Grad koji govori kroz zidove: Što nam ovogodišnji Open House Zagreb otkriva o našem prostoru i identitetu
Postoji nešto gotovo intimno u trenutku kada grad otvori svoja vrata. Kada se iza pročelja koja svakodnevno promatramo otkriju prostori oblikovani idejama, rukama i vremenom. Jutros je u Atelijeru Meštrović, pod vodstvom muzejske savjetnice dr. sc. Barbare Vujanović, započeo treći Festival Open House Zagreb – trodnevno putovanje kroz arhitekturu i urbanizam grada koji ne prestaje tražiti vlastiti identitet. Tema ovogodišnjeg izdanja, „Nasljeđe budućnosti“, propituje način na koji arhitektura postaje most između onoga što jesmo i onoga što tek trebamo postati.
Open House Zagreb predstavlja više od četrdeset zgrada, prostora i urbanističkih cjelina, nudeći građanima priliku da izbliza upoznaju ono što im svakodnevno prolazi pred očima. Riječ je o festivalu koji ne glorificira samo arhitektonska dostignuća, već potiče dijalog između grada i njegovih stanovnika. U tom se susretu rađa svijest o prostoru, ali i o sebi – o načinu na koji živimo, krećemo se, promatramo i osjećamo vlastiti grad.
Nasljeđe budućnosti kao pitanje identiteta grada
Upravo u tome leži posebnost Open House Zagreba: u trenutku kada arhitektura prestaje biti samo kulisa i postaje sugovornik. Umjetnička ravnateljica Dubravka Vrgoč u svojoj je izjavi podsjetila na važnost razumijevanja grada kroz njegove slojeve – one vidljive, ali i one koje otkrivamo tek kad kročimo u prostor koji nas odjednom počinje oblikovati. „Nasljeđe budućnosti“ ne odnosi se samo na zidove i pročelja, već na iskustvo koje se prenosi s generacije na generaciju, učeći nas kako gledati prostor kao odraz zajedničkog života.
Ove godine posjetitelji će imati priliku zakoračiti u prostore poput Atelijera Meštrović, Oktogona, Kuće Roller, Zagrebačkog velesajma, Hotela Esplanade i brojnih drugih mjesta čija je arhitektura oblikovala ritam grada. Festival Open House Zagreb nije samo prilika da se divimo, nego da razumijemo – da prepoznamo arhitekturu kao živu tvar koja se mijenja, obnavlja i nastavlja.
U vremenu kada se grad mijenja brže nego prije, „nasljeđe budućnosti“ postaje ključna fraza koja nas uči kako promišljati prostor. Open House Zagreb tako nije samo festival, već lekcija o pažnji. O potrebi da zastanemo i pogledamo oko sebe. Jer grad nije nešto što posjedujemo, nego nešto što stvaramo – svakim korakom, pogledom i dijalogom.
Prije svega nekoliko dana javnosti su predstavljene pjesme koje će se natjecati na ovogodišnjoj Dori, a već u samom startu postalo je jasno koliko je razlika između kratkotrajnog dojma i stvarne glazbene vrijednosti. Dok se jedna izvođačica pokušala nametnuti agresivnim autotuneom i isforsiranom produkcijom, njezina je pjesma gotovo istog trenutka pala u zaborav, bez šireg odjeka i bez trajnog učinka. Suprotno tome, „Ledina“, novo glazbeno ostvarenje Tomislava Marića, poznatijeg pod umjetničkim imenom ToMa, nametnula se prirodno, tiho i snažno, ostavljajući dojam koji ne blijedi dolaskom kući, nego se dodatno produbljuje svakim novim slušanjem.
Nela će svoj drugi studijski album „Arhivirano“ predstaviti publici 29. siječnja u zagrebačkom Petom kupeu, a događaj će upotpuniti niz izuzetnih glazbenih imena koja su na različite načine oblikovala njezin umjetnički put.
Trinaestogodišnja Ema Dujmović, svestrana mlada umjetnica i autorica, prijavila je svoju autorsku pjesmu za ovogodišnji natječaj Dore – hrvatske selekcije za Eurosong – u izvedbi mladog i talentiranog pjevača Doriana Stipčića. Ovim potezom Dora bi mogla dobiti jednog od najmlađih autora u svojoj povijesti, a istovremeno otvoriti vrata novoj generaciji kreativaca.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
COLD SNAP je hrvatski groove metal bend osnovan u Varaždinu 2003. godine. Njihov prepoznatljivi zvuk spaja različite stilove glazbe u snažan zvučni napad koji prisiljava sve slušatelje i gledatelje da počnu skakat bez prestanka i snažno mahat glavom.
Nakon duže autorske pauze, glazbenik Ivan Sever vraća se na scenu pjesmom Crying Eyes, s kojom će se predstaviti na ovogodišnjoj Dori, hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije.
Ananda Đuranović je autorica, pjevačica i producentica iz Splita. Javnosti se predstavila na Dori 2025. pjesmom Lies Lay Cold. Također je autorica pjesama Monopol i Enigma, izvedenih na istom natjecanju.
Alen Kozić, široj javnosti poznat kao Lima Len, ove godine ponovno privlači pažnju domaće glazbene scene svojim sudjelovanjem na Dori 2026 s pjesmom Raketa. Riječ je o izvođaču koji već neko vrijeme gradi prepoznatljiv glazbeni identitet spajajući urbane ritmove s mediteranskim prizvukom istarskog melosa. Njegova prisutnost u finalu Dore potvrda je kontinuiranog rasta i umjetničke zrelosti, ali i izazova koji prethode svakom javnom nastupu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
