Albertine u Beču, Zbirke Europske središnje banke u Frankfurtu, Zbirke Europskoga parlamenta u Bruxellesu, zbirke Erste Fragments u Zagrebu, Zaklade Lauba u Zagrebu, Zbirke Maistra u Rovinju i Zaklade obitelji Eileen S. Kaminsky u New Yorku.
O PARTNERIMA NA PROJEKTU
Nomad je platforma koja pridonosi izgradnji i promicanju suvremenog kulturnog diskursa. S posebnim zanimanjem za interdisciplinarne suradnje, djelatnosti obuhvaćaju organizaciju financiranja, upravljanje proračunom, produkciju izložaba i publikacija, oblikovanje zbirki te promoviranje umjetnika.
Nomad je prihvatio izazov povezivanja svjetova umjetničkih institucija, filantropskih zaklada i neprofitnih organizacija s kritičkim javnim uslugama umjetnika. Nomad je osnovala Vanja Žanko 2014., od 2017. do 2021. vodila ga je Jelena Tamindžija Donnart, a od 2021. nadalje to čini novi ženski rukovodeći tim: Daria Darmaniyan, Ana Petričić Gojanović, Andrea Šarić, Dora Zane, Jelena Tamindžija Donnart i Vanja Žanko.
Artupunktura – jedinstveni projekt Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, predstavlja platformu za kulturu i umjetnost koja objedinjuje brojna umjetnička događanja i kulturne projekte tijekom jeseni u Zagrebu.
Zajedničkim umjetničkim djelovanjem brojnih umjetničkih organizacija, kolektiva i umjetnika na specifičnim točkama grada, želi se probuditi njegova vitalna energija i dodatno potaknuti kulturna ponuda te, tako, pozicionirati grad Zagreb kao kreativno središte i odredište urbane i suvremene kulturne scene ovog dijela Europe.
editions of solidarity & care, osnovali su 2022. Nevena Janković, Strahinja Spasić i Vanja Žanko. Riječ je o platformi za produkciju, prezentaciju i promociju različitih izdanja. Ovaj projekt znači zajedničku posvećenost dugoročnoj podršci umjetnosti koja istražuje političke sustave i sfere meke sile. Prvo dio koji prikazuje umjetnicu Jasminu Cibic objavljen je 2022., a aktualni prikaz bavi se Zlatanom Vehabovićem.
Svako umjetničko predstavljanje nastavlja se na domaću veliku samostalnu izložbu dotičnog umjetnika ili umjetnice i premošćuje granice između tradicionalnih institucija i najsuvremenijih projektnih prostora, promatrajući gradski pejzaž kao mogući univerzum suradnje.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Zagreb će početak rujna dočekati u znaku kulture, umjetnosti, druženja i predaha, a muzejski prostori na nekoliko će se dana pretvoriti u mjesta u kojima nije potrebno samo zastati pred izloškom, nego se može zastati i sam sa sobom. Od 3. do 6. rujna održava se drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, poznatog pod kraticom MUV, koji ove godine u jedanaest zagrebačkih gradskih muzeja donosi čak 164 programa. Manifestacija pod sloganom „Dođi k sebi u muzej!“ želi muzeje približiti publici na nešto drugačiji način, predstavljajući ih kao prostore u kojima se osim umjetnosti, povijesti, znanosti i baštine može pronaći i trenutak mira, kreativnosti, zabave te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost u Zagrebu od 12. do 20. rujna 2026. predstavlja izložbu fotografija Stanka Abadžića, autora čiji je rad tijekom posljednjih desetljeća izgradio prepoznatljivu poziciju unutar suvremene hrvatske fotografije. Službeno otvorenje izložbe održat će se u subotu, 12. rujna u 19 sati, a zagrebačkoj publici bit će predstavljene fotografije objedinjene pod nazivom „100 fotografija“.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.