Otkrivamo najnovije apstraktne slike Izvora Pende u Zagrebu – Pogledajte njegov revolucionarni ciklus
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 31. ožujka do 10. svibnja u prostoru Oktogona NMMU-a otvara vrata izložbe pod nazivom ''…za slikom / …in pursuit of painting'', posvećene radu Izvora Pende, umjetnika s izraženom međunarodnom prisutnošću, školovanog na prestižnoj akademiji likovnih umjetnosti (Kunstakademie) u Düsseldorfu. Ovaj novi ciklus slika umjetnik prvi put predstavlja u Zagrebu, gradu u kojem posljednjih godina živi i radi, donoseći publici tridesetak odabranih ulja na platnu velikih formata nastalih od 2020. godine do danas.
Kustosku koncepciju izložbe potpisuju ravnatelj NMMU-a Branko Franceschi i Marta Radman, kustosica Zbirke umjetnina NMMU-a ”1990 – danas”. Ova selekcija otkriva i prikazuje recentne preokrete u Pendeovom umjetničkom jeziku. U tekstu kataloga Franceschi ističe kako Pende otkriva područja svoje imaginacije koja do sada nisu bila poznata, ostavljajući prostor za nova, neistražena polja unutar vlastitog stvaralačkog procesa. Ova izložba stoga predstavlja jednu od postaja njegova trajnog i neiscrpnog traganja za Slikom.
Prema riječima Marte Radman, Pendeovo slikarstvo danas ne ulazi samo u prostor institucionalne afirmacije, nego i u prostor ponovnog čitanja i promišljanja. Generacija formirana u uvjetima stalne vizualne produkcije zahtijeva više od same ekspresivnosti ili kolorističke dominacije; upravo zato novi ciklus ilustrira odmicanje od logike „vidljivosti“, gdje velika platna zadržavaju snagu, ali slikarski događaj postaje odmjereniji i koncentriraniji.
Zagrebačka izložba simbolizira prvu javnu i institucionalnu prezentaciju ovog segmenta Pendeova opusa, neposredno prije njegovog novog međunarodnog predstavljanja u okviru samostalne izložbe koja se 2. lipnja 2026. otvara u renomiranom Künstlerverein Malkasten u Düsseldorfu, u kustoskoj koncepciji Lele Mellinger. Ova institucija, osnovana sredinom 19. stoljeća, pod vodstvom Christopha Westermeiera, ugledna je točka na međunarodnoj umjetničkoj sceni.
Izložba je važna i za NMMU jer je riječ o prvoj samostalnoj izložbi održanoj na prvom katu Oktogona, prostoru koji se postupno transformira iz bivšeg bankarskog interijera u novi izložbeni i muzejski punkt u samom srcu Zagreba. Ovaj projekt realiziran je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a prati ga bogato opremljeni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstovima Branka Franceschija i Marte Radman te fotografijama Hrvoja Franića i Borisa Berca. Grafički ga je oblikovala Ana Zubić.
Nastavite čitati nakon oglasa
Pendeovo slikarstvo u svojoj recentnoj fazi pokazuje odlučnu zrelost i promišljenost. Redukcija kompozicija, koncentracija energija u ključnim točkama platna, kao i meditativna interakcija boje i forme, svjedoče o njegovoj posvećenosti. Središnji elementi kompozicije stvaraju dijalog unutar platna, dok otvoreni prostori i monokromne ili akromatske plohe pozivaju gledatelja na sporije i promišljenije čitanje slike.
Izvor Pende tijekom više od dvadeset godina karijere kontinuirano istražuje granice apstrakcije, razvijajući svoj vizualni jezik kroz kontroliranu spontanost, slojevite kompozicije i pažljivo oblikovan kolorit. Njegov opus odražava umjetnika koji neprestano preispituje vlastiti izraz, od figurativnog slikarstva i pejzaža prema čistoj apstrakciji, oblikujući radove koji, iako smireni i koncentrirani, zadržavaju intenzitet i snagu slikarskog izraza.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ova izložba, koja uključuje i nekoliko ranijih kompozicija koje do sada nisu bile predstavljene u Zagrebu, idealno oslikava razvojnu nit Pendeova stvaralaštva i omogućuje posjetiteljima da sagledaju kontinuitet i transformaciju njegovog slikarskog opusa. Od prve samostalne izložbe u Galeriji Bačva 2010., preko međunarodnih nastupa u New Yorku, Düsseldorfu, Beču, Dubaiju, pa sve do recentnih izložbi u Bratislavi i Zagrebu, Pende je neosporno postao jedan od ključnih predstavnika suvremenog apstraktnog slikarstva na hrvatskoj i međunarodnoj sceni.
Izložba …za slikom / …in pursuit of painting u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti stoga je rijetka prilika za doživljaj složenog, promišljenog i intenzivnog slikarstva koje istovremeno pokazuje zrelost, kreativnu slobodu i neiscrpnu potragu za novim vizualnim rješenjima.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Godine 2025. Prada Beauty predstavio je Prada Paradigme Eau de Parfum, miris koji je od samog početka zamišljen kao svojevrsni poziv na preispitivanje ustaljenih pravila muškosti, samopouzdanja i osobnog izražavanja, sažet u jednostavnom, ali snažnom pitanju „What if there’s another way?“, odnosno „Što ako postoji drugi način?“. Umjesto tradicionalnog shvaćanja snage kao potrebe za dominacijom i nametljivosti, Prada Paradigme otvorio je prostor za drugačiju vrstu muškog samopouzdanja, onu koja proizlazi iz radoznalosti, profinjenosti i slobode da čovjek vlastiti identitet ne promatra kao nešto unaprijed određeno, nego kao priču koju neprestano može iznova stvarati.
Ljetna fotografija Meri Banovac iz Dalmacije ne djeluje kao pokušaj stvaranja savršene razglednice, nego upravo suprotno – kao vrlo izravan prikaz žene koja je svjesna svojeg tijela i nema potrebu prilagođavati ga aktualnim pravilima estetike. Na ručniku uz more, u ljubičastom bikiniju, sunčanim naočalama i s kosom opušteno skupljenom iza glave, Meri je pokazala figuru koju karakteriziraju izražene ženstvene linije, naglašen struk i obline koje se ne pokušavaju vizualno smanjiti.
