Vehabović predstavlja svoju prvu seriju kolaža zagrebačkoj publici
Od 2019. godine Vehabović je uvidom u depo muzeja s više od 100 000 predmeta dobio jedinstven uvid u hrvatski umjetnički i povijesni kontinuitet, što je rezultiralo najprije izložbom slika Atlas manjeg svijeta u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, Galeriji likovnih umjetnosti u Splitu, a zatim i predstavljanjem ovih kolaža u bečkoj Galeriji DIT. te sinoć u Uraniji.
Nakon Beča, sinoć je zagrebačkoj publici u sklopu Artupunkture umjetnik Zlatan Vehabović predstavio svoje prve kolaže u karijeri. Lokacija predstavljanja ovog ciklusa radova je Uranija – prostor kreacije jer poveznica sa studijom 3LHD započinje još na projektu stvaranja umjetničke zbirke Hotela Adriatic u Rovinju za Maistra Kolekciju – prije devet godina kad je Zlatan Vehabović stvarao monumentalna ulja na platnu u kojima je istraživao i preispitivao repozitorij slikarstva: dakle, materijale, teksture i narative koji su i danas ključni za njegovo stvaralaštvo.
Na istom tragu je Zlatan Vehabović izradio ovu seriju kolaža naslovljenu Kraj platoa gdje počinju jablani koja je nastala na temelju njegovog upoznavanja repozitorija Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Od 2019. godine Vehabović je uvidom u depo muzeja s više od 100 000 predmeta dobio jedinstven uvid u hrvatski umjetnički i povijesni kontinuitet, što je rezultiralo najprije izložbom slika Atlas manjeg svijeta u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, Galeriji likovnih umjetnosti u Splitu, a zatim i predstavljanjem ovih kolaža u bečkoj Galeriji DIT. te sinoć u Uraniji.
Fokus u kolažima stavljen je na modernu arhitekturu Zagreba, kroz ključna ostvarenja 1960-ih i 1970-ih godina. U zbirci Muzeja umjetnik se susretao s različitim artefaktima, sa slikama, ali i sa skulpturama i trodimenzionalnim predmetima. Kako bi mogao slikati slike i izraditi kolaže, raditi s plošnim materijalom, posegnuo je za digitalnim foto arhivom muzeja. Raznoliku zbirku je tako sveo na dvodimenzionalne činjenice koje je spajao prema vlastitom senzibilitetu.
U bečkoj galeriji DIT. radove su u razgovoru s umjetnikom predstavile su umjetnička kritičarka Nicole Scheyerer i kustosica Adriana Prlić Belay.
Tada je Belay rekla kako „Autor kroz formu kolaža nudi potpuno originalno čitanje fundusa najvećeg hrvatskog muzeja koji je prednjačio u digitalizaciji svoje zbirke. Interpretacijom manje poznatih radova, arhivskog materijala, fotografija hrvatskih umjetničkih velikana, umjetnik nudi istovremena čitanja više suprotstavljenih motiva. Stoga važnost ove izložbe leži i u njezinoj povijesnosti gdje nastaje kao hommage, a postaje simbolom novog vremena i čitanja koliko Vehabovićeva stvaralaštva, tako i Muzeja za umjetnost i obrt.“
Izložba u Beču kao i sinoćnje predstavljanje u organizaciji je umjetničke platforme Nomad zajedno s partnerima editions of solidarity & care iz Beča i Artupunkturom iz Zagreba. Vanja Žanko, predsjednica platforme Nomad zahvalila je svim partnerima i prijateljima Nomada te istaknula: “Zlatan Vehabović je etablirani umjetnik čiji se radovi nalaze u tri značajne zagrebačke i bečke muzejske zbirke, one Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te Albertine Modern u Beču. Predstavljanjem njegovih radova u Beču i Zagrebu, aktualiziramo njegovu prisutnost u srednjoeuropskom krugu te stvaramo prostor dijaloga s kustosima koji su izrazili veliki interes za predstavljanjem Vehabovićevog opusa uova dva grada. Ovim projektom kao i drugim srodnim projektima platforma Nomad doprinosi izgradnji i promicanju suvremenog kulturnog diskursa.“
O UMJETNIKU
Zlatan Vehabović živi i radi u Zagrebu, a rođen je u Banjoj Luci, BIH, 1982. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje i predaje. Važnije izložbe održane su mu u zagrebačkome MSU-u, NMMU-u, splitskoj Galeriji umjetnina, dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji, Gradskome muzeju Mainza i Centru za suvremenu umjetnost Hudson Valley.
Radovi su mu dio zbirki zagrebačkoga MSU-a, Albertine u Beču, Zbirke Europske središnje banke u Frankfurtu, Zbirke Europskoga parlamenta u Bruxellesu, zbirke Erste Fragments u Zagrebu, Zaklade Lauba u Zagrebu, Zbirke Maistra u Rovinju i Zaklade obitelji Eileen S. Kaminsky u New Yorku.
O PARTNERIMA NA PROJEKTU
Nomad je platforma koja pridonosi izgradnji i promicanju suvremenog kulturnog diskursa. S posebnim zanimanjem za interdisciplinarne suradnje, djelatnosti obuhvaćaju organizaciju financiranja, upravljanje proračunom, produkciju izložaba i publikacija, oblikovanje zbirki te promoviranje umjetnika.
Nomad je prihvatio izazov povezivanja svjetova umjetničkih institucija, filantropskih zaklada i neprofitnih organizacija s kritičkim javnim uslugama umjetnika. Nomad je osnovala Vanja Žanko 2014., od 2017. do 2021. vodila ga je Jelena Tamindžija Donnart, a od 2021. nadalje to čini novi ženski rukovodeći tim: Daria Darmaniyan, Ana Petričić Gojanović, Andrea Šarić, Dora Zane, Jelena Tamindžija Donnart i Vanja Žanko.
Artupunktura – jedinstveni projekt Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, predstavlja platformu za kulturu i umjetnost koja objedinjuje brojna umjetnička događanja i kulturne projekte tijekom jeseni u Zagrebu.
Zajedničkim umjetničkim djelovanjem brojnih umjetničkih organizacija, kolektiva i umjetnika na specifičnim točkama grada, želi se probuditi njegova vitalna energija i dodatno potaknuti kulturna ponuda te, tako, pozicionirati grad Zagreb kao kreativno središte i odredište urbane i suvremene kulturne scene ovog dijela Europe.
editions of solidarity & care, osnovali su 2022. Nevena Janković, Strahinja Spasić i Vanja Žanko. Riječ je o platformi za produkciju, prezentaciju i promociju različitih izdanja. Ovaj projekt znači zajedničku posvećenost dugoročnoj podršci umjetnosti koja istražuje političke sustave i sfere meke sile. Prvo dio koji prikazuje umjetnicu Jasminu Cibic objavljen je 2022., a aktualni prikaz bavi se Zlatanom Vehabovićem.
Svako umjetničko predstavljanje nastavlja se na domaću veliku samostalnu izložbu dotičnog umjetnika ili umjetnice i premošćuje granice između tradicionalnih institucija i najsuvremenijih projektnih prostora, promatrajući gradski pejzaž kao mogući univerzum suradnje.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
