Zatvoren 23. ZFF: Poetični trijumf filma ‘Vjetre, pričaj sa mnom’ i nedjeljni reprizni program koji produžava čaroliju festivala
Svečanom dodjelom nagrada i premijernom projekcijom najnovijeg filma Jima Jarmuscha Otac majka sestra brat u subotu navečer je u prepunoj dvorani CineStara Branimir službeno zatvoren 23. Zagreb Film Festival. Zatvaranje je proteklo u svečanoj, emotivnoj i vrlo živopisnoj atmosferi koju su svojim prisustvom dodatno obogatili brojni domaći i međunarodni gosti iz filmskog svijeta. Među njima su se istaknuli montažer Yorgos Mavropsaridis, brazilski scenarist Tibério Azul i francuski redatelj Léo Favier, a uz njih su bili i direktor festivala Boris T. Matić, izvršna direktorica Lana Matić te programska direktorica Selma Mehadžić.
Žiri dugometražnog igranog filma, u kojem su ove godine sjedile redateljica Una Gunjak, producent Meinolf Zurhorst i kustos Nicola Marzano, jednoglasno je nagradu Zlatna kolica dodijelio srpsko-hrvatsko-slovenskom filmu Vjetre, pričaj sa mnom redatelja Stefana Đorđevića. Žiri je u obrazloženju istaknuo da film donosi iskren i pažljivo isprepleten uvid u slojevitu obiteljsku dramu koja se ne oslanja na dramatične klišeje, nego gradi poetsku atmosferu kroz sugestivan zvučni pejzaž i vrlo lirične vizuale. U Đorđevićevo ime nagradu je preuzela koproducentica Vanja Jambrović, dok se redatelj publici obratio iz Vilniusa emotivnom videoporukom u kojoj je naglasio svoj dugogodišnji odnos sa Zagreb Film Festivalom.
U natjecateljskom programu kratkometražnog filma i Kockica žiri koji su činili Sara Alavanić, Bard Ydén i Ivan Ramljak donio je tri važne odluke. Zlatna kolica za najbolji hrvatski kratkometražni film pripala su ostvarenju Rahlo Joze Schmucha, koje kroz dirljivu i tiho oblikovanu naraciju prikazuje pomirenje žene na samrti i sina koji je nestao tijekom rata prije trideset godina. Schmuch je prilikom preuzimanja nagrade istaknuo koliko ga osobno pogađa trenutak dodjele, posebno zato što se odvija neposredno pred Dan sjećanja na žrtve Vukovara, te je dirnutim glasom naglasio važnost pretvaranja sjećanja u prostor ljubavi, a ne mržnje.
Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratkometražni igrani film odnijela je meksička Obiteljska nedjelja Gerarda Del Raza, snimljena u jednom kadru i oblikovana kao kružna opservacija koja razotkriva brutalnu svakodnevicu dijela meksičkog društva. Kandidaturom za Europske filmske nagrade 2027. ovjenčan je francuski naslov Bog se srami Jocelyna Charlesa, rad koji spaja naturalistički horor i humanističku meditaciju o ljudskoj potrebi za znanjem unatoč mogućnosti vlastitog uništenja.
U programu Ponovno s nama, žiri koji su činili Tina Tišljar, Bruno Anković i Dora Šustić Zlatni bicikl dodijelio je norveškom redatelju Joachimu Trieru za film Sentimentalna vrijednost. Oni su istaknuli da film impresionira raskošnom dramaturgijom, dubinom emocija i preciznom, kompleksnom režijom koja otvara prostor za suptilan prikaz obiteljskih trauma i fragilnih međuljudskih odnosa. Žiri je usput posebno pohvalio i film Glas Hind Rajab koji donosi snažno svjedočanstvo o brutalnosti suvremenog svijeta.
Nastavite čitati nakon oglasa
Mladi žiri programa PLUS, koji čine Maša Batinović, David Jurić, Kali Martinović, Greta Mikec i Erika Uda, nagradu je dodijelio belgijsko-francuskom filmu Ples lisica Valéryja Carnoyja. Oni su obrazložili da ih je film osvojio originalnom obradom teme ranjivosti i iznimno uvjerljivim likovima, dok su posebno željeli istaknuti i film Sjena moga oca Akinole Daviesa Jr.
Dječji žiri programa KinoKino nagradu je uručio animiranom filmu Divljaci Claudea Barrasa, koji vodi gledatelje u prašumu Bornea i kroz pažljivo modeliranu animaciju progovara o važnosti očuvanja prirode. Djeca su naglasila da film potiče na odgovornost i maštu, a ujedno se ističe bogatim zvukovima i glazbenim detaljima.
Nastavite čitati nakon oglasa
U završnom obraćanju direktor festivala Boris T. Matić i programska direktorica Selma Mehadžić istaknuli su da je 23. izdanje zabilježilo izvrsnu posjećenost i velik broj rasprodanih projekcija. Oni su zahvalili i svim institucijama, partnerima i sponzorima koji kontinuirano podupiru festival te naglasili važnost stručne festivalske ekipe i publike koja svake godine oblikuje jedinstvenu atmosferu ZFF-a.
Iako je službeni program završen, festival se nastavlja i u nedjelju 16. studenoga, kada se dio najgledanijih i najdiskutiranijih filmova prikazuje u CineStaru Branimir, MSU-u i KIC-u. Repertoar donosi projekcije Trierove Sentimentalne vrijednosti, restauriranog Očnjaka Yorgosa Lanthimosa, Jarmuscheva obiteljskog triptiha Otac majka sestra brat te romantičnu bajkersku komediju Zauzdan. Publika može pogledati i pobjedničke Divljake, dokumentarne i eksperimentalne filmove u programu MSU-a te tuniski film Odakle vjetar dolazi koji se prikazuje u sklopu Festivala pod reflektorom.
Nedjelja je posljednji dan i za online program na službenoj stranici festivala, gdje se mogu pogledati naslovi poput Rahla, ovogodišnjeg dobitnika Zlatnih kolica u programu Kockice.
Nastavite čitati nakon oglasa
Zagreb Film Festival i ove se godine održava uz podršku Gradskog uredu za kulturu i civilno društvo, Hrvatskog audiovizualnog centra, Kreativne Europe – potprograma MEDIA, Zaklade Kultura nova i Turističke zajednice grada Zagreba te brojnih volontera i partnera koji čine ovaj festival jednim od najvažnijih regionalnih filmskih događaja.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
