Oto Reisinger, doajen hrvatske i svjetske karikature, u kolektivnoj svijesti ostao je zapamćen kao britak komentator svakodnevice, ali i lokalnih i svjetskih političkih događaja. Još kao studenta arhitekture talent ga je odveo u karikaturu, a njegovi radovi u Vjesniku, u kojima kroz glavne likove Peru, Klaru i Štefeka duhovito komentira društvene pojave, zorno prikazuju kako njegovoj kritičkoj oštrici nije mogao pobjeći nijedan fenomen, društvena skupina ili ljudska osobina.
Stoga će mnoge razveseliti da se zahvaljujući velikom angažmanu obitelji Ote Reisingera u jednoj od najljepših zagrebačkih ulica, Radićevoj, na broju 44 A otvara „Kuća karikature Oto Reisinger‟, koja će javnosti predstaviti izbor iz radova slavnoga karikaturista u svim njegovim tematskim odrednicama. Otvorenje koincidira s godišnjicom zagrebačkog potresa, 22. ožujka, a kako centar grada još uvijek osjeća posljedice nemilog događaja, lijepo je da nas uz taj datum veže i nešto pozitivno.
Otin unuk Marko Reisinger priznaje da je iza cijele obitelji vrlo zahtjevan projekt te da ih iznimno veseli što su ga uspješno i samostalno priveli kraju. „Vjerujemo da je deda ponosan na nas. Osim što je bio vrhunski likovnjak i međunarodno priznat umjetnik, Oto je bio jednostavan i duhovit čovjek te nam je želja i da ‘Kuća karikature’ upije njegov karakter – nepretenciozan i otvoren svima. Cilj nam je bio da se ovim prostorom unese dodana vrijednost i samom Zagrebu i želimo da naši gosti izađu zadovoljni i s osmijehom na licu. S obzirom na to da se Otine kronike rastežu na preko 6 desetljeća i broje preko 50 000 crteža, zahvalni smo profesoru Dulibiću, koji je kao vodeći ekspert na ovom polju odvojio vremena da zajednički odaberemo prvih stotinjak za otvorenje. Jednako tako zahvalili bismo i Otti Kušecu i Miranu Bašiću iz studija 2Dizajnera, koji su realizirali vizualni identitet, i obitelji Sarić i Zoom produkciji koji, su samoincijativno napravili dokumentarni film o Oti paralelno uz naš projekt, čiji će dio biti prikazan u prostoru.‟
Uz obitelj Ote Reisingera, postav „Kuće karikature Oto Reisinger‟ osmislio je prof. Frano Dulibić, koji između ostalog vjeruje da ovaj projekt predstavlja i obogaćenje kulturne ponude Grada Zagreba. „Golemi crtački opus Ote Reisingera ne samo da je povijesno važan, on je u velikoj mjeri svojim univerzalnim temama aktualan i danas, i to ne samo domaćoj publici nego i turistima iz cijelog svijeta. Prvi postav galerije koja se uskoro otvara predstavit će izbor iz radova Ote Reisingera u svim njegovim tematskim preokupacijama: tu je svakodnevica i njegov Pero, manji blok političkih tema, karikature vezane uz sport i zdravlje, ekologiju i erotiku. Izložbeni postav će sadržavati i malu posvetu njegovim stripovima o Štefeku te dio posvećen Oti Reisingeru kao osobi, načinu njegova rada, kao i njegovim brojnim nagradama. Cilj je da posjetitelji steknu ne samo uvid u Reisingerovo stvaralaštvo nego i da se pritom zabave. Neiscrpna Reisingerova duhovitost garancija je da će posjetitelji čitavo vrijeme imati osmijeh na licu. Oto Reisinger predstavlja dio građanske kulture grada Zagreba, dio njegova identiteta, poveznicu tradicije i suvremenog načina života, sliku stalne transformacije života u gradu.‟
Zbog količine djela postav će se mijenjati periodički, a uz dodani multimedijalni karakter vjerujemo da će „Kuća karikature Oto Reisinger‟ publiku ne samo zainteresirati i zabaviti nego i potaknuti da je ponovo posjete. Svakako je važno naglasiti i da su planirane i izložbe umjetnika mlađe generacije koji danas obuhvaćaju pravce u kojima je Oto Reisinger radio: karikatura, strip, ilustracija i animacija, s naglaskom na humor i dobru zabavu.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
