Oto Reisinger, doajen hrvatske i svjetske karikature, u kolektivnoj svijesti ostao je zapamćen kao britak komentator svakodnevice, ali i lokalnih i svjetskih političkih događaja. Još kao studenta arhitekture talent ga je odveo u karikaturu, a njegovi radovi u Vjesniku, u kojima kroz glavne likove Peru, Klaru i Štefeka duhovito komentira društvene pojave, zorno prikazuju kako njegovoj kritičkoj oštrici nije mogao pobjeći nijedan fenomen, društvena skupina ili ljudska osobina.
Stoga će mnoge razveseliti da se zahvaljujući velikom angažmanu obitelji Ote Reisingera u jednoj od najljepših zagrebačkih ulica, Radićevoj, na broju 44 A otvara „Kuća karikature Oto Reisinger‟, koja će javnosti predstaviti izbor iz radova slavnoga karikaturista u svim njegovim tematskim odrednicama. Otvorenje koincidira s godišnjicom zagrebačkog potresa, 22. ožujka, a kako centar grada još uvijek osjeća posljedice nemilog događaja, lijepo je da nas uz taj datum veže i nešto pozitivno.
Otin unuk Marko Reisinger priznaje da je iza cijele obitelji vrlo zahtjevan projekt te da ih iznimno veseli što su ga uspješno i samostalno priveli kraju. „Vjerujemo da je deda ponosan na nas. Osim što je bio vrhunski likovnjak i međunarodno priznat umjetnik, Oto je bio jednostavan i duhovit čovjek te nam je želja i da ‘Kuća karikature’ upije njegov karakter – nepretenciozan i otvoren svima. Cilj nam je bio da se ovim prostorom unese dodana vrijednost i samom Zagrebu i želimo da naši gosti izađu zadovoljni i s osmijehom na licu. S obzirom na to da se Otine kronike rastežu na preko 6 desetljeća i broje preko 50 000 crteža, zahvalni smo profesoru Dulibiću, koji je kao vodeći ekspert na ovom polju odvojio vremena da zajednički odaberemo prvih stotinjak za otvorenje. Jednako tako zahvalili bismo i Otti Kušecu i Miranu Bašiću iz studija 2Dizajnera, koji su realizirali vizualni identitet, i obitelji Sarić i Zoom produkciji koji, su samoincijativno napravili dokumentarni film o Oti paralelno uz naš projekt, čiji će dio biti prikazan u prostoru.‟
Uz obitelj Ote Reisingera, postav „Kuće karikature Oto Reisinger‟ osmislio je prof. Frano Dulibić, koji između ostalog vjeruje da ovaj projekt predstavlja i obogaćenje kulturne ponude Grada Zagreba. „Golemi crtački opus Ote Reisingera ne samo da je povijesno važan, on je u velikoj mjeri svojim univerzalnim temama aktualan i danas, i to ne samo domaćoj publici nego i turistima iz cijelog svijeta. Prvi postav galerije koja se uskoro otvara predstavit će izbor iz radova Ote Reisingera u svim njegovim tematskim preokupacijama: tu je svakodnevica i njegov Pero, manji blok političkih tema, karikature vezane uz sport i zdravlje, ekologiju i erotiku. Izložbeni postav će sadržavati i malu posvetu njegovim stripovima o Štefeku te dio posvećen Oti Reisingeru kao osobi, načinu njegova rada, kao i njegovim brojnim nagradama. Cilj je da posjetitelji steknu ne samo uvid u Reisingerovo stvaralaštvo nego i da se pritom zabave. Neiscrpna Reisingerova duhovitost garancija je da će posjetitelji čitavo vrijeme imati osmijeh na licu. Oto Reisinger predstavlja dio građanske kulture grada Zagreba, dio njegova identiteta, poveznicu tradicije i suvremenog načina života, sliku stalne transformacije života u gradu.‟
Zbog količine djela postav će se mijenjati periodički, a uz dodani multimedijalni karakter vjerujemo da će „Kuća karikature Oto Reisinger‟ publiku ne samo zainteresirati i zabaviti nego i potaknuti da je ponovo posjete. Svakako je važno naglasiti i da su planirane i izložbe umjetnika mlađe generacije koji danas obuhvaćaju pravce u kojima je Oto Reisinger radio: karikatura, strip, ilustracija i animacija, s naglaskom na humor i dobru zabavu.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
